Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Evropska unija udarila na tehnološke gigante: Od naredne godine više ništa nije isto

Na snagu stupa Zakon o digitalnim tržištima (DMA) koji ima za cilj da suzbije monopol velikih tehnoloških kompanija na tržištu EU i osigura jednake uslove za sve

Evropska unija EU od 2023. počinje sa primjenom zakona koji će značajno uticati na poslovanje tehnoloških giganata, piše Nova.rs.

Na snagu stupa Zakon o digitalnim tržištima (DMA) koji ima za cilj da suzbije monopol velikih tehnoloških kompanija na tržištu EU i osigura jednake uslove za sve.

Evropska unija započnje primjenjivanje Zakona o digitalnim tržištima (DMA) u proljeće 2023. godine, objavila je izvršna potpredsjednica Margrethe Vestager na konferenciji Međunarodne mreže za konkurenciju (ICN) prošle nedjelje.

Margrethe Vestager je ranije izjavila da bi antimonopolsko zakonodavstvo, koje uvodi novi set pravila za obuzdavanje moći velikih tehnoloških kompanija moglo da se primijeni već u oktobru ove godine. Međutim, taj rok je pomjeren za početak sljedeće godine.

„DMA će stupiti na snagu u proljeće 2023. i mi se spremamo za primjenu čim stignu prva obavještenja“, rekla je Vestager tokom svog govora na ICN.

Ona sugeriše da će Komisija biti spremna da reaguje protiv bilo kakvog kršenja koje učine velike tehnološke kompanije kao što su Meta, Apple, Google, Microsoft i Amazon.

DMA ne treba miješati sa DSA ili Zakonom o digitalnim uslugama, koji je nedavno dogovoren.

Oba akta utiču na svijet tehnologije, ali DMA se fokusira na stvaranje jednakih tržišnih uslova za sve tehnološke kompanije, dok se DSA bavi načinom na koji kompanije kontrolišu sadržaj na svojim platformama.

DMA, koji čeka konačno odobrenje Savjeta i Parlamenta, definiše velike tehnološke gigante kao kompanije koje imaju tržišnu kapitalizaciju od preko 75 milijardi eura i posjeduju društvenu platformu ili aplikaciju koja ima najmanje 45 miliona korisnika mjesečno.

Ove kompanije se mogu suočiti sa kaznama od „do 10 procenata svog ukupnog svjetskog prometa u prethodnoj finansijskoj godini.“ Takođe, ako se utvrdi da krše pravila DMA, kazna bi se mogla povećati na 20 procenata u slučaju ponovljenog prekršaja.

U skladu sa DMA, kompanije će imati tri mjeseca da prijave svoj status Komisiji, nakon čega slijedi period čekanja do dva mjeseca da dobiju potvrdu od EU. Ovaj period čekanja, zajedno sa odloženim sprovođenjem DMA, mogao bi značiti da nećemo vidjeti prve probleme između EU i tehnoloških giganata do kraja 2023.godine.

„Ovo sljedeće poglavlje je uzbudljivo. To znači mnogo konkretnih priprema“, objasnila je Vestager.

„Ovdje se radi radi o uspostavljanju novih struktura, o zapošljavanju osoblja. Radi se o pripremi IT sistema, o izradi dodatnih zakonskih tekstova o procedurama ili obrascima za obavještenja. Naši timovi su trenutno zauzeti svim ovim pripremama i cilj nam je da uskoro izađemo sa novim strukturama.”

Kašnjenje u realizaciji DMA bi moglo dati Komisiji više vremena da se pripremi. Takođe, kašnjenje bi moglo poslužiti kao kritika ako Komisija ne odgovori na bilo koja veća kršenja koja su se dogodila od sada do trenutka kada DMA dobije zvaničnu primjenu.

Šta sve podrazumijeva DMA?

– Zabranu kombinovanja prikupljenih podataka sa dva različita servisa koja su u vlasništvu iste kompanije (na primjer Instagram, Vocap i Fejsbuk);

-Praksu nazvanu „samopreferencija“ gdje kompanije u prvi plan ističu sopstvene proizvode i usluge (na primjer prikazivanje Guglovih proizvoda u Gugl pretrazi);

-Nova pravila o neutralnosti uređaja koja podrazumijevaju pravo na brisanje unaprijed instaliranih aplikacija na nekoj platformi;

-Pravilo o zabrani nekih praksi oglašavanja, koje se nadovezuje na Zakon o digitalnim uslugama (DSA).

Kada se usvoji, DMA će vjerovatno poremetiti poslovne modele koje koriste svjetski tehnološki giganti. Kao prvo, moglo bi da dogodi da Epl počne da dozvoljava korisnicima da preuzimaju aplikacije izvan svoje digitalne prodavnice, što je ideja protiv koje se izvršni direktor Epla Tim Kuk odlučno protivi. On tvrdi da bi spoljno učitavanje moglo da „uništi“ bezbjednost njihovih uređaja.

Drugi zahtjevi bi mogli biti da Vocap i Message postanu interoperabilni sa manjim platformama. Takva politika može otežati Vocapu kontrolu “end-to-end” enkripcije.

Iako se zakonodavstvo odnosi samo na građane EU, efekat ovih zakona će se sigurno osjetiti i u drugim djelovima svijeta.

Globalne tehnološke kompanije mogu odlučiti da je isplativije primijeniti jedinstvenu strategiju za sadržaj i uzeti relativno stroge propise EU kao mjerilo za sve. Dok su zakonodavci u SAD-u, koji teže da obuzdaju tehnološke gigante svojim sopstvenim propisima, počeli da traže inspiraciju u pravilima Evropske unije.

Izvornova.rs

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve