Da gejming nije povezan sa blagostanjem i zdravljem igrača, pokazuje istraživanje rađeno na uzorku od 39.000 igrača video igrica. Prosječan igrač bi morao da igra 10 sati više nego obično dnevno da bi primjetio bilo kakvu razliku, pokazalo je istraživanje. A razlozi za igranje su mnogo vjerovatnije imali uticaja. Blagostanje je mjereno pitanjem o zadovoljstvu životom i nivoima emocija kao što su sreća, tuga, bijes i frustracija.
Rezultati kontradiktorni istraživanju iz 2020. godine
Slično istraživanje, sprovedeno od strane istog odjeljenja Oksfordskog instituta, pokazalo je tokom 2020. godine da su oni koji igraju video igre srećniji i zadovoljniji životom. „Zdrav razum kaže da ako imate više slobodnog vremena za igranje video igrica, vjerovatno ste srećnija osoba“, rekao je profesor Endrju Pšibilski, koji je radio na obje studije.
Ovog puta, tehnološke kompanije, uključujući Sony, Microsoft i Nintendo, dostavile su podatke za period od šest nedjelja, pod pristankom igrača, za sljedeće igre:
- Animal Crossing: New Horizons
- Apex Legends
- Eve Online
- Forza Horizon 4
- Gran Turismo Sport
- Crew 2
Za to vrijeme, samo jedan igrač je odustao od studije – objavljene u časopisu Royal Society Open Science. U Kini je dijeci dozvoljeno da se igraju samo jedan sat dnevno, petkom, subotom i nedjeljom. Međutim, mnogi igrači širom svijeta kažu da njihovo igranje pomaže njihovom mentalnom zdravlju. Kako stoje stvari, ipak se ne može lako dokazati da gejming doprinosi sreći i emocionalnim zadovoljstvom.