Zabrana uvedena prekasno i pod pritiskom javnosti

Savjet Agencije za elektronske medije (SAEM) je na jučerašnjoj sjednici konačno donio odluku da na šest mjeseci ograniči reemitovanje jutarnjeg programa („Dobro jutro, Srbijo“ i „Vikend jutro“) kao i sadržaja „Ćirilica“ i „Posle ručka“, u okviru televizijskog programa TV Hepi iz Srbije.

Ova odluka crnogorskog regulatora uslijedila je nakon niza besprizornih uvreda koje je, prije samo nekoliko dana, uoči praznika, lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj iznio na račun građana i građanki Cetinja. Nije se zaustavio, već je nastavio sa mizoginim kvalifikacijama upućenim poslanici Socijaldemokratske partije (SDP) Draginji Vuksanović-Stanković.

Iz AEM-a su juče rekli da će, zbog potrebe sprovođenja neophodnih pravnih procedura, odluka o zabrani spornih emisija stupiti na snagu tokom naredne sedmice.

– Odluka je donešena jer je, u prethodnom periodu, učestalo u ovim programskim sadržajima vršeno i omogućavano podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju prema pripadnicima crnogorske nacionalnosti – navedeno je u saopštenju koje su dali iz ove institucije.

Ističu da je SAEM imao u vidu da se u spornim programskim sadržajima koristi pogrdno, uvredljivo ili uznemiravajuće izražavanje koje podstiče intenzivne negativne emocije, iskazivanje neprijateljstva ili želja za diskriminacijom, kao i omalovažavanje ili obezvređivanje pripadnika crnogorske nacionalnosti, negiranjem njihovog nacionalnog identiteta i posebnosti.

– Ne dovodeći u pitanje pravo svih emitera da informišu javnost o pitanjima od javnog interesa, Savjet Agencije je ocijenio da se u navedenim sadržajima zloupotrebljava pravo na slobodu izražavanja – istaknuto je u saopštenju.

Cijeneći da se radi o pitanju od javnog interesa, čija zaštita zahtijeva sprovođenje mjera kojima će se suzbiti sporno izražavanje, za koje je konstatovano da postoji kontinuitet, SAEM je zaključio da je opravdano i proporcionalno da se, na period od šest mjeseci, ograniči reemitovanje ovih emisija.

Podsjećaju da je Konvencijom o prekograničnoj televiziji (član 7) propisano da svi programski prilozi, u pogledu njihovog prikazivanja i sadržaja, treba da poštuju dostojanstvo ljudskog bića i osnovna prava drugih, da posebno ne smiju neprikladno isticati nasilje ili podsticati rasnu netrpeljivost, kao i da ne smiju sadržati bilo kakvo podsticanje mržnje na osnovu rase, pola, vjere ili nacionalnosti.

Oštrije mjere

Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović pozdravio je mjeru Savjeta AEM-a da suspenduje sporne emisije na TV Hepi na šest mjeseci, ali smatra da je mjera mogla da bude oštrija i na duži vremenski period.

Ranko Vujović (Mara Babović/Pobjeda)

Za Pobjedu je juče rekao da se nada da ova odluka nije donešena pod pritiskom javnosti, već da zbog praznika Savjet nije mogao ranije organizovati sjednicu.

– Sa druge strane je dobro što se i javnost aktivno uključila u probleme na medijskoj sceni. To može biti dobar povod za raščišćavanje medijske scene od svih sadržaja koji truju ovaj prostor i degradiraju medije. Ovo nije samo medijski problem, već kulturološki i civilizacijski – smatra Vujović. Ovakav nivo medijskih sadržaja je, kako kaže, jednostavno nedopustiv u iole normalnim društvima.

– Nadam se da je ovo samo prvi korak u zaštiti našeg medijskog prostora od neprimjerenih sadržaja i neprimjerene političke propagande. Skorim usvajanjem novog zakona o AVM uslugama stvorili bi se uslovi i za trajnu zabranu rijaliti programa iz slobodne ponude kanala što bi bio još jedan korak u procesu ozdravljenja naše medijske scene – zaključio je Vujović.

