Ministar prosvjete Damir Šehović nastojaće, kaže, da poveća budžetska izdvajanja za Univerzitet Crne Gore i time obezbijedi da osnovne i master studije budu besplatne.

foto: portalanalitika.me

Ministar je u intervju Pobjedi kazao da će to biti jedna od prioritetnih promjena u sistemu visokog obrazovanja.

Naveo je i da su rezultati takozvanih PISA testiranja jasno upozorenje za kritičko promišljanje i traženje mogućih rješenja koja bi naš sistem obrazovanja približila zahtjevima novog vremena.

– Praktična primjena teorijskih znanja važan je dio učenja usmjerenog na ishode i neophodno je, u tom smislu, postojeći nastavni kadar osposobiti kroz različite obuke stručnog usavršavanja. Metodika nastave mora, kroz proces obrazovanja budućih prosvjetnih radnika, biti poboljšana. Učenici se moraju, uz informacije koje dobijaju, učiti i takozvanim „mekim“ vještinama: komunikaciji, nenasilnom rješavanju problema, asertivnosti, odnosno svemu onome što će im u životu biti potrebno isto onoliko koliko i podaci i informacije, napomenuo je Šehović.

Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije pozvao je Vladu i Ministarstvo prosvjete da što prije stvore uslove za uvođenje vjerske nastave u sistem javnog obrazovanja. Međutim, Šehović smatra da ima važnijih prioriteta od vjeronauke.

– Uvjeren sam da od uvođenja vjerske nastave u sistem javnog obrazovanja u ovom momentu imamo prioritetnijih obaveza, a koje treba da rezultiraju dostupnijem i efikasnijem obrazovnom sistemu, koji mora biti kompatibilan sa strateškim opredjeljenjima Crne Gore, kako bi predstavljao važniju kariku ekonomskog i društvenog razvoja naše države. Pitanje vjerske nastave jeste važno, ali je, prema našem mišljenju, važnije da umjesto toga sada akcenat stavimo na veći obuhvat djece predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem, poboljšanje kvaliteta nastave u školama, unapređenje rada nastavnika i direktora, vraćanje značaja srednjem stručnom obrazovanju, te reformi sistema visokog obrazovanja. Pitanje religije je, inače, zastupljeno u nastavnim programima u osnovnim i u srednjim školama, a Istorija religije se kao izborni predmet izučava u 8. i 9. razredu osnovne škole i gimnaziji. Za eventualno uvođenje novih predmeta u obrazovni sistem zakonima je propisana jasna procedura, zaključio je Šehović.

guest
0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve