Četvrtak, 19 Maja, 2022
Rubrika:

Za dugoročno smanjenje troškova potrebno manje zaposlenih u sudstvu

“Sredstva nijesu uvijek efikasno raspodijeljena i najveći dio budžeta se troši na zarade, dok ostatak nije dovoljan da bi se pokrile investicione potrebe i unaprijedila pravosudna infrastruktura. Crna Gora ima 51 sudiju i 17 tužilaca na 100.000 stanovnika, mnogo više od evropskog prosjeka od 21 sudiju i 11 tužilaca”, stoji u Analizi.

Crna Gora ima 50 odsto više sudija od evropskog prosjeka, što je skupo a da bi se dugoročno smanjili troškovi, smanjenje broja zaposlenih će biti jedini činilac u cilju povećanja efikasnosti, navodi se u Analizi potreba za racionalizacijom pravosudne mreže koju je sačinio ekspert Georg Stawa, u okviru projekta EUROL 2 koji finansira Evropska unija.

“Smanjenje broja zaposlenih, uz zakonske reforme i prirodan put penzionisanja, otvoriće mnogo više fizičkog prostora, posebno u većim sudovima u odnosu na manje sudove u pogledu dovođenja zaposlenih”, navodi se u Analizi.

U preporukama, koje je u Analizi dao Stawa, konstatovano je da obzirom na učinak male osnovne sudove u Crnoj Gori nije potrebno spajati. Ipak, dodaje se dalje, očiglednu varijaciju „stope efikasnosti po zaposlenom” treba riješiti kroz određivanje mjerila za optimalni učinak kako bi se garantovala pravična raspodjela zaposlenih i njihovo dugoročno smanjenje.

On je u Analizi dao moguće varijante spajanja sudova.

“Na primjer, ako se Žabljak spoji sa Pljevljima i oba suda smanje broj zaposlenih/povećaju efikasnost samo za 25% (umjesto za 50%), svi zaposleni u sudu koji se pripaja će biti u mogućnosti da se smjeste u prostorije. Ovim se čak i ne uzima u obzir da Osnovni sud u Kotoru trenutno može da upravlja ukupnim brojem od 6.090 primljenih predmeta sa čak 60 zaposlenih (103,3 predmeta po zaposlenom), što znači da će umjesto 44 približno 25 zaposlenih biti dovoljno za upravljanje novospojenim sudom. Povećanjem efikasnosti od 16% omogućilo bi se da se tim radnim opterećenjem bave 33 zaposlena, koji bi svi bili u mogućnosti da se smjeste u sadašnje prostorije na Žabljaku. Prema prosječnoj „stopi efikasnosti” u osnovnim sudovima od 84,67 predmeta po zaposlenom, u prosjeku 30,46 ukupno zaposlenih bilo bi dovoljno iz današnje perspektive, da se bavi cijelim radnim opterećenjem, čak i bez dodatnog povećanja efikasnosti”, procijenio je Stawa u Analizi.

On navodi da bi Žabljak kao najmanji sud i sud koji nema poteškoća u funkcionisanju mogao da se spoji sa Pljevljima.

“Obje lokacije imaju dobro vrijeme postupanja u predmetima, sud u Pljevljima ima odličnu stopu rješavanja predmeta, ali ima i višak broja zaposlenih od gotovo 14. Povećanjem efikasnosti na prosječnom nivou Crne Gore omogućilo bi se fizičko spajanje bez ikakvih dodatnih troškova (višak od 13,9 zaposlenih, Žabljak dovodi 11). Pljevlja svakako moraju predstavljati prioritet, jer je to strateška razvojna zona za budućnost sjevera Crne Gore”, ocjenjuje Stawa.

Kako se dodaje, većom od umjereno dodatne udaljenosti do suda (40 km) obezbijedio bi se sud srednje veličine sa 67 zaposlenih i 11 sudija.

Drugo spajanje koje je moguće po procjeni ovog eksperta je spajanje plavskog i beranskog suda, ili kolašinskog i beranskog.

