Utorak, 16 Jula, 2024
Rubrika:

Brajović: Krivolov, nedovoljan nadzor i neadekvatna oprema – ključni razlozi negniježdenja pelikana

Aktuelna dešavanja sa ptičijim gripom i problem negniježdenja pelikana, bili su samo povod da se pozovu predstavnici svih relevantnih institucija i saslušaju zapažanja iz svih stručnih uglova, inače kompleksnih problema sa kojima se suočava NP Skadarsko jezero, poput krivolova, nedostajućeg ljudstva i opreme, kao i nedovoljnog protoka informacija u kriznim situacijama

Najveći izazovi u NP Skadarsko jezero, okupili su relevantne činioce, na sastanku održanom 15.aprila, 2022. godine, u Ministarstvu ekologije prostornog planiranja i urbanizma, na poziv direktorice Direktorata za prirodu, Tamare Brajović, sa namjerom da se konkretni problem definišu, podijele obaveze, predlože moguća rješenja i konkretizuju rokovi za njihovo izvršenje, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

Aktuelna dešavanja sa ptičijim gripom i problem negniježdenja pelikana, bili su samo povod da se pozovu predstavnici svih relevantnih institucija i saslušaju zapažanja iz svih stručnih uglova, inače kompleksnih problema sa kojima se suočava NP Skadarsko jezero, poput krivolova, nedostajućeg ljudstva i opreme, kao i nedovoljnog protoka informacija u kriznim situacijama.

‘’Radi javnosti, želimo da pojasnimo da faktori koji se ogledaju u krivolovcima, koji uz pomoć agregata obavljaju lov u vrijeme zabrana, a zatim, nedovoljan broj nadzornika i neadekvatna oprema, ali i kupci ribe ulovljene u vrijeme zabrana koji kupnjom podržavaju krivolov, zapravo, predstavljaju ključne razloge negniježdenja pelikana, jer su staništa pelikana idealna za mrijest krapa, koja krivolovci napadaju, zbog čega uznemirani pelikani lome svoja jaja. Tako se ciklus ponavlja”, kazala je Brajović.

Andrej Vizi iz Prirodnjačkog muzeja, iznio je podatke o projektu održavanja stabilne populacije pelikana, koji je rezultirao uvaćenjem populacije tri puta i naglasio das u pelikani najugroženiji od ptičijeg gripa.

Direktor JP Nacionalni parkovi Crne Gore, Aleksandar Bulatović  govorio je o nedovoljnom ljudstvu u službi zaštite NP Skadarsko jezero, u prečniku od 10km, kao i o potrebi da se reformiše sistem i obavezao se da će u saradnji sa NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica, rješavati pitanje zaštitne opreme za zaposlenog NP Skadarsko jezero, čija bi uloga bila isključivo da upravlja plovnim vozilom kojim bi se prevozila uginula životinja, zatim rješavati i pitanje upotrebe drona i obezbjeđivanje volontera-stručnih ljudi koji bi mogli pratiti stanje na Jezeru, koristeći opremu za posmatranje ptica.

Pitanje video nadzora i potrebe da pristup ima šira javnost, otvorio je Dr Milan Gazdić, direktor Agencije za zaštitu životne sredine, čemu su se priključili i predstavnici NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica, dok su se čula i mišljenja da nedovoljno stručni snimci sa video nadzora mogu biti zloupotrebljeni i pogrešno interpretirani, a video nadzor uništen od strane krivolovaca, pa je potrebno da se nađu rješenja i u tom pravcu.

Predstavnica NOE Conservation, Bjanka Prakljačić, dala je predlog da se određeni djelovi, prethodno obrađenog snimka od strane ornitologa, plasiraju široj javnosti u edukativne svrhe. Dogovoreno je da se dostupnost video snimcima sa kamere koja nadgleda pelikane u NP Skadarsko jezero, naknadno dogovori između JP Nacionalni parkovi Crne Gore i relevantnih institucija i organizacija (Agencija za zaštitu životne sredine, NVO CZIP, Prirodnjački muzej CG i dr. ).

Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Vladimir Đaković otvorio je diskusiju o izabranoj lokaciji za zakopavanje uginulih pelikana.

Na usmenu molbu Darka Saveljića iz Agencije za zaštitu životne sredine, načelnica Odsjeka za zdravlje i dobrobit životinja Mevlida Hrapović, se obavezala da će poslati svim relevantnim organizacijama i institucijama detaljne instrukcije za preduzimanje koraka prilikom pronalaska uginulog pelikana ili drugih vrsta ptica.

