Četvrtak, 28 Marta, 2024
Rubrika:

Bankarski sistem u Crnoj Gori je stabilan i likvidan, posljedice olujne dvije godine iza nas nijesu alarmantne

''Bankarski sistem u Crnoj Gori je stabilan, likvidan, dobro kapitalizovan, solventan, tako da su ovo minorna kretanja koja ne ugrožavaju bankarsko poslovanje. Olujne dvije godine iza nas kao posledicu imaju nivo loših kredita od oko 6,2 odsto po najnovijim podacima CBCG i kao takav nije alarmantan''

Skoro 150.000 građana Crne Gore kreditno je zaduženo kod banaka, a njihovi ukupni dugovi iznose skoro milijardu i po eura, pokazuju podaci sa kraja marta ove godine, koje je medijima dostavila Centralna banka Crne Gore. Istuču da su zaduženja građana u odnosu na godinu ranije veća su za skoro šest odsto.

Podgoričanin Mladen (27) za Aktuelno.me kaže da je kreditno zadužen iz više razloga, a prvenstveno zbog rješavanja stambenog pitanja.

“Uzeo sam stambeni kredit po varijabilnoj kamatnoj stopi. Nijesam upoznat sa najavama i rastom kamatnih stopa. Nadam se da neće u mnogome uticati na rast rate”.

I sugrađanka Dragica (52) kaže da je postojeći kredit iz više puta refinansirala.

“Rijetki su oni koji u današnje vrijeme nemaju kredit. To je jednostavno postalo kao osnovna potreba. Ekskurzije, mature, vozački – rijetko šta možete postići bez kredita pogotovo ako imate veći broj djece”

Sa druge strane, prema ranijem pisanju medija procenat rasta kamatnih stopa je trenutno zanemarljiv u odnosu na posljedice inflacije koja je već uveliko prisutna.

Nakon deset godina Centralna Evropska banka najavila je povećanje kamatnih stopa na kredite, što automatski znači da će nam i mjesečne rate biti veće.

Istorijski minimum cijena novca

Kada je u pitanju uvećanje kreditnog zaduživanja sekretar Udruženja banaka Crne Gore mr Bratislav Pejaković za portal Aktuelno kaže, da se prema svim raspoloživim podacima, ne očekuje skokovit rast kamatnih stopa.

Bratislav Pejaković

Kao što se moglo vidjeti u medijima, tek 21. jula će biti izvjesno, kada i koliko će biti rast osnovne kamatne stope ECB. Na tržištu se mijenjaju uslovi pod kojima su dostupni finansijski proizvodi, ali promjene su mnogo ređe, na mnogo nižem nivou od bilo koje druge usluge, ili proizvoda. Dostupnost kredita se ne mijenja sa uslovima, a to je najznačajnije. Na sreću potrošača, uslovi su se zadnjih godina mijenjali u njihovu korist. Pad kamatnih stopa u cijelome je svijetu doveo do istorijskog minimuma cijene novca”, rekao je Pejaković.

Podaci CBCG, kako navodi, ukazuju da kod nas kamate kod banaka imaju trend pada iz godine u godinu, a najavljene korekcije ECB neće značajno uticati na standard klijenata banaka Cifarski izraženo to je na nivou od očekivanih 0,25%.

”Prosječna efektivna kamatna stopa kod nas je na nivou od oko 5,8% dakle sa svim uključenim troškovima za klijenta, gdje je za pravna lica negdje na nivou od oko 4,0%. Vrlo prihvatljivo uzevši u obzir sve rizike, od rizika zemlje po OECD-u, do stanja platnog bilansa, nivoa zaduženosti i strukturiranosti privrede, gdje oko 25% punjenja budžeta zavisi od jedne grane, turizma. Na sreću, svi očekujemo vrlo kvalitetnu ljetnju sezonu, na nivou rekordne 2019.god. a optimisti smatraju i jače. ECB izbjegava povećanje od pola poena od jula. Napori agresivnije nastrojenih zvaničnika nekih centralnih banaka pri EU u cilju da obezbjede početno povećanje kamatnih stopa za pola poena neće uspjeti, jer se kreatori politike ECB dogovaraju o nizu manjih povećanja, kako je navedeno u Blumbergovoj anketi ekonomista. ECB će podići stopu na depozite koja je sada na -0,5 odsto za četvrtinu poena u julu i ponovo u septembru, pokazala je anketa”, navodi Pejaković.

Korona otvorila nova pitanja za monetarnu politiku i banke

Odgovarajući na pitanje zbog čega se po njegovom mišljenju ECB odlučila da najavi povećanje referentnih kamatnih stopa i da li je to samo logičan slijed u nizu poskupljenja,  Pejaković  navodi da je tome doprnijelo više faktora.