“Takođe, kao još jedno rješenje potrebno je podsjetiti da je u izvještaju EUROL ‘Procjena infrastrukture pravosudnih organa u Crnoj Gori’ preporučeno izmještanje Osnovnog suda u Bijelom Polju. Na umjerenoj udaljenosti između sudova (48 km), ove lokacije nude povećanje efikasnosti kroz spajanje. Mogući učinak budućeg suda srednje veličine uzevši u obzir šest kriterijuma mogao bi se lako povećati ukoliko bi se primijenila efikasnost Kotora: primljeno 5.521 predmeta koje bi mogli da obrade 53,44 zaposlena (103,3 predmeta po zaposlenom). Svi bi stali u postojeće prostorije Osnovnog suda u Bijelom Polju”, navodi se u Analizi.

Kao još jednu mogućnost spajanja, Stawa vidi podgorički i danilovgradski sud.

“Danilovgrad (najmanji od ‘srednjih sudova’) pomenut je eksplicitno u razgovorima o procjeni kao dodatna politička mogućnost koja podrazumijeva spajanje sa Osnovnim sudom u Podgorici.S obzirom  da su obje lokacije udaljene samo 17 km, a da Podgorica prema proračunima nema dovoljno zaposlenih, ovo spajanje bi predstavljalo priliku za povećanje sveukupnog učinka, iako neće biti dovoljno samo preuzimanje suda u Danilovgradu. Dok se u izvještaju EUROL 2 ‘Procjena infrastrukture u pravosuđu u Crnoj Gori’ u svakom slučaju preporučuje adaptacija prostorija Osnovnog suda u Podgorici, spajanje bi se moglo obaviti istovremeno”, zaključuje Stawa u Analizi.

Crna Gora je u posljednjoj deceniji unaprijedila ravnotežu između radnog opterećenja i broja zaposlenih u sudstvu, stoji u Analizi. Ipak, dodaje se, još uvijek se primjećuje neravnoteža u smislu „stopa efikasnosti po zaposlenom”, te tako u podgoričkom Osnovnom sudu nedostaje zaposlenih, dok ih je u Baru previše u odnosu na normirani učinak.

“Potrebno je bavljenje neravnotežom u kontinuitetu, ali bez spajanja sudova”, preporučeno je u Analizi.

U preporukama, kojih ima 59, navodi se da se može predložiti uvođenje instituta „upućenog sudije”, kao u drugim državama članicama EU, kako bi se pomoglo u rješavanju zaostalih predmeta.

Preporuke su da treba imati na umu da obični građani u prosjeku dolaze u kontakt sa sudovima jednom ili dva puta tokom svog života (podaci iz austrijskih anketa o sudovima), te da se u mnogim zemljama nedavno pokazalo da je spajanje sudova i optimizacija strukture, stvaranjem efikasnih rješenja srednje veličine, bilo uspješno u pružanju pravosudne usluge i nije dovelo do smanjenog zadovoljstva u pristupu pravdi.

“Stoga, javnost se ne protivi toliko kritično promjenama u pravosudnoj mapi kao što se to možda misli (već je to često slučaj kod lokalnih političara). Ili, ukoliko postoji objektivna potreba i argumenti za optimizaciju strukture, to je obično dobrodošlo u praksi. Optimizacija pravosudne mape je složen zadatak čiji se potpuni efekti mogu osjetiti obično za deceniju ili više. Razmišljajući deset godina unaprijed, sudski posao će biti promijenjen”, istuče se u preporukama.

Najveći dio budžeta ide na zarade

Kako se navodi u Analizu, budžet pravosuđa za 2019. godinu povećan je na 39.1 milion eura u poređenju sa 37.8 miliona u 2018. godini.

“Sredstva nijesu uvijek efikasno raspodijeljena i najveći dio budžeta se troši na zarade, dok ostatak nije dovoljan da bi se pokrile investicione potrebe i unaprijedila pravosudna infrastruktura. Crna Gora ima 51 sudiju i 17 tužilaca na 100.000 stanovnika, mnogo više od evropskog prosjeka od 21 sudiju i 11 tužilaca”, stoji u Analizi.

Kada je riječ o efikasnosti, navedeno je da se u 2018. godini broj zaostalih predmeta smanjio za 4,5 odsto, na 38.970 neriješenih predmeta, dok se broj neriješenih predmeta starijih od tri godine smanjio za 4 odsto.