“Važnost poštovanja procedura u cilju suzbijanja širenja virusa, objasnila procedure i istakla važnost lokalnih medija u informisanju lokalnog stanovništva”, kazala je Hrapović.

Takođe, dogovoreno je da se u komunikaciji sa lokalnim samoupravama odredi lokacija za zakopavanje uginulih ptica od ptičijeg gripa.

Glavna ekološka inspektorka, Veselinka Zarubica iznijela je dugogodišnji problem sa klaničnim otpadom, tj. nusproizvodom, koji se trenutno skladišti na sanitarnoj deponiji.

“Na tu temu su diskutovali g-din Đaković i generalni sekretar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Nebojša Veličković, koji su podijelili informaciju o idejnom rješenju odlaganja nusproizvoda životinjskog porijekla, na budućoj regionalnoj sanitarnoj deponiji „Čelinska kosa“ (Opština Bijelo Polje), ali koje ne bi riješilo problem sa odlaganjem uginulih jedinki divljih životinja”, piše u saopštenju.

Predstavnik Specijalističke veterinarske laboratorije, Bojan Adžić istakao je opasnost od pričijeg gripa koji usmrti preko 90% oboljelih ptica i objasnio važnost pružanja informacije o stanju na terenu od strane nacionalnog parka, zatim obavezu nošenja zaštitne opreme prilikom neposrednog kontakta sa uginulom pticom, obavezu kontaktiranja veterinara koji mora uzeti uzorak sa uginule ptice, da životinju nikako ne sahranjuje osoba koja nije prošla obuku za to, a posebno je naglasio da organizacije, isključivo, prenose informaciju koju objave zvanične institucije.

Ratko Pajović iz NVO Carp Security, identifikovao je problem u krivolovu, u vidu velike brzine koja je dozvoljena, slabe rezolucije kamera i velikog prečnika koji kontrolišu patrole, a dogovoreno je i da se što prije pokrene procedura dobijanja licenci za lovočuvare u okviru te organizacije, uzimajući u obzir da je ugovor sa JP Nacionalni parkovi Crne Gore, potpisan.

“Načelnik regionalnog centra granične policije „Centar“, Vaso Aković, iznio je podatak da je, prilikom jedne intervencije, zaplijenjeno i pušteno oko 1000 kg šarana, što govori o tome da su krivolovci veoma dobro organzovani, te da predstavljaju kriminalnu grupu, koja svoj identitet štiti fantomkama i nosi oružje. Iznijet je problem nedostatka plovnih vozila i ljudstva za obavljenje redovnih aktivnosti, kao i neophodnost reforme lovočuvarske službe Nacionalnog parka”, dodaje se u saopštenju.

Načelnik Službe komunalne policije i komunalne inspekcije Opštine Tuzi, Redžep Čunmuljaj obratio se kao stanovnik Podhuma, mjesta koje se nalazi u blizini rezervata Pančeva oka, inače lokacije gniježdenja pelikana, riječima da lokalno stanovništvo nije informisano o problemima sa kojima se suočava NP Skadarsko jezero i ponudio pomoć u vidu dva mještanina, koja bi pomogla u spriječavanju krivolova, što je utvrđeno i u zaključcima sastanka.

Pozitivan primjer o obaviještenom lokalnom stanovništvu, u vezi sa ptičijim gripom, iznijela je predstavnica Sekretarijata za poljoprivredu i ruralni razvoj Opštine Tuzi, Ismeta Đoka, gdje su građani obaviješteni putem lokalnih medija, dok su vlasnicima farmi stigla obaviještenja na kućnu adresu, te predložila ponavljanje postupka, ukoliko je potrebno.

Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, kao i institucije i organizacije čiji su predstavnici prisustvovali sastanku, obavezali su se da informacije o problemima krivolova i širenju ptičijeg gripa u NP Skadarsko jezero, objave na profilima društvenih mreža i websajt-ovima. Prilikom objave informacija je potrebno strogo voditi računa da je statistika preuzeta od zvaničnih institucija.

Predstavnici institucija i organizacija su se obavezale da će izvještavati Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja urbanizma, o dinamici izvršenja koraka dogovorenih na sastanku, a čije će rezultate ovo Ministarstvo podijeliti ostalim članovima ovog sastanka.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve