Četvrtak, 7 Jula, 2022
Rubrika:

Vukčević: U Crnoj Gori procesuirano sedam slučajeva ratnih zločina

Održan nacionalni trening za mlađe pravne eksperte aktiviste civilnog društva “Tranziciona pravda -nacionalno i regionalno iskustvo”, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO) uz podršku Kanadske ambasade

Crnogorsko društvo treba da se suočava sa svojom prošlošću ne da bi ispunjavalo obaveze iz evropske agende, već da bi stvaralo zdrav osnov za svoju demokratsku i na vladavini prava zasnovanu budućnost, zaključeno je danas na nacionalnom treningu za mlađe pravne eksperte aktiviste civilnog društva “Tranziciona pravda -nacionalno i regionalno iskustvo”, koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) uz podršku Kanadske ambasade.

Istoričar i savjetnik u CGO-u Miloš Vukanović, ukazao je često potcijenjen značaj procesa suočavanja sa prošlošću.

“Mi u CGO-u vjerujemo da adekvatno procesuiranje ratnih zločina, reparacije i izgradnja kulture sjećanja nijesu samo obaveze koje država Crna Gora i njeno društvo moraju da ispune zbog svojih međunarodnih partnera, već i osnov za opšti društveni napredak. Zato radimo na stvaranju dokumentacione osnove kroz publikovanje objedinjenih ključnih i autentičnih dokumenata procesuiranja ratnih zločina u Crnoj Gori, ali i na edukaciji o ovoj često marginalizovanoj temi,” naveo je Vukanović.

Državna tužiteljka u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) Lidija Vukčević, podsjetila je na oružane sukobe tokom 90ih godina prošlog vijeka na prostoru bivše Jugoslavije koji su bili praćeni krivičnim djelima protiv čovječnosti i međunarodnog humanitarnog prava.

„Iako su i u vrijeme izvršenja tih krivičnih djela i neposredno nakon toga postojali formalno pravni uslovi da se takvi slučajevi procesuiraju, do toga u najvećem dijelu nije došlo“, ukazala je ona.

Vukčević je istakla da se radi o složenim predmetima i da njihovo procesuiranje ostaje izazov za pravosuđa svih zemalja regiona.

„Osnovni problem u postupcima protiv učinilaca ovih krivičnih djela je obezbjeđivanje dokaza. Dodatno, protok vremena od izvršenja predstavlja barijeru u prikupljanju kako materijalnih, tako i personalnih dokaza kojima se dokazuje krivica izvršioca“, pojasnila je Vukčević.

Ona je navela da je u Crnoj Gori procesuirano sedam slučajeva ratnih zločina, pri čemu je osuđeno 10, a oslobođeno 26 lica, uz napomenu da je još jedan slučaj u toku.

„U procesuiranju tih slučajevima dragocjena je bila i saradnja sa tužilaštvima i sudovima u okruženju sa kojima su od 2005. do 2015. zaključeni sporazumi kao pravni osnov za jačanje regionalne saradnje“, kazala je Vukčević. U tom kontekstu, apostrofirala je i značaj zaključenog sporazuma VDT-a sa Rezidualnim mehanizmom, nasljednikom Haškog tribunala.

U osvrtu na rad Tužilaštva, ona je navela da je VDT 2015. godine donijelo Strategiju za istraživanje ratnih zločina.

„Od početka primjene Strategije, SDT bilježi proaktivniji pristup i sve bolju saradnju sa tužilaštvima i drugim državnim organima država u okruženju u pogledu razmjene podataka i dokaza, kao i u slučajevima ustupanja postupaka protiv okrivljenih lica. Naravno, uporedo radimo i na uvijek potrebnoj izgradnji kapaciteta“, ocijenila je Vukčević.

Advokat sa značajnim iskustvom u zastupanju u slučajevima ratnih zločina Goran Rodić, mišljenja je da politička volja ostaje najveća poteškoća u pribavljaju dokaza i ukupnoj funkcionalnoj saradnji istražnih organa i pravosuđa država regiona.

„Pribavljanje dokaza putem međunarodne pravne pomoći u velikoj mjeri zavisi od saradnje, otvorenosti i iskrenosti zamoljene države. Kada su u pitanju žrtve pomoć je često nesebična, ali kada su u pitanju krivci sa druge strane tada se situacija mijenja. Taj nedostatak političke volje je možda vezan za političare koji su u to vrijeme bili aktivni. Međutim, postoji i drugi segment – kolektivizacija krivice kojim se jednom narodu pripisuje odgovornost za ovakva krivična djela“, istakao je Rodić.

Rodić je ocijenio da nikada nije uspostavljen sistem posebne edukacije kad je riječ o istraživanju i procesuiranju ratnih zločina, ali i nedostatnost resursa nadležnih državnih organa koji se bave ovom materijom.

„Već smo dugo na putu integracija prema EU, ali to nije dovelo do značajnih pomaka u adekvatnom procesuiranju ratnih zločina na prostoru Crne Gore ili onima koji su vezani za Crnu Goru“, kazao je on. Rodić je dodao da međunarodni pritisak i rad nevladinih organizacija doprinosi suočavanju sa prošlošću, što dovodi, kako je naveo, do ubrzanog rada na ovim predmetima. „Rezultati takvog procesuiranja i tog rada pod pritiskom su opominjući u onom što je sada učinjenom“, kazao je on dajući kratak osvrt i na svoj radu u određenim slučajevima.