“Vrijeme postupanja u predmetu, odnosno prosječno vrijeme od podnošenja tužbe do rješavanja predmeta, iznosilo je 178 dana za prvostepeni postupak u građanskim predmetima i 131 dan za privredne predmete (2017: 295 dana u građanskim predmetima i 97 dana u privrednim predmetima). Crna Gora mora da pojača napore usmjerene ka unapređenju efikasnosti pravosuđa, unaprijedi praćenje zaostalih predmeta i smanji broj neriješenih predmeta.

U Nezvaničnom radnom dokumentu EK o stanju u poglavljima 23 i 24 za Crnu Goru (novembar 2019.) navedeno je da je Vlada u septembru 2019. godine usvojila revidirani Akcioni plan za sprovođenje Strategije informaciono-komunikacionih tehnologija pravosuđa za period 2016-2020. (uz određena prilagođavanja ciljnih datuma zbog određenih kašnjenja u implementaciji) i detaljniju raspodjelu budžeta čiju je izradu podržao projekat EuROL2. Novi IKT podsistem za sudove nabavljen je u junu 2019. godine. Ostaju pitanja u pogledu pouzdanosti i dostupnosti statističkih podataka za pravosuđe i smjernice Evropske komisije za efikasnost pravosuđa (CEPEJ) neće biti u potpunosti sprovedene dok novi IKT sistem ne postane operativan. Crna Gora preduzima konkretne mjere u cilju smanjenja zaostalih starih predmeta kojima j e dat prioritetni status”, stoji u Analizi.

Kako se navodi, u okviru projekta EUROL2 u toku je analiza usmjerena na razloge kašnjenja suda i definisanj e mjera za njihovo rješavanje, a obuhvatila je dva pilot suda (Osnovni sud u Podgorici i Osnovni sud u Kotoru) koje je predložio Vrhovni sud Crne Gore.

“Takozvani ‘crveni omoti’ (predmeti stariji od pet godina) provjeravani su kako bi se otkrili najčešći razlozi za odlaganje ročišta te stoga i sveukupnog trajanja suđenja” navodi se u Analizi.

Najnovije

Foreign Affairs: Bosna na opasnom putu

Na Balkanu, a posebno u Bosni i Hercegovini, slike iz opkoljenih gradova Ukrajine, pokolja i masovnog raseljavanja retraumatizuju društvo koje se nikada nije smjelo...

Latinka Perović: Crna Gora je prošla složen put udaljavanja od velikosrpskog projekta

Ono što se događa u Crnoj Gori je proces učenja demokratije. Crna Gora je prošla složen put udaljavanja od velikosrpskog projekta, preko dvočlane federacije,...

UŽIVO Nova evakuacija iz Azovstala, Svjetska banka odobrava 30 milijardi dolara za hranu

Ulazimo u 85. dan rata u Ukrajini. U srijedu veče evakuisano je još ukrajinskih boraca iz Azovstala. Nekoliko autobusa u pratnji ruske vojske napustilo...

Tri profesora dobila spor na sudu zbog revanšizma direktora ministarke Bratić

Mnogi profesori su, posebno ove godine, bili žrtve nezapamćenog revanšizma, te su bez ikakvog razloga, iz čiste osionosti i inata novih rukovodilaca obrazovnih ustanova,...

Zapljena cigareta bez pravnog osnova, izgledne tužbe vlasnika

Cigarete i duvanski proizvodi koji su evidentirani na zalihama u skladištima Slobodne zone Luke Bar ne mogu kroz pokrenuti carinski postupak o statusu robe...

Najčitanije

Povezano

EVROPSKA KATASTROFA KLERIKALNIH DILETANATA Najgori izvještaj u istoriji za opijenog Zdravinja i nesposobnu vlast!

Piše: Balša Knežević Dileme više nema - vlada Zdravka Krivokapića je zvanično najgora u istoriji Crne Gore, a za to je dobila i sertifikat u...

Srbija: Sudija iz Sjenice sudi s nanogicom, nezapamćen pravosudni skandal

Sudija Osnovnog suda u Sjenici Ljubodrag Vučković, uživa status osumnjičenog u istrazi koju protiv njega, ali i službenika katastra Dragića Petrovića iz tog grada,...

Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve