Odredbe Zakona o porezu na dodatu vrijednost nose povećani rizik za nastanak korupcije i mogu dovesti do pojave sive ekonomije, ocijenila je Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) pozivajući Ministarstvo finansija i socijalnog staranja da što prije taj akt usklade sa Zakonom o fiskalizaciji.
Ta ustanova je, postupajući po službenoj dužnosti, donijela Mišljenje na Zakon o porezu na dodatu vrijednost.
“Analizirane odredbe Zakona o porezu na dodatu vrijednost, nose povećani rizik za nastanak korupcije, kako mogu dovesti do pojave sive ekonomije, koja je zbog svojih posljedica i razmjera prepreka za stvaranje ambijenta za održivi razvoj privrede i budući ekonomski rast, a samim tim i za izgradnju kvalitetnijeg života svakog pojedinca”, navodi se u Mišljenju koje potpisuje direktorica ASK-a Jelena Perović.
Iz ASK-a ocjenjuju da je zbog ozbiljnih posljedica po ukupan društveni i ekonomski razvoj koje izaziva siva ekonomija neophodno je u što kraćem roku uskladiti Zakon o porezu na dodatu vrijednost u svojoj primjeni sa Zakonom o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga kao i sa Evropskom direktivom o zajedničkom sistemu poreza na dodatu vrijednost.
“Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju („Službeni list Crne Gore”, broj 7/07.), Crna Gora se, kao država kandidat, obavezala da prije ostvarivanja članstva u Evropskoj uniji uskladi svoj pravni poredak sa pravnim poretkom koji postoji u Evropskoj uniji. Dodatno, Crna Gora obavezala se na usaglašavanje sa propisima Evropske unije koji ureduju oblast oporezivanja potrošnje, prije svega sa Direktivom Savjeta 2006/112/EZ o zajedničkom sistemu poreza na dodatu vrednost. Ovom direktivom zamjenjena je Sesta direktiva, odnosno Direktiva 77/388/EEZ o harmonizaciji zakona država članica u vezi sa porezom na promet – zajedničkim sistemom poreza na dodatu vrednost: jedinstvene osnovice utvrđivanja, koju je Savjet EU usvojio 17. maja 1977. godine”, navode oni.
Evropske direktive, kažu iz ASK-a, jasno navode koje transakcije mogu biti u sistemu PDV-a, odnosno predviđa transakcije za koje države članice imaju obavezu da predvide poreska oslobojenja od PDV-a. Pomenute transakcije odnose se na osiguranje, kredite, bankarske garancije, dionice, vrijednosne papire, fondove, poštanske marke, klađenja.
“Sa druge strane Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost (“Sl. list RCG”, br. 65/02, 13/03, 59/04, 79/05, 16/06 i “Sl. list CG”, br. 64/20, 30/13, 32/15, 53/17, 84/17, 12/21 i 73/21) u članu 27 stav 3 određeno je da se izdavaocem računa iz stava 1 ovog člana smatra i lice koje obavlja isporuku proizvoda i usluga oslobođenih PDV, ako na računu odvojeno iskaže PDV. Dodatno, članom 32 stav 2 Zakona o PDV-u navedeno da u slučaju kad se isporučuju proizvodi ili obavljaju usluge koje su oslobođene od plaćanja PDV ili se PDV obračunava po nultoj stopi, u računu treba navesti da PDV nije zaračunat, sa pozivom na član ovog zakona kojim je propisana nulta stopa, odnosno oslobođenje, iz čega slijedi da su poreski obveznici koji pružaju usluge i djelatnosti koje su oslobođene od plaćanja PDV-a shodno članu 27 Zakona i dalje u obavezi izdavanja računa”, navodi se u Mišljenju ASK-a.
Iz navedenog je, kako su ocijenili, jasno da se u dijelu navođenja poreskih obveznika koji se ne smatraju obveznikom fiskalizacije ne izuzimaju sve djelatnosti navedene u članu 27 Zakona o PDV-u.
“S tim u vezi Agencija je prepoznala potrebu da se Zakon o PDV-u u svojoj primjeni uskladi sa Zakonom o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, te tendenciju usklađivanja našeg sistema poreza na dodatu vrijednost sa evropskim kroz Direktivu (2006/112EZ), shodno dinamici predviđenoj u Pregovaračkoj poziciji, te konstatovala da je u cilju otklanjanja postojećeg nesaglasja, u članu 32 Zakona o PDV-u potrebno dodati stav koji kaže da izdavanje računa nije obavezno za isporuku proizvoda ili obavljanje usluga definisanih članom 27 ovog Zakona”, navodi se u Mišljenju.
Iz ASK-a poručuju da nejasni, neprecizni propisi iz oblasti ekonomske politike neminovno predstavljaju prijetnju od pojave fenomena sive ekonomije koja znači mnogo više od nenaplaćenog poreza, jer dovodi do gubitka radnih mjesta, zatvaranja preduzeća, smanjenja budžeta za djelatnosti od javnog interesa i svega onoga što se finansira od poreza, a što predstavlja opšte dobro za društvo u cjelini.
“Imajući u vidu da se u konkretnom slučaju radi o transakcijama definisanim Direktivom EU (2006/112/EZ) koje su po svojoj prirodi takve da je nemoguće odrediti dodatu vrijednost, te da su već prepoznate u članu 27 Zakona o PDV-u, Agencija je mišljenja da je ovaj Zakon u svojoj primjeni neophodno uskladiti sa Zakonom o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga u dijelu na koji se citirani članovi dva pomenuta Zakona odnose”, poručuju iz ASK-a.
Oni su apelovili na Ministarstvo finansija i socijalnog staranja koje pozivaju da otklone uočene nedostatke kroz predlaganje dopune Zakona o porezu na dodatu vrijednost kako bi isti u svojoj primjeni bio usklađen sa Zakonom o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, u duhu usklađivanja našeg sistema poreza na dodatu vrijednost sa evropskim.