Odgovornost regulatora

Vesna Rajković-Nenadić, novinarka i članica radne grupe za izradu medijskih zakona, smatra da je odluka zakašnjela i da je donijeta pod ogromnim pritiskom javnosti (ovog puta i vlasti i opozicije i dijela nevladinog sektora) i poručuje da treba tražiti odgovornost regulatora za kontaminaciju medijskoj prostora koji nam dolazi iz susjedstva.

– Hepi TV u produženom trajanju nanosi štetu dezinformišući, šireći propagandne sadržaje i podstiče na neprijateljstvo i netrpljivost. Iako smatram da je sloboda govora najvažnija vrijednost demokratskog društva, ona ne smije biti zloupotrijebljena na način da ugrožava prava drugih, što je u ovom slučaju potpuno jasno. AEM je imao i do sada zakonske mogućnosti da reaguje. I u skladu sa domaćim zakonodavstvom i u skladu sa međunarodnim standardima. AEM treba da reaguje proaktivno a ne da u svojim reagovanjima proziva zainteresovanu javnost da na njih ne vrše neprimjereni pritisak. Sigurna sam da nije bilo ovako oštre reakcije javnosti da AEM ne bi donio odluku o ograničavanju sadržaja Hepi TV. Kao što nije u septembru nakon događaja na Cetinju ograničio program televizija Hepi, Pink M, Pink i Pink Plus iako su imali zakonske mogućnosti. Takođe, mišljenja sam da kroz donošenje novog zakona o audiovizuelnim uslugama treba ojačati izbor članova Savjeta AEM-a i da treba eliminisati politički ili interesni uticaj na njihov izbor. To je ključno pitanje na koje novi zakon treba da odgovori jer zalud nam sva zakonska rješenja ako nemamo članove Savjeta izabrane na osnovu kompetencija i ličnog integriteta – porčuje Rajković-Nenadić.Ona ukazuje na zakonska rješenja na osnovu kojih je AEM morao da reaguje i ranije.

– Zakon o elektronskim medijima precizno propisuje da „AVM uslugom ne smije podsticati mržnju ili diskriminaciju po osnovu rase, etničke pripadnosti, boje kože, pola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili porodičnog statusa, starosne dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta ili polne orijentacije“. Preporuka Evropske komisije (EK) protiv rasizma i netolerancije (ECRI) iz 2015. godine, upućuje i na dodatne okolnosti koje je potrebno analizirati pri utvrđivanju (ne)postojanja govora mržnje.

– Te dodatne okolnosti podrazumijevaju utvrđivanje: 1) konteksta u kom se saopštava govor mržnje – postojanje ozbiljnih tenzija u društvu; 2) kapaciteta/pozicije lica koja upotrebljavaju govor mržnje (npr. u slučaju političkih i vjerskih dužnosnika); 3) prirode i snage upotrijebljenog jezika, njegove provokativnosti i direktnosti; 4) konteksta specifičnih okolnosti – izolovani slučaj ili kontinuitet postupanja; 5) korišćenja medija – kojima se zahtijeva neposredni ili odgođeni odgovor (s određenjem da su elektronski mediji od naročitog uticaja na javnost); 6) prirode publike i mogućih posljedica u vidu čina nasilja, zastrašivanja, neprijateljstva ili diskriminacije – posjeća Rajković-Nenadić.

Osude

Govor mržnje Vojislava Šešelja naišao je na osudu sa brojnih adresa u Crnoj Gori. Nakon emitovanja sadržaja na TV Hepi a čiji je domaćin bio voditelj Milomir Marić Udruženje pravnika Crne Gore pozvalo je najviše institucije, uključujući Skupštinu Crne Gore, da javno osude govor mržnje i mizoginije.

Ombudsman Siniša Bjeković pozvao je na eliminaciju besprizornih istupa iz javnog prostora Crne Gore, a kopredsjednice Ženskog kluba u Skupštini Crne Gore Branka Bošnjak i Vesna Pavićević su saopštile „da je doza vulgarnosti, primitivizma i uvreda koji se plasiraju sa Hepi televizije, prevršila svaku mjeru“.

