Vlada Crne Gore dostavila je sinoć Skupštini Crne Gore predlog odluke o zaduživanju prema kojoj će naredne godine planirano zaduženje od rekornih 1,4 milijarde eura.
-Za otkup i/ili refinansiranje državnog duga, Država se u 2022. godini, može zadužiti do iznosa od 900.000.000,00 eura. Država se u 2022. godini može zadužiti do iznosa od 500.000.000,00 eura, za potrebe finansiranja deficita u 2022. godini i stvaranja fiskalne rezerve za finansiranje nedostajućih sredstava za 2023. godinu – piše u odluci.
Sredstva za potrebe zaduživanja Vlada, kako se navodi, može obezbijediti zaključenjem kreditnih aranžmana sa međunarodnim finansijskim insitucijama, sa domaćim i/ili inostranim bankama, kroz emisiju obveznica na domaćem i/ili međunarodnom tržištu, kao i/ili zaključenjem bilateralnih ili drugih kreditnih aranžmana, piše u članu 15. Zakona o budžetu za narednu godinu.
Od ukupnog iznosa za projekat izgradnje autoputa, 85 odsto sredstava, odnosno 943.991.500 američkih dolara, obezbijeđeno je zaključenjem kreditnog aranžmana sa Kineskom Exim bankom, dok će preostalih 15%, biti obezbijeđeno iz sopstvenih sredstava ili kroz emisiju obveznica na inostranom ili domaćem tržištu, emisijom državnih zapisa, ili zaključenjem kreditnih aranžmana sa domaćim ili inostranim finansijskim institucijama.
Vlada naredne godine može zaključiti svop ugovore i ugovore o kupovini derivata u skladu sa standardizovanim okvirnim ugovorom o finansijskim derivatima koji je uobičajen u poslovnoj praksi.
Trenutni dug države Crne Gore iznosi 3,6 milijarde eura, a sa novim zaduživanjem dug će premašiti rekordnih 5 milijardi eura!
Garancije
Prema predlogu budžeta za narednu godinu, Vlada namjerava da potpiše državne garancije u vrijednosti od 39 miliona eura.
Planirane su garancije za Regionalni vodovod Crnogorsko primorje u iznosu od 12 miliona eura, dok je 27 miliona planirano za preduzeća Željeznički prevoz i Željeznička infrastruktura.
Krediti
Država će se u 2022. godini, zadužiti za finansiranje projekata, kroz kreditne aranžmane, u iznosu do 339.990.000,00 eura. Planirani su aranžmani sa CEB, EBRD, IBRD i Svjetskom bankom.
Taj novac planiran je za projekte 1000+, vodosnadbijevanje, otpadne vode, upravljanje industrijskim otpadom, remonta pruge, sanaciju čeličnih mostova, tunela, kao i za modernizaciju depoa i radionica.
Takođe kroz kreditiranje biće finansiranje projekata rekonstrukcije magistralnih puteva, podršku zdravstvenom sistemu Crne Gore, izgradnji zdravstvenih ustanova, kao i nabavku dva patrolna broda i za izgradnju zatvor u Mojkovcu.
Sa svim ovim iznosima ukupno će kroz zaduživanje, garancije i kredite dostići skoro skoro 1,9 milijardi eura.
Kasalica upozorava na rast duga
Bivša državna sekretarka u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja Mila Kasalica saopštila je da da će novi plan Evropa sad da dovede do novih dugova.
-Ovaj scenario bi bio ekonomski održiv, ako na milijardu i po eventualnog novog duga (član 15 predloga budzeta), crnogorski BDP na kraju 2022. već generiše šest milijardi eura, dok će tu vrijednost dobaciti na kraju 2024. godine. Ni tzv. Maršalov plan niti ekonomski plan oporavka, koji još nije predstavljen Crnoj Gori, a koji je odnijet u Brisel tokom nedavne posjete ministara, nesumnjivo svjedoče o nedovoljnom nivou investicija u ulaganja za diversifikaciju ekonomije. Zavisnost od turizma i vremenske prognoze ostaju udarne lokomotive rasta u narednih tri godine – kazala je Kasalica za Dan.
Kreatori budžeta, kako tvrdi premijer Zdravko Krivokapić su njegovi omiljeni ministri finansija i ekonomskog razvoja Milojko Spajić i Jakov Milatović.
Ovi novi iz vlade kad skoce u vodu cuje se “glup”