Vlada pokušava improvizacijama da zavlači Brisel

Piše: Vesna Šofranac

Vlada Crne Gore na svakom koraku pokazuje da je nedorasla poslu koji joj je povjeren pokušavajući da improvizacijama sakrije svoju nesposobnost i ograničenost.

Takvu sliku o sebi šalju i Briselu, o čemu svjedoči i način na koji su Evropskoj komisiji prosljeđivali Program ekonomskih reformi Crne Gore PER (2021 2023), a koji pokazuje sa kakvim se amaterima srijeću naši inostrani partneri.

Vlada je, naime, finalni izvještaj poslala 1. aprila, dva mjeseca poslije predviđenog roka, nakon čega je 24. aprila stigla ocjena dokumenta od eksperata Evropske komisije, uz konstataciju da je zbog kašnjenja “Komisija mogla da pripremi samo manje detaljnu procjenu makrofiskalnih izgleda i programa”.

PROBIJENI SVI ROKOVI

Uzimajući u obzir tu logičnu ogradu, bolje reći rezervu prema ponuđenom setu mjera ekonomskih reformi, u radnom dokumentu EK, u koji su Dnevne novine imale uvid, skreće se pažnja na rizike po budžet, odnosno stabilnost javnih finansija, markirajući kao posebne izazove nastavak radova na auto-putu, uvođenje dječjeg dodatka, ali i vanredne parlamentarne izbore, imajući u vidu heterogenost vlasti i tijesnu većinu.

U navodima iz uvodnog dijela dokumenta EK vidi se kako je teklakomunikacijasa Vladom Crne Gore, koja dosta pokazuje.

“Crna Gora nije podnijela Komisiji Program ekonomskih reformi 2021-2023. (PER) do isteka krajnjeg roka do kraja januara. Umjesto toga, nadležni organi su u februaru nezvanično dostavili djelove nacrta PER-a, koji se odnose posebno na agendu strukturnih reformi, dok su dodatne elemente, uključujući neke makroekonomske i fiskalne projekcije, dostavili u martu. Vlada je zvanično usvojila PER 1. aprila 2021. godine, i istog dana ga proslijedila Komisiji. Preliminarni makroekonomski i fiskalni podaci izmijenjeni su u konačnoj verziji, a ove promjene u posljednjem trenutku i nepostojanje statističkih tabela u aneksu onemogućili su opsežnu i detaljnu procjenu Komisije, posebno makroekonomskih i fiskalnih programa i izgleda”, navodi se, između ostalog u dokumentu, uz ocjenu da nijesu predočene ni jasne srednjoročne fiskalne strategije.

Eksperti EK ocjenjuju da se centralnim scenarijem predviđa pretjerano optimističan oporavak ekonomije. Taj scenario iz PER-a predviđa očekivanja da će se ekonomija u ovoj godini oporaviti potpomognuta poboljšanjem zdravstvene situacije u drugoj polovini godine, a da će se već2022. godine vratiti na period prije krize. Završetak prve dionice auto-puta u 2021. godini zajedno sa očekivanim oporavkom turizma, doveo bi do smanjenj a deficita tekućeg računa, čineći neto izvoz ključnim pokretačem rasta. Međutim, kao i drugdje, navode eksperti EK, kašnjenje početka vakcinađje protiv COVID-19 moglo bi osporiti ovaj scenario oporavka. Pored toga, ocjenjuju, očekuje se da će kreditna aktivnost ostati niska “kako se podrška kredi tnoj aktivnosti povezana sa krizom bude povlačila”

DJEČJI DODATAK I VANREDNI IZBORI

U detaljnom obrazloženju za svaku od stavki predviđenih Programom ekonomskih reformi, Evropska komisija u svom radnom dokumentu upozorava da su fiskalni planovi podložni značajnim rizicma i neizvjesnostima, imajući u vidu da se Program godine odnosno oporavak ekonomije, a samim tim i javnih finansija, prvenstveno oslanja napovratak turizma.

“Međutim, ovaj faktor ne zavisi samo od Crne Gore, već i od zemaljaporijekla Stopa vakđnađje, kako u zemljama porijekla, tako i u zemljama odredišta, biće ključna za oporavak. Loše performanse i upravljanje nekim državnim preduzećima (posebno u sektoru transporta) identifikovano je kao ključni fiskalni rizik, s obzirom da njihov opstanak zavisi od državnih subvencij a i zaostalih poreskih obaveza”, piše se u dokumentu.

Navodeći što su sve rizici po budžet, uz one koje je markirala Vlada Crne Gore, eksperti EK dodaju da i nastavak rada na preostalim dionicama auto-puta (uključujući kroz aranžman e]PP) takođe predstavlja rizik za javne finansije, te da to nije obuhvaćeno PER-om.

“Uvođenje novog dječjeg dodatka zahtijevalo bi pažljvo planiranje njegovog fiskalnog uticaja, kao i izvora finansiranja, kako bi se izbjegli fiskalni rizici, što se dešavalo u prošlosti u slučaju loše planiranih naknada za majke sa troje ili više djece”, navodi se u dokumentu.

Vrlo je zanimljivo i upozorenje EK da “postoji rizik od prijevremenih izbora, s obzirom na usku parlamentarnu većinu heterogene vladajuće koalicije”, što bi, kako se navodi, moglo da dovede do “porasta fiskalnih pritisaka u kontekstu novog izbornog ciklusa”.

Među izazovima napominju i ograničavanje tekuće potrošnje, posebno na planu zarada, imajući u vidu da su prethodni planovi za smanjenje tekuće potrošnje više putabiliporemećeni iugodinama koje su prethodile pandemiji.

AMATERIZAM I NEOZBILJNOST

Koliko će ocjene date u radnom dokumentu Vlade Cme Gore imati uticaja na njene odluke u narednom periodu, ostaje da vidimo. Činjenica je da naši evropski partneri vrlo pažljivo prate dešavanja u Crnoj Gori, što smo imali prilike da se uvjerimo kroz reagovanja i upozorenja povodom tužilačkih zakona, Odluke o državljanstvu i Zakona o prebivalištu i boravištu, kroz vrlo eksplictno izraženo negodovanje zbog negiranja genocida u Srebrenici od strane ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava… Skretanje pažnje Evropske komisije Vladi da je probila rokove za dostavljanje Programa ekonomskih reformi, te da je slala parcijalne neformalne djelove tokom februara i marta, pokazuje neozbiljnost, nesnalaženje, amaterizam Krivokapićevog kabineta, koji improvizacijama pokušava da “zavlači” Brisel.