Donosimo pregled glavnih događaja u svijetu tehnologije za prošlu, kao i predviđanja za ovu godinu.
The Metaverse
Mark Zakerberg nije izmislio termin, ali je preimenovanjem Fejsbuka u „Meta“ pomogao da se pokrene talas interesovanja za metaverzum. Iako je prvobitno bio distopijski pogled na sajber prostor preko Snov Crash Nila Stephensona, metaverzum sada predstavlja sljedeću veliku zlatnu groznicu na mreži. Možete to zamisliti kao logičan korak naprijed od mobilnog interneta, svijeta u kome naša onlajn iskustva mogu lako da prelaze sa više uređaja na drugi. I na kraju, to bi moglo biti nešto sa čime komuniciramo preko AR i VR naočara.
Da budemo jasni, još uvijek nemamo tačnu predstavu o tome šta će biti metaverzum. Preimenovanje u Meta se lako može posmatrati kao način da Zakerberg izbjegne svoje odgovornosti kao vođe fundamentalno slomljene kompanije društvenih medija. Ali druge kompanije već godinama istražuju ovu ideju: Microsoft-ov HoloLens se pokazao iznenađujuće korisnim za komercijalne radnike i radnike na prvoj liniji, a takođe je u osnovi Mesh, ambicioznog rješenja kompanije za virtuelne sastanke.
Možda će biti potreban ubica novi uređaj, poput Eplovih legendarnih AR naočara, da bi se metaverzum stavio u fokus. Ili će možda ići putem nosivih uređaja — kategorije uređaja koja je korisna za neke ljude, ali nije nužno neophodna za sve. U svakom slučaju, to je nešto što će zauvijek biti vezano za 2021.
Windows 11
Da ste u januaru rekli da je Microsoftov Windows 10 nasljednik pripremljen i spreman za puštanje do kraja godine, nasmijali bi vam se u lice. Ali Windows 11 je zapravo tu, i to je prilično solidan estetski korak naprijed (uprkos nekim nezgrapnim problemima upotrebljivosti).
Windows 11 je nastao iz pepela Windows 10Ks, varijante OS-a koja je prvobitno trebalo da se fokusira na uređaje sa dva ekrana, ali je na kraju otkazana u maju. To bi objasnilo zašto se Windows 11 više osjeća kao svež sloj boje na svom prethodniku. Ali uprkos tom nepovoljnom početku, to je i dalje vrijedna nadogradnja: više je naglaska na bezbjednosti, a fejslift donosi neke prijatnosti nalik na Mac u tipično oštar svijet Windows-a.
To nije potpuni uspijeh — nadogradnja je dosadan proces ako imate računar koji ste sami napravili, a veoma stari računari uopšte neće moći da se nadograde (barem ne bez ručne ISO instalacije). Ali u najmanju ruku, Microsoft je uspio da zadrži većinu onoga što je Windows 10 učinilo tako uspješnim operativnim sistemom, a istovremeno je korisnicima računara pružio pažljivije iskustvo.
Samsung modeli na rasklapanje
U industriji za koju se priznaje ništa, Samsung je otišao daleko naprzged. Naravno, bio je jedan od prvih koji se okušao u sklopivim modelima, ali je takođe vjerovatno posljednji koji stoji. Trka sa sklopivim telefonima je zaista počela kada je relativno nepoznati Royole pokazao prvi prototip koji radi na CES 2019. Ubrzo nakon toga, Huawei i Samsung su objavili svoje sopstvene uređaje. Originalni Mate X i Galaxy Fold su se pojavili na raznim pres događajima nakon toga, ali je samo Samsung na kraju prodao svoju prvu generaciju sklopivih uređaja široj javnosti (izvan Kine, ionako).
Tehnološke priče za 2022.
Čiste tehnologije spremne za rast
Ranije ove godine, Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) Ujedinjenih nacija (UN), saopštio je nastavak zavisnosti od fosilnih goriva zagrijava svijet brzinom koja nezabilježena u proteklih 2.000 godina – a efekti se ogledaju u rekordnim sušama, šumskim požarima i poplavama koje devastiraju zajednice širom svijeta.
Prema izvještaju, stvari su predodređene da se pogoršaju ako emisije stakleničkih gasova nastave, a odluke u vezi energetike u nadolazećim godinama će biti ključni faktor u vezi toga koliko će veliki biti efekti na Planeti. Razlog za oprezni optimizam jeste da obnovljiva energija, zeleniji transport, energetski učinkovita gradnja i održiva potrošnja vode su u središtu čistih tehnoloških trendova koji će se ubrzati u 2022.
Prema izvještaju McKinsey za kraj godine, 75 procenata globalne energije će se proizvoditi od održivih materijala u 2050., dok cijene povezane sa čistom tehnologijom nastavljaju da padaju, njihova upotreba u širokom spektru industrije je određena za rast.
Ali dok napreduje revolucija čiste energije, mnogi analitičari upozoravaju na neke nenamjerne nuspojave koje ova promjena može da donese.
Kongo, na primjer, koji proizvodi više od dvije trećine kobalta na svijetu, preuzima centralno mjesto dok glavni proizvođači automobila preuzimaju odgovornost za borbu protiv klimatskih promjena prelaskom sa vozila na naftni pogon na ona koje pokreću baterije, što iziskuje ovaj mineral kako bi se proizvodio.
Dok bi pomak od fosilnih goriva mogao pomoći kod nošenja sa toplijim temperaturama, nedavna istraga New York Timesa otkrila je mnoga čista tehnološka rješenja dolaze sa svojom grupom etičkih problema i još uvijek se oslanjaju na rudarsku industriju koja prate “poznati ciklus eksploatacije, pohlepe i zaobilaženja pravila”, stvari kojima je naročito podložna zemlja u razvoju kao što je Kongo.
