Piše: Kaćuša Krsmanović
Eskalacija epidemije koronavirusa, enorman broj inficiranih, zastrašujući broj umrlih od posljedica kovida-19, zakašnjela vakcinacija, nedostatak medicinskih sredstava i ljekova, redovi pacijenata pred ambulantama Poliklinike KCCG, obračuni obezbjeđenja sa pacijentima u kojima je morala da interveniše i policija, povratak dugih lista čekanja na specijalističke preglede i dijagnostiku, odnosno za neke od njih ni nema termina, samo je dio učinaka skoro osmomjesečnog ministrovanja ljekarke Kliničkog centra Crne Gore Jelene Borovinić Bojović resorom zdravstva, piše današnja Pobjeda.
Epidemija koronavirusa u Crnoj Gori opet se razbuktava, a više poznavalaca prilika u zdravstvenom sistemu sa kojima je Pobjeda razgovarala, upozorava da naše medicinske ustanove, koje će ponovo morati da se vrate na rigorozan „kovid režim“, sa ovolikim listama čekanja, neće biti sposobne da odgovore potrebama pacijenata.
Podaci za brigu
Podaci do kojih je Pobjeda došla pokazuju da su te liste ne samo zabrinjavajuće duge, već imaju tendenciju rasta. I to dnevno.
Izvori Pobjede iz sistema zdravstva kažu da za zakazivanje pregleda u gastroenterološkoj ambulanti termina nema prije oktobra, kao ni u kabinetu za gastroskopiju, u što su se i sami uvjerili.
“U reumatološkoj ambulanti prvi termini su, takođe, u oktobru, neurološkoj kraj septembra, endokrinološkoj i ambulanti za kapilaroskopiju početak oktobra, psihijatrijskoj ambulanti i dispanzeru za epilepsije kraj septembra. Termini za kabinet za DXA su kraj septembra, za kabinet za ultrazvuk oka, kao i kabinet za kontaktna sočiva sredina septembra. U kardiološkoj, kardiohirurškoj i audiološkoj ambulanti, kabinetu za holter i ultrazvuk srca prvi termini su početkom septembra”, kaže izvor Pobjede.
Ni najmlađi pacijenti nijesu pošteđeni čekanja. Tako, kako ističe sagovornik Pobjede, u podgoričkom Domu zdravlja prvi dostupan termin u psihijatrijskoj ambulanti je sredinom oktobra.
“Kod dječijeg fizijatra i alergologa početak oktobra, u genetskoj ambulanti sredina septembra, kao i u dječjem EEG kabinetu i kabinetu za magnetnu rezonancu”, dodaje on.
Objašnjava da ništa bolje nije ni u Centru za radiološku dijagnostiku.
“Prvi slobodan termin za MSCT angiografiju je novembar, MR kostiju i zglobova kraj oktobra, digitalnu mamografiju oktobar, MR abdomena sredina oktobra, ultrazvučnu dijagnostiku oktobar i MSCT koronarografiju sredina septembra”, podaci su Pobjedinih izvora.
Ističu da su u većini ambulanti Kliničkog centra liste čekanja na specijalističke preglede duže od mjesec, uključujući i MR dijagnostiku za onkološke pacijente.
Jedan od sagovornika Pobjede podsjeća da je u martu situacija u Kliničkom centru sa listama čekanja bila znatno bolja zahvaljujući dopunskom angažovanju zdravstvenih radnika vikendom, uprkos veoma složenoj epidemiološkoj situaciji.
“Bilo je obećano da će se rad nastaviti istom dinamkom kako bi liste čekanja bile eliminisane. Što se od tada promijenilo? Došli smo u paradoksalnu situaciju – epidemiološka situacija je bila stavljena pod kontrolu, ali je s druge strane rapidno porasla lista čekanja za većinu specijalističkih pregleda”, ističe on.
Nova prijetnja
Broj inficiranih koronavirusom od juče u našoj zemlji ponovo premašuje stotinu, odnosno 132 u jednom danu. To znači da će zdravstvene ustanove morati da šire kapacitete za kovid pacijente, što s druge strane podrazumijeva, manje kapaciteta za sve ostale bolesnike.
“Pred ozbiljnom smo prijetnjom novog rapidnog skoka broja zaraženih uzrokovanog delta sojem koronavirusa, a imamo ogromne liste čekanja. I umjesto da se u periodu relaksacije kadrovskih i prostornih kapaciteta nastojalo da se u Kliničkom centru liste čekanja, ako ne eliminišu, makar svedu na najmanju moguću mjeru u novi talas ulazimo sa dugim listama čekanja. Bojimo se da zdravstvenom sistemu, sa ovakvom organizacijom posla, prijeti kolaps”, upozorava jedan od Pobjedinih sagovornika.
A naša ministarka umjesto da pruži kakav-takav odgovor građanima Cne Gore kako će se liječiti pred prijetnjom nove eskalacije epidemije nastavlja da se preko saopštenja obračunava sa prethodnicima i uz to je odlučila da iz Mreže zdravstvenih ustanova isključi privatni sektor.
Ubuduće će privatne zdravstvene ustanove, od ambulanti do bolnica i apoteka, morati da se prijavljuju na javne oglase za usluge koje javno zdravstvo nije u mogućnosti da pruži građanima. Plan je da sve te procedure odrade u narednih pola godine. Borovinić Bojović nije našla za shodno da zahvali privatnim zdravstvenim ustanovama za podršku koju su pružile javnom zdravstvenom sistemu i pomogle da ne doživi kolaps u jeku epidemije koronavirusa.
U obraćanju javnosti ministarka je rekla da građanima Crne Gore šalje poruku da je „cilj unapređenje javnog zdravstva i smanjenje lista čekanja, a ne njihovo vještačko gomilanje i stvaranje gužvi da bi javni zdravstveni sistem omalovažili, a predane i posvećenje ljekare i svo ostalo medicinsko osoblje predstavili kao nesposobne“.
Arogantno, kao u svakom obraćanju javnosti, nije ni pokušala da objasni zašto su za njenog ministrovanja liste čekanja toliko nagomilane da za većunu specijalističkih pregleda nema termina prije jeseni.
I još važnije, nije našla za shodno da građanima koji joj daju platu saopšti kakav „kovid odgovor“ su ona i njen tim pripremili za nadolazeću eskalaciju epidemije.
Jasno je da će broj inficiranih u narednim danima prelaziti stotinu, to znači i znatno povećanje broja hospitalizovanih pacijenata, samim tim i potreba za još više medicinskih radnika na kovid odjeljenjima…
Osim toga, vjerovatno će opet morati da se posegne za obustavom ili ograničenjem ambulantnih pregleda u Kliničkom centru što podrazumijeva rast lista čekanja.
“Osiguranici neće imati izbora nego da se snalaze kako znaju i umiju za novac kako bi pregled platili privatniku. Bojimo se da je to ono što građane čeka u mjesecima koji dolaze”, zaključuju sagovornici Pobjede.
[…] Aktuelno […]