,,U četiri najobimnija predmeta koji su u javnosti bila najviše prisutna – „Morinj“, „Kaluđerski laz“, „Bukovica“ i “Deportacija“ – 86 posto optuženih lica je oslobođeno što ukazuje na rezultate SDT a koji nijesu pohvalni. Valjan rad na ovim predmetima je od zajedničkog interesa svih nas,“ kazao je Rodić.

Rodić je mišljenja da su „ovi postupci bili ishitreni i nedovoljno istraženi, praćeni nedovoljnim stepenom edukacije i u Tužilaštvu i u sudu jer su prvostepeni sudovi pravili identične greške kao i Tužilaštvo. Posljedica ovakvog rada je da su 26 lica provela 481 mjesec neosnovano lišeni slobode a to je preko 40 godina neosnovane robije,’’ zaključio je on.

Regionalna ekspertkinja za tranzicionu pravdu iz Beograda Marijana Toma, osvrnula se na učinak zemalja regiona u oblasti suočavanja sa prošlošću i procese tranzicione pravde. Ona je podvukla značaj utvrđivanja odgovornosti i krivične pravde, ali i drugih mehanizama suočavanja sa prošlošću, poput utvrđivanja i priznanja istine, nadoknade nanijete štete i priznanja patnje žrtava, uz nezaobilaznu reformu institucija.

,,Region zemalja nastalih na teritoriji bivše Jugoslavije predstavlja jednu od najvažnijih studija slučaja u oblasti tranzicione pravde. Međutim, ovaj proces ne uživa ni pažnju ni podršku političkih elita i akademske zajednice u regionu. Iako su napravljeni značajni iskoraci u oblasti krivičnog procesuiranja ratnih zločina, dosadašnji napori u utvrđivanju činjenica o zločinima i priznanja istine, kao i u materijalnim i simboličkim reparacijama za žrtve i institucionalnim reformama nisu bili adekvatni. Naime, sve to nije bilo usmjereno na žrtve i generalno se radilo o nedovoljno da bi mogli da govorimo o iskrenom suočavanju sa prošlošću“, navela je Toma.

Toma je istakla doprinos Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u procesu suočavanja sa prošlošću, sa naglaskom na doprinos Tribunala razvoju nacionalnog sistema procesuiranja ratnih zločina, međunarodnog prava, ali je i kritički preispitivala doprinos suda u Hagu procesu pomirenja u regionu.

Nacionalni trening je okupio oko 50 učesnika, pripadnika mlađe generacije nosilaca pravosudnih funkcija, pravnih stručnjaka iz različitih sektora, predstavnika Ministarstava pravde, Ministarstva ljudskih i manjinskih prava i udruženja studenata, kao i civilnog sektora koji se bavi pitanjima tranzicione pravde. Takođe, na treningu su učestvovali i polaznici II generacije Putujuće škole tranzicione pravde, saopšteno je iz CGO.

Najnovije

Aerodromi: Telefonska linija za izgubljene i pronađene prtljage

Tokom trajanja ljetnje sezone strankama Aerodroma Crne Gore biće na raspolaganju telefonska linija putem koje će moći da dobiju informacije o zagubljenom prtljagu i...

Vodeni terminal – još jedno Abazovićevo lažno obećanje?

Premijer Dritan Abazović sa saradnicima juče nas je obradovao viješću kako Tivat dobija vodeni terminal, te kako njegovom posjetom zvanično počinje i investicioni ciklus...

Miličković: Crnogorci ne ljube lance

piše Maja Miličković, građanska aktivistkinja Potpisivanje tkz.temeljnog ugovora sa Crkvom Srbije nesumnjivo je epilog formiranja Vlade koja je sastavljena pod Ostrogom 2020. godine, Vlade veleizdaje, Vlade...

BIH: Djevojka ošamarila Draška Stanivukovića na koncertu Bajage

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković oglasio se povodom incidenta koji se dogodio sinoć na koncertu Momčila Bajagića Bajage kada ga je jedna devojka ošamarila. „Što se...

Vučinić: Radnička partija podržava protest policijskih službenika

Radnička partija, kao istinski borac za prava radnika, podržava protest pripadnika policijske službe zbog nezavidnog položaja u kojem se nalaze, poručio je poslanik te...

Najčitanije

Povezano

CGO: Nadležni da utvrde da li je fotografija ministra napravljena u objektu Vlade i postupe u skladu sa zakonom

Ministar javne uprave Maraš Dukaj, iako dolazi iz partije nacionalne manjine, mora znati da kao član Vlade Crne Gore, a posebno kad istupa kao ministar, ima...

Dekada pregovora Crne Gore sa EU opominje na neophodnost promjene pristupa

Dekadu pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) karakterišu brojne izgubljene šanse i krajnje je vrijeme za promjenu pristupa, istinsko suočavanje sa izazovima na...

Generalno pozitivan iako usporen trend prihvatanja LGBT osoba, klerikalizacija i radikalizacija društva djelovali negativno

Kad je riječ o razumijevaju i prihvatanju LGBT osoba u crnogorskom društvu, bilježi se generalno pozitivan iako nešto usporeniji trend. To ukazuje na zreliji...

Izbor članova Sudskog savjeta bi morao biti zasnovan na javnom a ne partijskom interesu

Centar za građansko obrazovanje  CGO smatra ohrabrujućom vijest o nikad većem interesovanju za izbor članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, a imajući u...

Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve