Advokat Zdravko Begović predsjedava Komorom koja broji 989 advokata i više od 500 advokatskih pripravnika, a u razgovoru za Vikend novine govorio je o uobičajenom radnom danu, na šta se najčešće odnose pritužbe na rad advokata, o medijskim izvještajima iz sudnica, zašto je izabrao krivicu, a ne parnicu, te šta su benefiti advokature, a šta je ono što je “koči” da bi bila idealna profesija.
“U imenik Advokatske komore upisano je 989 advokata i oko 500 advokatskih pripravnika, a u 2019. godini otprilike je upisano oko 80 advokata i oko 150 pripravnika na rad kod advokata”, kazao je Begović za Vikend novine.
U prošloj godini četvoro advokata odgovaralo je zbog povrede Kodeksa profesionalne etike, i oni su kažnjeni novčanom kaznom, naveo je on. U toku je slučaj koji nije pravosnažan, gdje je jedan advokat privremeno ispisan na period od šest mjeseci zbog teže povrede strukovnog Kodeksa. Advokatskoj komori Crne Gore gotovo svakodnevno stižu pritužbe na rad advokata, no većinom su to prijave koje su neosnovane, ili su danom podnošenja zastarjele.
“Te prijave jesu zbog nedefinisanih odnosa stranke i advokata, u velikom broju slučajeva advokat nije spreman da svom klijentu vrati spise predmeta iz nekih razloga budući da mu klijent možda nije do kraja isplatio nadoknadu za rad, ima i advokata koji iz nekih ličnih razloga to neće da urade. Postoje i situacije kada se klijent žali na advokata zbog navodno nestručnog rada ili kada je advokat propustio da izjavi pravni lijek pa je presuda zbog toga postala pravosnažna. Nekada dođe i do verbalnih konflikata između klijenta i advokat, pa se onda klijent žali na ponašanje advokata”, pojasnio je predsjednik Komore.
U godini za nama bilo je oko 70 prijava koje su se odnosile na verbalni sukob klijenta i advokata, ali uglavnom nema dokaza koji bi potvrdili takvo ponašanje advokata, nema bilo kakvog pisanog traga, potvrde ili priznanice, punomoćja iz kojeg se može vidjti da je taj advokat bio angažovan u postupku.
“I onda u situaciji kada imamo samo taj jedan iskaz ili prijavu, vrlo je teško utvrditi pravo činjenično stanje”, naglašava Begović.
Advokati otplaćuju potraživanja kroz reprogram
Na pitanje koje se tiče poreskog duga advokata, Begović je kazao da se ti podaci svakodnevno mijenjaju, a o svemu tome vodi računa Poreska uprava.
“Ono što pouzdano znam, jer imam komunikaciju sa kolegama advokatima, jeste da postoji poreski dug advokata prema Poreskoj upravi, da je Zakon o reprogramu poreskog duga bio vrlo cjelishodan, kao i da je veliki broj advokata u tom reprogramu i otplaćuje svoja dospjela potraživanja prema Upravi”, naveo je Begović.
Ocijenio je da je Vlada Crne Gore učinila jako dobar potez, jer je dala šansu da advokati u ratama plate svoje obaveze.
“Znam da ima određeni broj advokata kojima je zbog neplaćanja poreske obaveze blokiran račun, nije to velika grupa advokata. Neću da budem subjektivan pa da kažem da oni nemaju posla i da nijesu u mogućnost, ali budite sigurni da svi advokati ne rade u Crnoj Gori jednako dobro i da nje isto raditi na sjeveru države, gdje je ekonomska stuacija mnogo lošija, i u centralom dijelu ili na primorju. Advokati su na velikim mukama jer sva ta dospjela potraživanja i obaveze mogu sa tolikim obimom posla vrlo teško da isplaćuju”, zaključio je Begović.
Širom otvorena vrata za mlade ljude
Trend upisa advokata je veoma veliki i to uglavnom najmlađih, koji prvi put počinju profesionalno da rade.
“Koji su izašli iz klupa pripravnika i položili pravosudni ispit, ili nakon položenog advokatskog ispita bili prinuđeni da se bave ovim poslom budući da nijesu mogli naći zaposlenje u sudovima i tužilaštvima. Kao jedina prilika da se bave poslom za koji su čitav život učili bila je da se upišu u imenik advokata, tako da je upisan jedan broj onih koji nijesu nikad razmišljali o advokaturi kao budućem pozivu”, naveo je Begović.
Činjenica da dolazak svakog novog advokata znači posao manje za nekog ko je već upisan u imenik nije omela Advokatsku komoru da širom otvori vrata svim tim mladim ljudima.
“Pokazali smo veliku nesebičnost i otvorenost prema tim mladim ljudima, svjesni činjenice da i njima treba dati priliku i šansu pogotovu poslije svega kroz što su prošli, učeći i studirajući sa odličnim ocjenama, učeći strane jezike i praksu. Bio bi veliki grijeh da čak skoro 500 mladih ljudi i dalje bude na birou. Ovako veliki broj njih je našao uhljebljenje u Advokatskoj komori, naravno kao mladi bore se za svoje mjesto pod suncem i ja se nadam da se niko od njih neće pokajati zbog toga što je upisan u imenik. Vrijeme radi za njih u svakom slučaju”, poručio je predsjednik Advokatske komore.
Predočivši mu činjenicu da svega 9,4 odsto sudija, po posljednjem istraživanju Građanske alijanse, smatra da mediji izvještavaju objektivno o sudskim procesima, Begović je kazao da nikada nije vidio da neko od novinara iz sudnice “navija” za bilo koju stranu u postupku.
“Na svakom suđenju u kojem sam bio aktivni učesnik postupka, pa je izašao bilo kakav tekst u sredstvima javnog informisanja, nikad se nisam zapitao kako je moguće da je takvo nešto objavljeno i da to ne odgovara onome što je bilo na glavnom pretresu. Uvijek su tu novinari koji su svakodnevno po sudovima, koji imaju dugogodišnje iskustvo, sa kojima imam odličnu komunikaciju. Nikada ne bih doveo u pitanje profesionalan rad tih novinara. Pitaju me često za neku informaciju, savjet, da im pojasnim pravnu dilemu koja je bila na glavnom pretresu kako bi sa stručnog aspekta imali pravno objašnjenje. Nikada nisam vidio novinara koji navija za bilo koju stranu ili na subjektivan način izvještava”, kazao je Begović.