Sadašnji paket mjera koje je Vlada donijela nije omogućio mnogima koji su bez ikakvih prihoda ili imaju veoma niska primanja da ostvare pravo na pomoć, upozoravaju u NVO Banka hrane.
Kako ističu u saopštenju, među onima koji su uskraćeni za pomoć države su nezaposleni koji se ne javljaju Zavodu za zapošljavanje, jer im je ponuđena takva opcija od te ustanove.
“Pomoć neće dobiti ni oni koji primaju samo 68 eura tuđe njege i pomoći, mjesečno. Uskraćene su i one porodice koji ne dobijaju alimentaciju redovno ili je uopšte ne dobijaju. Više puta smo pominjali važnost osnivanja Alimentacionog fonda u cilju smanjenja siromaštva djece”, navodi predsjednica Banke hnrane Marina Medojević.
Ističe da ima dosta penzionera koji jedva sastavljaju kraj sa krajem, a koji neće dobiti pomoć, jer im penzija sa euro ili dva prelazi 222 eura, koje je Vlada donijela kao limit.
“Šta je sa onima koji preko biroa za zapošljavanje dobijaju nepunih 100 eura mjesečno. Mora se obuhvati još jedan dio stanovništva sa jednokratnom pomoći, a proširiti i broj korisnika materijalnog obezbjeđenja porodice, za sve one koji su ostali bez ikakvih prihoda. Mnogo je onih koji su živjeli zahvaljujući povremenom radu članova domaćinstva u inostranstvu za šta sada nema mogućnosti ili uplatama novca rođaka koji žive u inostranstvu, a koji sada usljed korona krize i sami teže žive, te ne mogu slati novac.
Koliko je onih koji su uskraćeni za mogućnost rada zbog korona krize, a nijesu imali zasnovan radni odnos, te su ostali bez ikakvih prihoda”, navodi Medojević.
Neophodno je, poručuje Medojević, pružiti mogućnost prijavljivanja ugroženih građana Crne Gore Ministarstvu socijalnog rada u cilju prevazilaženja problema egzistencijalne prirode.
“U Crnoj Gori postoji socijalni karton gdje je sve digitalizovano i u elektronskoj formi, tako da bi bilo relativno lako uvesti izmjene privremenog karaktera u sistem socijalne zaštite. Socijalni karton je omogućio da imamo provjerene podatke o svim korisnicima socijalne pomoći u Crnoj Gori i tako spriječimo zloupotrebe. Ovaj sistem je umrežio podatke koje posjeduje Fond PIO, Poreska Uprava, Zavod za zapošljavanje Crne Gore, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo prosvjete, Katastar, kao i Centralni registar motornih vozila. Znači imamo sve potrebne podatke o građanima Crne Gore. Kako su onda moguće zloupotrebe, a svi znamo da ih ima i zbog toga trpe oni kojima stvarno pomoć potrebna. Koliko su zloupotrebe socijalne pomoći oštetile budžet, do sada nemamo podatke”, ističe Medojević.
Kako je dodala, projekat je Ministarstvo rada i socijalnog staranja radilo u saradnji sa UNDP, a informacioni sistem je koštao million i dvjesta hiljada eura, od čega je Vlada Crne Gore investirala 90 odsto, a organizacija UN-a 10 odsto.