Obrazovni sistem je veoma složen, a savremeno društvo nameće mu stalno nove zadatke i potrebu za inoviranjem i unapređivanjem. Svi akteri tog sistema nalaze se pred velikim izazovima. O tome na koji će način crnogorski obrazovni sistem odgovoriti potrebama obrazovanja 21. vijeka, ministar prosvjete Miomir Vojinović govorio je za časopis Prosvjetni rad.
Reforma obrazovanja u Crnoj Gori traje više od dvije decenije. Problemi su, međutim, i dalje prisutni. Koji su, prema Vašem mišljenju, najveći izazovi kojima u narednom periodu treba posvetiti pažnju?
Vojinović: Osim velikog problema oko prebukiranosti škola, niskih plata prosvjetara, te niskog nivoa obrazovanja, čemu ćemo se ozbiljno posvetiti, ono što bih posebno istakao jeste da ćemo raditi na potpunoj depolitizaciji obrazovnog sistema, u kojem će znanje, profesionalnost, rad i talenat biti jedini imperativi i preduslovi za uspjeh, kako bi obrazovnom sistemu vratili ugled i kvalitet kakav mu pripada.
Analize, a prije svega, rezultati naših učenika na PISA testiranju pokazuju da je neophodno podizanje kvaliteta douniverzitetskog obrazovanja. Kako to ostvariti?
Vojinović: Budući da je riječ o bazičnim znanjima, jedan od modela za poboljšanje PISA rezultata je nacionalno testiranje učenika na kraju drugog ciklusa iz maternjeg jezika, matematike, engleskog jezika ili odabranih poglavlja iz prirodnih i društvenih nauka sa tipovima PISA zadataka do 30 odsto. Prema našim podacima, odziv za PISA testiranje je veoma veliki. Oko 6.500 učenika (petnaestogodisnjaka) testira se u 64 osnovne i srednje škole. Svjesni smo da rezultati nisu onakvi kakvi se od nas očekuju i budite sigurni da ćemo u narednom periodu uraditi sve kako bismo vratitili naš školski sistem tamo gdje on i zaslužuje da bude s obzirom na stručnost i kapacitete koje posjedujemo. Treba pomenuti projekat „Integracija ključnih kompetencija u obrazovni sistem Crne Gore“. Kroz ovaj program je i razvijen crnogorski okvirni program ključnih kompetencija. Obučeno je 1.900 nastavnika osnovnih i srednjih škola, 900 nastavnika razredne nastave i 1.000 nastavnika koji predaju prirodnu grupu predmeta i inžinjerstvo. Razvijeno je 50 standardizovanih zadataka za prirodnu grupu predmeta koji su urađeni tako da ispunjavaju sve kriterijume koje imaju zadaci na PISA testiranju.
Kvalitetna nastava podrazumijeva i dobre uslove za rad. Našim školama to nedostaje jer imaju preveliki broj učenika, neopremljene kabinete. Kako to prevazići?
Vojinović: Višegodišnji problem je popunjenost iznad kapaciteta, uglavnom gradskih škola. U tome prednjače podgoričke škole gdje se u nekima rad, usljed nedostatka prostornih kapaciteta, organizuje u pet smjena. To se negativno odražava na organizaciju i kvalitet samog procesa. Ministarstvo će preduzeti sve aktivnosti kako bi se izgradnjom novih škola rasteretile postojeće. Ali ovo je samo djelimično rješenje problema. Višedecenijske migracije dovele su do toga da u ruralnim sredinama postoje škole velikih prostornih kapaciteta, koje pohađa samo nekoliko učenika. Ova decenijska pojava migracije stanovništva iz seoskih naselja u grad, kao i proces brze urbanizacije, prevazilazi nadležnosti Ministarstva i postaje društveni problem, te je, prema mom mišljenju, neophodno izvršiti decentralizaciju, kako na društvenom nivou, tako i u oblasti obrazovanja.
Dobri rezultati u nastavi u velikoj mjeri zavise od prosvjetnih radnika. Njihov veći angažman zahtijeva da oni budu bolje stimulisani i nagrađivani. Kakvi su planovi za ostvarenje tog cilja?
Vojinović: Da bi se započeo reformski proces, potrebno je prvo poboljšati materijalni status prosvjetnih radnika, kao nosilaca obrazovnog sistema. Izmjenom zakonskih propisa i Granskog kolektivnog ugovora možemo doći do najboljeg rješenja i zadovoljiti životne potrebe naših prosvjetara.
Od kada je počela reforma, kao prioritetni cilj predškolskog obrazovanja ističe se povećanje obuhvata djece ovim nivoom obrazovanja. Rezultati već postoje. Na koji način planirate da nastavite dostizanje međunarodnog standarda da 95 odsto djece pohađa vrtiće?
Vojinović: Ministarstvo prosvjete je u oktobru usvojilo Strategiju ranog predškolskog vaspitanja i obrazovanja za period do 2025. godine. Jedan od strateških ciljeva odnosi se na povećanje obuhvata djece predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem. U 2020. godini, ukupan obuhvat djece, uzrasta od tri do šest godina, iznosio je 77 odsto. Ove godine postoji tendencija rasta do 80 odsto. Strategijom je predviđeno da do 2025. godine 90 odsto djece ovog uzrasta bude u sistemu predškolskog vaspitanja i obrazovanja.
Naše aktivnosti usmjerene su na povećavanje kapaciteta javnih predškolskih ustanova gradnjom novih vrtića. Izgrađeni su novi vrtići u Herceg Novom, Pljevljima, dva vrtića u Tuzima i tri vrtića u Podgorici (u naseljima Zagorič, Blok 6 i Stari aerodrom). U planu je izgradnja novih objekata u naseljima gdje nedostaju, a postoji potreba za njima. Ministarstvo radi i na proširenju prostornih kapaciteta javnih predškolskih ustanova i nastoji da cjelokupna raspoloživa površina postojećih ustanova bude maksimalno iskorišćena. Jedna od važnih aktivnosti realizovanih usmjerenih ka ovom cilju jeste jačanje svijesti javnosti o značaju uključivanja djece u programe ranog i predškolskog vaspitanja i obrazovanja. Takva kampanja počela je da se realizuje u saradnji sa UNICEF-om u lokalnim sredinama. Nakon edukacije, zaposleni u svakom vrtiću će izložiti roditeljima/starateljima i ukupnoj javnosti u lokalnim zajednicama značaj upisa nove djece i dobrobiti koju pruža rano predškolsko vaspitanje i obrazovanje.
Kao jedan od prioriteta kada je riječ o stručnom obrazovanju stalno se ističe potreba da ono mora biti bliže biznisu i slijediti potrebe privrede. Kako to ostvariti?
Vojinović: Povezanost obrazovanja i tržišta rada − brži i efikasniji odgovor obrazovanja na promjenljive zahtjeve tržišta rada i stvaranje uslova da svaki pojedinac stekne vještine i kompetencije potrebne za lični i profesionalni razvoj i zapošljivost je cilj postavljen u svim strateškim dokumentima iz oblasti obrazovanja.
Da bi se, u mjeri mogućeg, uspostavio brži odgovor na potrebe tržišta rada koje su nepredvidive i česte, u sistemu obrazovanja sprovodi se čitav set mjera i aktivnosti. Prije svega, analizira se potreba za revizijom i osavremenjavanjem novih i izradom postojećih kvalifikacija. Prate se trendovi razvoja pojedinih djelatnosti kako u Crnoj Gori, tako i na nivou Evropske unije. Te aktivnosti sprovode sektorske komisije u kojima su zajedno predstavnici realnog sektora, nadležnih obrazovnih organa i institucija, škola i visokoškolskih ustanova. Osim toga, u izradi standarda zanimanja i kvalifikacija učestvuju predstavnici poslodavaca koji su na taj način u prilici da iskažu svoje potrebe i stavove poslovima i zadacima koje to zanimanje treba da obuhvati.
Jačaju se i mehanizmi informisanja i karijernog vođenja i savjetovanja. Uloga karijerne orijentacije nije da direktno usmjerava učenike u deficitarne obrazovne programe − to ne bi bilo u skladu sa etičkim principima te struke. Cilj je da pojedincu omogući sticanje vještina koje su potrebne za vođenje karijere kako bi u svim periodima svog života bio sposoban da ocijeni svoje sklonosti, da vidi mogućnosti koje se pojavljuju na tržištu rada, da donese racionalnu odluku i preduzme korake. Na jačanju kapaciteta ovih mehanizama radiće se aktivno u predstojećem periodu, prije svega, u osnovnim školama.
Važan korak u usaglašavanju potreba tržišta rada sa obrazovnom ponudom je praćenje učenika nakon završetka obrazovanja. Plan je da se povežu administrativne baze podataka Ministarstva, Uprave prihoda, ZZZCG i Univerziteta. Pored toga, svršenim srednjoškolcima biće dostavljeni i odgovarajući upitnici kako bi se dobila potpunija slika o profesionalnom razvoju učenika. Takav cjelovit sistem omogućio bi praćenje da li su se učenici nakon završetka obrazovanja uspješno integrisali na tržište rada po dostojanstvenim uslovima rada, nastavili obrazovanje, napustili obrazovni sistem ili su u kategoriji onih osoba koje nijesu zaposlene, ne obrazuju se niti usavršavaju, odnosno nijesu u nekom sistemu edukacije ni obučavanja.
Već godinama se ukazuje na potrebu da upisnu politiku u srednje škole treba uskladiti sa potrebama tržišta rada. Do sada je to ostala samo želja. Na koji način planirate da to uradite?
Vojinović: Najvažniji zadatak koji se stavlja pred obrazovanje svih zemalja, dakle i Crne Gore, je stvoriti uslove da obrazovanje odgovori na pravi način na potrebe tržišta rada. Upisna politika je, pored odgovarajuće obrazovne ponude, osposobljenih nastavnika i opremljenih škola, ključni činilac od kojeg zavisi usklađenost obrazovanja i tržišta rada. Uskladiti upisnu politiku sa potrebama tržišta rada je izazov i za razvijene zemlje Evrope.
U sklopu priprema za upis učenika za školsku 2022/2023. godinu, škole su predložile plan upisa učenika u prvi razred gimnazije i stručnih škola, imajući u vidu podatake o broju učenika koji završavaju osnovnu školu na teritoriji opštine, potrebe tržišta rada i pravce razvoja opštine, te podatke o broju i obrazovnom profilu nezaposlenih lica lokalnog biroa rada, kao i da li škola raspolaže nastavnim kadrom za realizaciju programa za koje predlaže upis učenika u prvi razred. Urađena je analiza upisa prethodnih godina, kao i preporuka izvještaja i analiza Zavoda za zapošljavanje Crne Gore u kojima se mogu naći smjernice gdje, na osnovu odnosa ponude i tražnje, mogu povećati ili smanjiti broj upisnih mjesta, gdje upis zadržati na postojećem nivou, preporuka strateških dokumenata ministarstava i lokalnih zajednica, kao i trendova razvoja pojedinih djelatnosti.
Analize koje su rađene pokazale su da postoji tendencija smanjenja broja učenika koji završavaju osnovnu školu u pojedinim opštinama (Cetinje, Kolašin, Mojkovac, Pljevlja, Šavnik). U pojedinim opštinama broj svršenih osnovaca se povećao (Bar, Bijelo Polje, Budva, Nikšić, Podgorica, Tivat). U ostalim opštinama broj osnovaca završnog razreda je na približno istom nivou. Analize su, takođe, pokazale da u pojedinim školama koje su licencirane i za tzv. „proizvodne“ i „neproizvodne“ profile, škole se radije odlučuju na „neproizvodne“ koji nude manju mogućnost zapošljavanja.
Na osnovu svih raspoloživih podataka i analiza, pripremljen je predlog plana upisa učenika u prvi razred srednje škole za školsku 2022/2023. godinu.
U školama se realizuje oko 70 različitih obrazovnih programa. U svim opštinama obrazovna ponuda je široka, učenici imaju mogućnost izbora, u skladu sa svojim sklonostima i interesovanjima.
Podaci službi Zavoda za zapošljavanje pokazuju da postoji strukturna neusklađenost ponude i tražnje – postoje na evidenciji Zavoda lica sa kvalifikacijama koje tržište rada ne traži, dok je nedostatak lica sa određenim kvalifikacijama, prije svega onih koje nazivamo zanatima, evidentan. I pored promocije stručnog obrazovanja i mogućnosti koje ono nudi sa aspekta zapošljivosti, još uvijek nema dovoljno interesovanja za upis učenika u ove programe.
Ministarstvo obezbjeđuje naknade učenicima prvog i drugog razreda koji se obrazuju u dualnom obliku obrazovanja, koji praktičnu nastavu realizuju kod poslodavca kako bi i na taj način podstaklo kako saradnju škola sa poslodavcima, tako i upis učenika koji će biti u mogućnosti da od najboljih u preduzećima uče vještine svoga posla.
U koncipiranju predloga plana upisa kojeg je pripremilo Ministarstvo, uvažavane su sve prethodno navedene činjenice. Pošto je u većini opština ukupan broj upisnih mjesta koje su predložile škole veći od broja učenika koji završavaju osnovnoškolsko obrazovanje, bilo je potrebno izvršiti određene korekcije u predlozima škola. Te korekcije se odnose, prije svega, na administrativne profile kao i na otvaranje novih smjerova.
Kakvi su planovi Ministarstva prosvjete kada je riječ o gimnazijskom obrazovanju?
Vojinović: U tekućoj školskoj godini, po programima gimnazije obrazuje se oko 33 odsto srednjoškolaca. Zakonom o gimnaziji propisano je da se u u tim školama mogu formirati specijalistička odjeljenja (matematičko, filološko i dr). Upis učenika u gimnaziju vrši se u skladu sa Pravilnikom o načinu, postupku i vrednovanju kriterijuma za upis učenika u gimnaziju i rješenjem o utvrđivanju minimalnog broja bodova potrebnih za upis u gimnaziju. Ovim Pravilnikom utvrđeni su opšti uslovi za upis učenika u prvi razred (opšti uspjeh, uspjeh na eksternoj provjeri, uspjeh iz predmeta od značaja), kao i posebni uslovi za upis u odjeljenje specijalističke gimnazije (uspjeh iz pojedinih nastavnih predmeta, značajnih za tip gimnazije, osvajanje medalje na nacionalnom sportskom ili školskom takmičenju i dr).
Specijalistička odjeljenja formirana su prethodnih godina u gimnazijama u Podgorici (matematičko, filološko i odjeljenje opšte gimnazije za učenike sportiste) i Nikšiću (matematičko i odjeljenje opšte gimnazije za učenike sportiste). Nije bilo interesovanja učenika za upis u filološka odjeljenja u Nikšiću i Kotoru. Formiranje specijalističkih odjeljenja zavisi od toga da li učenici ispunjavaju uslove za upis u gimnaziju, ali i od interesovanja učenika, tj. da li će se za upis prijaviti dovoljan broj učenika za formiranje odjeljenja u skladu sa normativima.
U prethodnoj školskoj godini svi učenici koji su se prijavili za upis u gimnaziju, a ispunjavali su uslov za upis, upisani su. U slučajevima kada se za upis na određeno usmjerenje prijavio broj učenika nedovoljan za formiranje odjeljenja, učenici su upisani u drugi program gimnazije. Takav plan je i za upis učenika u prvi razred srednje škole za školsku 2022/2023. godinu.
Neophodno je unaprijediti i kvalitet visokog obrazovanja. Koje su ključne tačke u Vašoj agendi kada je o tom cilju riječ?
Vojinović: Sve što radimo usmjereno je na stvaranje obrazovnog sistema na koji ćemo svi biti ponosni. Dobro obrazovanje je preduslov za napredak i prosperitet zemlje, što znači da znanje i vještine, kao i intelektualni i naučni potencijali moraju biti temelj uspjeha crnogorskog društva. Zato će prioriteti rada u narednom periodu biti usmjereni na unapređenje kvaliteta visokog obrazovanja i stvaranje konkurentnog kadra, a samim tim i usklađivanje obrazovanja sa potrebama tržišta rada, a sve u cilju smanjenja nezaposlenosti u Crnoj Gori. Unapređenje i sticanje novih vještina u skladu s potrebama poslodavaca i olakšavanje prelaza mladima iz svijeta obrazovanja u svijet rada je jedan od prioriteta, tako da će u narednom periodu biti realizovane aktivnosti na unapređenju kvaliteta praktičnog obrazovanja studenata. Kroz planirane izmjene Zakona o visokom obrazovanju, unaprijediće se, između ostalog, i praktična nastava studenata na svim studijskim programima kroz sticanje praktičnih znanja i vještina studenata u realnom radnom okruženju. Samo tržište pravi prirodnu selekciju kroz davanje jasnih podataka o tome koji su mu profili potrebni.
Uzrok disproporcije između ponude i tražnje je velikim dijelom i značajno povećanje broja srednjoškolaca koji se upisuje na visokoobrazovne ustanove. Prema podacima kojima raspolaže ovaj resor, preko 70 odsto svršenih srednjoškolaca upisuje fakultet. Pritom, i dalje se najviše upisuju fakulteti iz oblasti društvenih nauka. Stoga je jedan od naših prioriteta u narednom periodu približavanje prednosti stručnih obrazovnih programa i profilacija mladih na ono što su zaista njihovi afiniteti.
U tom kontekstu, ključna je i izmjena Pravilnika kojim se propisuju kriterijumi za upis na fakultete, kojim završena srednja škola više neće biti preduslov za upis na određeni studijski program, već će preduslov biti završeni obrazovni program. Drugim riječima, cijeniće se da li su oblasti koje ste izučavali u srednjoj školi primjerene traženom studijskom programu, a ne da li su same škole odgovarajuće.
Ujednačenje kriterijuma i usmjeravanje mladih u zavisnosti od oblasti koje su izučavali, a ne u zavisnosti od same škole, osnovni su motiv za izradu ovog Pravilnika, i vjerujem da ćemo njime postići kvalitetniju prohodnost ka univerzitetu, koja neće biti zavisna od forme, već suštine znanja svršenih srednjoškolaca.
Sve aktivnosti koje planiramo, biće usklađene sa preporukama koje dobijamo od Evropske komisije, a u cilju unapređenja i konkurentnosti našeg obrazovnog sistema. Sve navedeno će, uz intenzivne zajedničke aktivnosti sa privredom i uvođenje praktične nastave, doprinijeti stvaranju ambijenta u sistemu obrazovanja u kome diplome neće biti same sebi svrha, već provjerena potvrda da ste spremni za tržište rada.
Da li je i koliko Ministarstvo planiralo da ulaže u opremanje ili proširivanje kapaciteta domova učenika u studenata u svim gradovima u Crnoj Gori gdje oni postoje?
Vojinović: Ministarstvo prosvjete kontinuirano radi na održavanju postojećih domova učenika i studenata i proširenju njihovih kapaciteta u skladu sa trenutnim finansijskim mogućnostima.
Predhodnih godina su u sistem domova učenika i studenata uključeni novi studentski domovi u Podgorici i Nikšiću, dok je Dom učenika i studenata u Baru temeljno renoviran. Time su smještajni kapaciteti domova u Podgorici, Nikšiću i Baru značajno povećani. Ove godine adaptirane su i rekonstruisane neuslovne i ranije nekorištene prostorije u Domu učenika i studenata Cetinje, čime je kapacitet doma povećan za 10 mjesta, u šta je uloženo 23 hiljade eura.
U pripremi je plan adapatacije i rekonstukcije Doma učenika i studenata u Kotoru. Tokom ove godine Ministarstvo je u tom domu realizovalo nabavku i zamjenu kreveta, dušeka, ćebadi i posteljine, kao i nabavku sistema za kontrolu i korišćenje studentske menze u iznosu od 30 hiljada eura.
Ministarstvo traži rješenje kako bi Dom učenika u Plužinama, zbog klizišta na kojem se nalazi, bio izmješten na bezbjednu lokaciju.
Isto tako, u zavisnosti od naših mogućnosti, planiramo manja ulaganja u zamjenu kuhinjskog inventara u Domu učenika OŠ „Bratstvo i jedinstvo“ u Kovačevićima, Pljevlja. Obim aktivnosti u narednom periodu biće usklađen sa odobrenim sredstvima kako Budžetom za 2022. godinu, tako i budžetima koji će tek biti donošeni.