”Izlazak iz koronakrize, a vidjećemo stanje na jesen, otvorio je nova pitanja za monetarnu politiku i banke. Prvo je pitanje inflacije, u smislu da li je inflacija koja je probuđena na izlasku iz korona krize prolazna pojava, što pokazatelji ukazuju da ipak nije, pa treba reagovati raspoloživim instrumentima monetarne politike da se ne bi ugrozila privreda euro zone. Prevashodno politika se odnosi na tajming, tempo i način stezanja izdašnih programa otkupa obveznica EU koje su centralne banke praktikovale u korona krizi, a onda i podizanjem osnovne kamatne stope ECB. Drugo je poremećen lanac snabdjevanja na svjetskom nivou, rast cijene energenata i hrane. Treće je nažalost ratno stanje u Ukrajini, gdje je prevashodno huminatarno pitanje primarno, ali utiče na svjetska ekonomski kretanja od energenata do hrane”, naveo je naš sagovornik.

Pomenuti uslovi, kako navodi, doveli su i do očekivanih pomjeranja Euribora.

”Početkom godine, vrijednost 6M Euribora iznosila je -0,55, prije dva mjeseca je iznosio – 0,36, a sada je njegova vrijednost 0,009. Posljednji put pozitivna vrijednost 6M Euribora je bila 9. novembra 2015. godine, kada je iznosila 0,001 odsto”, rekao je on.

Ne očekuje skokovit rast

Navodi da ipak, prema svim raspoloživim podacima, ne očekuje skokovit rast kredita što potvrđuje i minorno kretanje EURIBOR-a od prije neki dan.

”To kretanje je ipak znakovito. Vrijednosti EURIBOR-a je odraz prije svega tržišnih očekivanja u kontekstu visine kamatnih stopa i trenutnog odnosa ponude i tražnje, ali uticaj imaju i očekivanja Guvernera više državnih centralnih banaka Evropske unije. ECB je konzervativna institucija, tako da se prate makroekonomski podaci i spram toga se i dozira rast kamatnih stopa. Ne bi valjalo da se uspori rast ekonomskih kretanja i izazove recesija sa svim posledicama koje nosi. Na lokalnom nivou rast cijena će biti kao i svuda rezultat veće cijene novca u nabavci, a rast kod novoodobrenih kredita, mimo onih koji su plasirani sa varijabilnom kamatnom stopom, može biti prvo kod gotovinskih i nenamjenskih kredita”, rekao je Pejaković.

Kreditno zaduživanje

Najveća bojazan je da će ovo uvećanje uticati na kreditno zadužene građana Crne Gore, kojih svakako nije mali broj. Kako će se to odraziti na standard građana i da li će se pomenute najave povećanja kamatnih stopa odraziti i na privredu, Pejaković ističe da banke još uvijek nijesu povećale kamatne stope na plasmane, tako da se ne mogu pomenuti u negativnom kontekstu.

”Ne bi trebalo da se umnogome izmjene anuiteti.Ako bude kako je najavljeno rast od 0,25 odsto, mada je međubankarska stopa izašla iz minusa na 0,009 odsto. Rast kamatnih stopa se odražava na klijente, bilo fizička lica, ili pravna lica, ali ponavljam mnogo su značajniji rizici koje banka preuzima prilikom plasmana, tako da ovaj rast koju najavljuje ECB nije toliko od velikog uticaja. Dobri privrednici se kod banaka zadužuju 3 odsto na godišnjem nivou, a oni najbolji, veliki klijenti sa korištenjem velike lepeze usluga banaka, sa velikim brojem uposlenih koji su klijenti banke, istorijatom kvaliteta otplate prema bankama zadužuju se i ispod 3 odsto na godišnjem nivou. Uporedite ove cijene sa cijenama roba i usluga kojima su se promijenile cijene od početka ove godine, pa će vam se samo reći, šta i kako utiče na standard građana i privrede”, navodi Pejaković.

Novoodobreni krediti veći nego rekordne 2019.

Kada je u pitanju pristupnosti bankarskih usluga, Pejaković ističe:

”To je vrlo očigledan kroz podatke na nivou sistema da su novoodobreni krediti u prva četiri mjeseca ove godine iznosili 455 miliona eura, što je 17 odsto više u odnosu na uporedni period rekordne 2019. Novoodobreni krediti u prva četiri mjeseca ove godine bili su 43,1 odsto veći u odnosu na isti prošlogodišnji period, znači cijene su ipak izbalansirane i pozitivne za razvoj privrede i potrošnju stanovništva”, rekao je Pejaković.

Odgovoarajući na pitanje da li se može očekivati i uvećan broj neredovnog plaćanja kredita i da li to može ugroziti poslovanje banaka, Pejaković je kategoričan:

”Ne! Bankarski sistem u Crnoj Gori je stabilan, likvidan, dobro kapitalizovan, solventan, tako da su ovo minorna kretanja koja ne ugrožavaju bankarsko poslovanje. Olujne dvije godine iza nas kao posledicu imaju nivo loših kredita od oko 6,2 odsto po najnovijim podacima CBCG i kao takav nije alarmantan”, poručio je Pejaković.

Aleksandra Popović

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve