Zaposleni u KCCG: Nepravda nanijeta četvrtini zdravstvenog sistema

Grupa zaposlenih kao nemedicinski kadar u Kliničkom centru Crne Gore organizovala se kako bi zajednički nastupala prema institucijama u cilju, kako navode, ispravljanja nepravde koju su reprezentativni sindikati i Ministarstvo zdravlja nanijeli četvrtini zdravstvenog sistema potpisivanjem Granskog kolektivnog ugovora, prema kojem su od 1. januara plate medicinskom kadru uvećane za 30 do 40 odsto, a nemedicinskom znatno manje – između 13 i 26 odsto.

MEMORANDUM

U memorandumu koji potpisuju osam predstavnika radnika iz različitih sektora KCCG-a, tehničke službe dipl.ing.el Slobodan Knežević, ekonomsko-finansijske službe fakturista Slobodan Brajović, servisa za transport vozač Mirko Bakić, servisa za pripremu i distribuciju hrane kuvar Ivan Minić, službe obezbjeđenja zaštitar Milorad Bogojević, mašinista parnih kotolova Saša Stožinić, pravne službe arhivar Srđan Mitrović i mr.sci. medicisnki fizičar Relja Dragnić sa Instituta za onkologiju, navodi se da će ta grupa radnika zastupati stavove da je linearno povećanje koeficijenata jedini pravedan način za povećanje zarada u zdravstvu.

“Mišljenja smo da je kolektini ugovor, potpisan 30.12. 2021. izrazito diskriminatorski i ponižavajući za preko 20 odsto zaposlenih u zdravstvenom sistemu Crne Gore. Cilj nam je da se potpiše kolektivni ugovor koji će jednako tretirati povećanje zarada kako medicinskom, tako i nemedicinskom kadru zaposlenom u istom sistemu”, navodi se u memorandumu i dodaje da će ispunjenjem tog cilja prestati potreba za postojanjem ove grupe.

Granskim kolektivnim ugovorom je za medicinski kadar precizirano uvećanje koeficijenata, dok su za nemedicinski kadar koeficijenti ostali nepromijenjeni, pa će se uvećanje njihovih zarada svesti na iznos koji poslodavac više neće uplaćivati za zdravstveno osiguranje, kako je predviđeno kontroverznim programom „Evropa sad“, ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića.

Potpis na ugovor su, osim ministarke zdravlja Jelene Borovinić-Bojović, stavili ispred Samostalnog sindikata zdravstva Ljiljana Krivokapić, a ispred Sindikata zaposlenih u zdravstvu Crne Gore Nebojša Radonjić.

PRITISAK NA SINDIKAT

Jedan od potpisnika memoranduma Slobodan Brajović, koji je i član Sindikata slobodnih radnika KCCG, za Pobjedu kaže da sindikati uopšte nijesu zaštitili interese nemedicinskog kadra, te da je Radonjić ugovor, po sopstvenom priznanju, potpisao pod pritiskom.

“Oni nijesu smjeli ovo da potpišu. Imate izjavu Krivokapić koja je javno kazala da sindikati nijesu učestvovali u pripremi kolektivnog ugovora, a drugi potpisnik, Radonjić, rekao je svojim članovima, na pitanje zašto je potpisao ugovor, da je bio primoran i da je morao da ga potpiše”, kazao je Brajović.

Prema njegovim riječima, zamjenik predsjednika Sindikata zaposlenih u zdravstvu Zoran Filipović je pred 50-60 ljudi izjavio da je imao obećanje i datu riječ od Radonjića da neće potpisati kolektivni ugovor.

“Znači, znali su što rade. Shodno tome, pitamo ministarku da li je pravno valjan kolektivni ugovor koji se potpisuje pod prisilom. Neka nam neko objasni”, kazao je Brajović i naglasio da predstavnici Sindikata zdravstva ono za što su birani i plaćeni, nijesu uradili.

On ističe da je najgore što su poniženi i diskriminisani od Vlade i Ministarstva zdravlja, kao i da jedan značajni dio medicinskih radnika u KCCG-u podržava njihove zahtjeve i zna da su u pravu, na čemu su im kolege veoma zahvalne.

KOVID KAO IZGOVOR

Brajović smatra da je veoma važno da se zna da je ministarka Borovinić-Bojović kao osnovni razlog za povećanje plata zdravstvenim radnicima navela da je riječ o dugu države prema njima za borbu protiv pandemije.

“Niko ne nipodaštava ulogu medicinskog kadra u svemu ovome. Svi mi jako dobro znamo kolike su njihove zasluge, i sa i bez pandemije. To je rudnik, konstantan posao. I ako nema pandemije, ima nešto drugo i borba za ljudske živote je stalna”, navodi on.

Međutim, kako navodi, zdravstveni radnici su svi zaposleni u zdravstvu a ovakvim Granskim kolektivnim ugovorom je to razdvojeno prvi put i napravljeno da su zdravstveni radnici samo medicinski kadar.