Juče se nakon odluke Savjeta AEM-a da zamrači emisije u kojima se širi mržnja oglasio i član Predsjedništva Socijaldemokratske partije (SDP) Mirko Stanić rekavši da pozdravlja odluku da se „zabrani huškački i uvredljivi sadržaj TV Hepi iz Srbije“.

Podsjetio je da je ta partija još u septembru podnijela zahtjev AEM-u da zabrani emitovanje emisija ove televizije u kojima se na najgori način vrijeđaju i negiraju Crnogorci, vrijeđaju drugi, manje brojni, narodi, unižavaju vjerski velikodostojnici i omalovažavaju žene.

– Kulturološki, civilizacijski i medijski polusvijet koji je posredstvom pojedinih medija iz Srbije prisutan u našoj zemlji već nekoliko godina mora biti zaustavljen kako bi se spiječilo dalje informativno trovanje našeg medijskog prostora i širenje govora mržnje među građanima Crne Gore – rekao je Stanić.

On je pozvao AEM da nastavi sa monitoringom programskih sadržaja sličnog tipa i u drugim medijima, jer je, kako je istakao, poruka mržnje i netrpeljivosti koje su se čule na Hepi TV bilo na stotine u proteklom periodu.

– Pozivamo nadležno ministarstvo da se uključi u zaštitu medijskog prostora Crne Gore od sadržaja kojima se proizvodi mržnja i netrpeljivost i vrijeđaju građani i javni poslenici, ili cijeli gradovi, narodi i vjerske zajednice – poručio je Stanić.

Adžić: Šešeljeve izjave su laž

Pravnik i istoričar Novak Adžić kazao je da je ono što je lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj izjavio na TV Hepi Cetinjankama i Crnogorkama u prošlosti i sadašnjosti najogavnija laž – istorijska i politička.

– I još tom bijedniku i presuđenom ratnom zločincu, političkoj propalici itd, pošto mu ništa sveto nije, inače konvertitu, ,,basta“ tako da otvoreno laže pozivajući se tobože na istraživanja Aleksandra Stamatovića. Nijesam niđe pročitao da je Aleksandar Stamatović napisao, istražio i ,,dokazao“ ono što Šešelj, njegov nekadašnji predsjednik, tvrdi, pozivajući se na njega – rekao je Adžić.

On je pozvao Stamatovića da demantuje ovu lažnu Šešeljevu priču i da kaže je li to ili nije istina.

– Ja jamačno tvrdim da Šešelj po običaju laže i da je zloupotrijebio u lažavinama Aleksandra Stamatovića i zato bi bilo poželjno da se gospodin Stamatović oglasi je li istina ili nije da se protuva Šešelj kao izvor poziva na njega i đe je i kad to objavio i dokazao. Jer, inače, dokaza nema niti može biti o blasfemičnoj Šešeljevoj priči. Odvratnoj i ogavnoj od početka do kraja. Inače, cjelokupna Šešeljeva priča je gnusna laž i odvratna propaganda – zaključio je Adžić.

Srzentić: Mizoginija se ne može i ne smije tolerisati

Ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić kazala je da ohrabruje brza reakcija Agencije za elektronske medije i odluka koja ograničava emitovanje određenih sadržaja TV Hepi.

– Dok stvaramo sistemske uslove da mediji slobodnije ali i odgovornije rade svoj posao, treba pažljivo da biramo sadržaje koje gledamo u našim domovima i da ne prihvatimo kao normalno pomjeranje granica na štetu poštovanja ljudskih prava bilo koje osobe ili grupe – navela je Srzentić na Tviteru.

Ova situacija je, naglašava, posebno značajna jer se odnosi na žene – jednu od najranjivijih grupa izloženoj stereotipima, uvredama i nasilju.

– Moja obaveza, ali i svih u javnom prostoru, je da štitimo prava svih žena – mizoginija se ne može i ne smije tolerisati – poručuje ministarka.