Prorektor Univerziteta Crne Gore i profesor Fakulteta političkih nauka prof. dr Boris Vukićević, koji je ujedno i predsjednik Etičkog odbora UCG, kaže kako nema sumnje da će pandemija, kao i njom uslovljena ekonomska kriza i njene druge posljedice, uticati na međunarodne odnose i svjetsku politiku u godinama i decenijama koje su pred nama.
“Vidimo da se mijenja dinamika odnosa između velikih zemalja, a da isto tako, bar naizgled, slabe međunarodne organizacije i integracije. I fizičko zatvaranje granica i mentalno nas vraća u tzv. vestfalski sistem u kojem su države izrazito izdvojene iznad svih ostalih subjekata, a princip suvereniteta vodi države ka konfliktu i zatvaranju umjesto ka integraciji i koheziji.
Poput ranijih teških perioda za svijet, naročito vremena svjetskih ratova, pandemije španjolice i Velike depresije, otvara se prostor za nacionalizam, ksenofobiju, snaženje autoritarizma pod krinkom efikasnosti i stabilnosti…ali isto tako, nasuprot tome, za jačanje potrebe za solidarnošću, ravnomjernijom raspodjelom bogatstva, većim okretanjem zdravijem načinu života, ulaganjem u medicinu, ekologiju, itd. I nastavnici i saradnici, kao i studenti, promišljaju o ovim pitanjima, o njima se razgovara na onlajn nastavi, a uskoro će to biti tema i diplomskih, magistarskih radova, naučnih članaka, konferencija”, navodi Vukićević.
Navodi kako je ova pandemija upravo stavila nauku u prvi plan.
“Pandemija je otvorila brojna pitanja na koje samo nauka može dati odgovore. Svjedoci smo i ovih dana da su naučnici, kako nije bio slučaj već dugo vremena, u središtu pažnje i naše i svjetske javnosti. To su prije svega naučnici sa polja medicinskih i prirodnih nauka, ali i drugi – informatičari, ekonomisti, psiholozi, pravnici…Svakako, brojna pitanja koja su otvorena su takođe izazovna za naučnike koji se bave političkim sistemima i međunarodnim odnosima. Sve se više govori, kao što sam već pomenuo, o snaženju autokratskih režima, zaoštravanju odnosa između velikih sila, uticaju pandemije i ekonomske krize na izbore u raznim državama, perspektivama Evropske unije nakon krize, itd. Dakle, možemo kazati da je, na neki način, jedan od efekata pandemije i skretanje fokusa na nauku jer je cilj nauke da pruži ili bar da teži da da odgovore na pitanja koja se postavljaju pred čovječanstvom, a to su i ova pitanja koja nam je postavila pandemija. Takođe, pandemija nam je pokazala i koliki je značaj umjetnosti. U ovim vremenima izolacije razonodimo se, ali često i tražimo odgovore na brojna životna pitanja čitajući knjige, gledajući filmove, serije ili snimljene predstave, slušajući muziku ili „posjećujući” virtuelne izložbe…Nauka i umjetnost predstavljaju samu bit naše civilizacije i uvjeren sam da će one biti ključan odgovor i na izazove pandemije, i na izazove koje donosi budućnost nakon nje”, poručuje on.