“Niko od nas, koji se bunimo zbog ovakvog pristupa, ne želi da uzme ništa našim kolegama medicinskim radnicima. Oni su to što su dobili zaslužili, ali smo zaslužili i mi. U nemedicnski kadar spadaju i hemičari, biolozi, fizičari, sektor informacionih tehnologija, ljudi koji rade u kisikani, toplani, servisu za ishranu, transportu, obezbjeđenju, administraciji… svi ovi sektori su učestvovali onoliko koliko su mogli u borbi protiv pandemije”. kaže Brajović.

On navodi, kako kaže, primjer momaka iz kisikane koji su bezbroj puta ulazili u crvenu kovid zonu da promijene i dodaju boce kiseonika za pacijente kojima je taj kiseonik neophodan.

“Što ćemo sa njima? Oni nijesu dali doprinos? Što rade servirke? Ko donosi hranu pacijentima? Što radi služba za transport? Ko te pacijente dovodi i odvodi? Da ne pričam o Institutu za javno zdravlje u kojem je većina zaposlenih nemedicnski kadar, a što sve ide preko njih”, kaže Brajović.

Prema njegovim riječima, i u administraciji gdje i sam radi, često im greškom uđu kovid pozitivni pacijenti koji traže infektivnu kliniku.

“Ne postoji niko u zdravstvenom sistemu ko može da se izdvoji za vrijeme pandemije. Naravno, neko daje više neko manje. I među medicinskim i u nemedicinskom kadru nijesu svi jednako zastupljeni. Volio bih da čujem od ministarke, ili direktorice KCCG – koliko je medicnskog kadra učestvovalo u kovid zonama? Nijesu svi. Hoće li da izjednače ljude koji su radili sa kovid pacijentima mjesecima sa onima koji nikada nisu ušli u crvenu zonu?”, pita se Brajović.

On naglašava da su se povećanja koeficijanata u prošlosti uvijek dešavala linearno i da će i epidemija žjednom proći.

“Što ćemo kad kovid prođe? Hoće li vratiti koeficijente medicinarima na staro? Linearno povećanje koeficijenata je uvijek bilo u zdravstvu do sad. Ovdje je poenta da neko pokušava da potpuno marginalizuje ulogu nemedicinskog dijela zaposleniih u zdravstvu u borbi protiv epidemije, jer je to osnov ovog povećanja kako je objasnila ministarka”, kazao je Brajović.

VEZIVNO TKIVO

U Crnoj Gori u zdravstvenom sistemu, kao nemedicnski kadar, radi oko 2.000 ljudi, a samo u KCCG-u ih je zaposleno oko 700. Brajović je kazao da vode komunikaciju, doduše neformalnu, i sa kolegama iz drugih zdravstvenih ustanova kako iz Podgorice, tako i iz drugih opština.

“Riječ je o ozbiljnom broju zaposlenih, koji su vezivno tkivo medicinskog dijela zdravstva. Sve klinike mogu npr. da funkcionišu samostalno. Da se ne vide jedni s drugima. Ali, oni koji ih povezuju su transport, servis za ishranu, obezbjeđenje, administracija, IT sektor. Nije prirodno ovo izdvajati, i to ministarka veoma dobro zna kao neko ko je radio u KCCG”, rekao je Brajović.

Prema njegovim riječima, Ministarstvo i sindikati su unijeli ozbiljan razdor na svim nivoima u KCCG među zaposlenima

“Situacija je takva da je blizu toga da se gledamo kao neprijatelji. Dolazi do nekih neslaganja i unutar medicinskog kadra. Ne sviđa se ni dijelu medicinskog kadra što će neki djelovi nemedicniskog kadra, oni sa najnižim platama, dobiti povećanje 80 odsto. Sa druge strane imamo ljude sa fakultetskim diplomama – hemičara, fizičara, biologa, pravnika, ekonomistu, inženjera… čije će plate sada biti na nivou zaposlenih sa višom medicinskom školom”, zaključio je on.

Nemedicinsko osoblje zaposleno u KCCG i Institutu za javno zdravlje organizovalo je 10. janura protest ispred najveće crnogorske zdravstvene ustanove. Okupljeni su tada pozvali nadležne da sve zaposlene tretiraju jednako.

Na to okupljanje reagovala je direktorica KCCG Ljiljana Radulović tako što je poslala obavještenje organizacionim jedinicama u kojem upozorava da će svako „buduće okupljanje-štajkovanje“ na način kako je to organizovano 10. januara „imati za posljedicu snošenje odgovornosti i sankcionisanja“.

Zaposleni u KCCG su taj njen potez ocijenili kao klasično zastrašivanje i zamjenu teza jer, kako su naveli, niti je bilo štrajka niti protesta u smislu na koji je aludirala Radulović, već se okupljanje dogodilo za vrijeme pauze kako bi se poslala poruka da su nezadovoljni tretmanom novog kolektivnog ugovora.