Biotehnološka revolucija?
Brzi razvoj u stvaranju efikasne vakcine protiv COVID-a 19 i mogućnost da se brzo identifikuje i probije sekvencioniranje novih sojeva virusa može se zahvaliti biotehnološkom napretku koji bi mogao još više da raste u godini koja dolazi.
Cijena sekvencioniranja ljudskog genoma smanjena je 45 puta u posljednjih deset godina, prema navodima konsultanske kompanije Deloitte, a brze analize genetskog materijala otvorile su nove mogućnosti u različitim područjima nauke, od razvoja novih vakcina do personalizacije medicinske i genetske terapije.
Deloitte predviđa da napredak u biološkim naukama ima “značajan uticaj na ekonomiju i naše živote i uticaće na industrije od zdravstva preko agrikulture do potrošačkih roba, energetike i materijala”, u godini koja dolazi.
Nestašica čipova
Od kada su se konfrontacije u trgovini i tehnologiji Sjedinjenenih Američkih Država prelile u javnost 2017., većina pažnje se skoncentrisala na trgovinski konflikt i američku kampanju protiv Huaweija, vodeće kineske 5G kompanije i njene najvažnije tehnološke kompanije.
Ali, potezi SAD-a u vezi sa sankcijama i blokadom pristupa ključnim komponentama za čipove poluprovodnike, predstavljaju fundamentalniji problem za Kinu i globalne lance snabdijevanja.
Napori da se smanji snabdijevanje vrhunskim čipovima poluprovodnicima za kineske kompanije i da se ohrabri izgradnja naprednih i jeftinih fabrika na tlu SAD-a, ne samo da je uvukla industriju poluprovodnika u geopolitičko rivalstvo, ali isto tako pomoglo da se kreiraju uska grla u snabdijevanju usred povećanja potražnje.
Poluprovodnici su potrebni za sve veći broj proizvoda – od automobila i električnih bicikala preko mašina za veš do četkica za zube. Ali mnogo ovih mikročipova nedostaje jer kineske kompanije prave zalihe kako bi prebrodile probleme. “Pitanje sa kojim se suočavamo jeste to što za stvari koje se prave od mikročipova nije dovoljan samo jedan mikročip”, rekao je Alan Priestley, analitičar i istraživačkoj kompaniji Gartner. “Novi pametni telefoni imaju mnogo, mnogo čipova za kontrolu snage, a nestašica je upravo tih čipova.”
Neposredni rezultat svega mogla bi biti inflacija i privremena nedostupnost nekih proizvoda, ali dugogodišnje posljedice mogle bi biti povećanje samoodržive nabavke za mnoge države.
Većina čipova u svijetu proizvodi se u Kini dok su Sjedinjene Države drugi najveći proizvođač. Ali obje zemlje se oslanjaju na komponente jeda od druge i ostalih tržišta za proizvodnju poluprovodnika.
Kina investira milijarde u pravljenje svog domaćeg lanca snabdijevanja dok SAD takođe traže način da udomaće više ove industrijske grane.
Evropska komisija, izvršno tijelo Evropske unije, takođe je rekla da želi da izgradi kapacitete za proizvodnju čipova u Evropi kao dio napora da postane samoodrživija u onom što vidi kao kritičnu tehnološku granu.
“Široka promjena koja će odjekivati i nakon 2022. godine”, rekao je Priestley.
Militarizovani svemir
Samo sedmicu dana nakon što je Rusija bez upozorenja ugasila zastarjeli satelit za komunikaciju što je predstavljalo potencijalnu opasnost za američke astronaute, SAD su testirale otpornost svog satelita 13. decembra na prijetnje iz Kine i Rusije stotine kilometara iznad planete Zemlje kao dio svemirskih ratnih igara. Dok su potezi SAD-a bile kompjuterski potpomognute simulacije, uključivale su potencijalno oparanje američkog satelita za praćenje raketa, remećenje rada satelita i druge elektroničke načine i taktike ratovanja koje su moguće u svemiru.
Konflikt u svemiru se intenzivira, kako je u novembru za Washington Post rekao general David Thompson, zamjenik svemirskih operacija američkih Svemirskih snaga. Dodao je bi Kina mogla da preuzme prednost od SAD-a i tako postane vodeća sila u svemiru do kraja decenije.
Taktike za borbe daleko iznad Zemlje daleko su od onih koje se vide u naučno fantastičnim filmovima, ali bi se ipak moglo smatrati ratom.
Kineska vojska od navodno razvija sisteme za svemirske bitke – kao što su laseri koji mogu da oštete američke obavještajne satelite – a takođe se vjeruje da razvija satelit koji može da uhvati ili zgrabi drugi satelit robotskom rukom ili kukom. Ono što možda najviše zabrinjava, kaže Daniel Porras, istraživač za sigurnost u svemiru Instituta za istraživanje razoružanja Ujedinjenih nacija u Ženevi, jeste to da postoji nekoliko povelja, doktrina ili normi u vezi toga kako se treba odnositi sa sukobom u svemiru.
“Nema pravila o ulaženju u kontakt”, kaže Porras. “Nema nužno nikakvih zaštitnih ograda za to kako će se ljudi početi miješati u tuđe svemirske sisteme.”
I dok se trka u naoružavanju u svemiru zaoštrava, diplomatska opcija trenutno nije na vidiku.
“Ideja svemirske trke u naoružanju postaje sve neizbježnija kako tehnologija napreduje u nedostatku obvezujućih pravila kontrole svemirskog naoružanja”, rekao je Porras.