Mitropolija Crnogorsko- primorska još i prije nego je izglasan Zakon o slobodi vjeroispovijesti, ušla je u otvoreni sukob sa vlastima u Beogradu, a u javnosti su sve češće spekulacije da će zbog katastrofalno loših odnosa na relaciji Amfilohije – Vučić doći do raskola unutar Srpske pravoslavne crkve (SPC).

Irinej i Amfilohije na aerodormu u Podgorici, FOTO: MCP

Da je antagonizam između mitropolita Amfilohija i patrijarha Irineja realnost govore i učestale nesuglasice oko maltene svih pitanja – od organizacije protesta nakon donošenja Zakona, pa sve do stava oko dolaska predsjednika Srbije Aleksandarda Vučića na sjever Crne Gore o kom se govorilo početkom godine.

Današnja izjava predsjednika Srbije koji je napravio jasnu razliku između SPC i Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP) kada je izjavio da je “Zakon o slobodi vjeroispovijesti napad na srpsku crkvu, a ne na MCP i eparhije”, jasno ide u prilog ovoj priči.

“Plašim se da se polako briše ime srpske crkve u Crnoj Gori i da će ostati neke mitropolije i eparhije”, rekao je danas Vučić.

Kada uzmemo u obzir da je Vučić ranije naglasio da Vlada Crne Gore treba da pregovara sa patrijarhom Irinejem oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti, jasno je da je nivo nepovjerenja između crvkenih vlasti Beograda i Podgorice, blago rečeno, veoma visok.

Sa ovim viđenjem trenutne situacije apsolutno je saglasan Vladika Eparhije podgoričko-dukljanske Vladimir Lajović. On je za Aktuelno kazao da je ovo “soliranje” MCP početak raskola unutar SPC, koji će uslijediti u ne tako dalekom periodu”.

Lajović, koji važi za jednog od najboljih poznavalaca crkvenih prilika na ovim prostorima, ističe da je dokaz raskola “formiranje paralelnih crkvenih institucija u Crnoj Gori” i dodaje da je “vrlo vjerovatno da bi skoro priznavanje Kosova od strane Beograda, bila inicijalna kapisla da do raskola u SPC dođe, pod firmom obnove Pećke patrijaršije”.

Lajović, FOTO: Privatna arhiva

Amfilohije otvorio političke frontove na sve strane

“Sve ovo samo neupućenima djeluje čudno, ispada kako mitropolit Amfilohije kao predstojatelj Episkopskog savjeta u Crnoj Gori, raznim saopštenjima ovog organa otvorio političke frontove na sve strane, pa ne samo da mu nije dobra vlast, nego ni opozicija u Crnoj Gori, ali i u Srbiji i Republici Srpskoj. Da ne pričamo o zemljama regiona Makedonije, Hrvatske i td. koje su vrlo naklonjenje vlastima Crne Gore u nastojanjima da implementira novi Zakon o vjerskim slobodama. Nema podršku ni Venecijanske komsije, Savjeta Evrope i sličnih evropskih i međunarodnih institucija koji se bave zaštitom ljudskih prava i sloboda i to se osjeća bez obzira na vrlo brojne protesne skupove”, kazao je Lajović.

On ističe da se nakon cijele halbuke, deziformacija i malicioznih vijesti o sadržaju Zakona, poslije dvadesetak dana, sav prigovor sveo na pitanje vlasništva nad objektima izgrađenim prije 1918.godine.

“To je osnovni prigovor i tačka! Zakon je ustavan, i vrlo savremen i liberalan, ali ne po cijenu ugrožavanja države i njenih nacionalnih interesa i resursa. Imovinska pitanja su imanentna svjetovnim vlastima, a ne religijskim. To su ljudski zakoni, a vjernici imaju Božje, koji zapovjedaju da ‘damo Ćesaru ćesarevo’ i da budemo podložni svjetovnim vlastima u ovozemljaskim stvarima, a ne da rušimo vlade. I onda se razuman čovjek pita o čemu se radi, zasto sve ovo? Ja vjerujem da je to ‘soliranje’ MCP početak raskola unutar SPC, koji će da uslijedi u ne tako dalekom periodu”, smatra sagovornik portala Aktuelno.

Paralelne crkvene insitucije

Na pitanje na čemu bazira svoju tvrdnju o raskolu, osim pomenutih saopštenja za javnost, Lajović ističe da je najbolji dokaz “formiranje paralelnih crkvenih institucija u Crnoj Gori”.

“Primjetićete da u javnosti nema Patrijarha Irineja na čelu povorki, nema Sinoda ni Sabora SPC da daju saopštenja, nema niti jednog drugog samoupravnog organa kojeg predviđa Ustav SPC u članu 10. Na sceni je tzv. Episkopski savjet u Crnoj Gori, koga čine 6 episkopa iz Crne Gore sa Mitropolitom Crnogorsko-primorskim (kako je zahtjevao da ga oslovljava premijer Marković), koji je vodio pregovore sa Vladom tokom one noći kada je izglasan Zakon, a koji će i voditi sve buduće pregovore, svidjelo se to Beogradu ili ne”, rekao je Lajović.

Obnova Pećke patrijaršije

Kada su u pitanju budući događaji, Vladika podgoričko-dukljanski ističe da “ne treba biti veliki prorok, pa ne vidjeti da se sprema obnova ‘Pećke patrijaršije’ od Hercegovine, Crne Gore pa sve do Metohije, sa Mitropolitom Amfilohijem i Episkopskim savjetom na čelu”.

“Da ovo nije neka moja obična spekulacija, dokaz su nebrojene izjave Mitropolita Amfilohija, koje već punu deceniju spremaju crnogorsku javnost na ovu temu. Sjećate se skandiranja ‘Metohija je srce Crne Gore’, pa sve ove kosovske pjesme na protesnim molebanima, priče kako ovaj scenario slijedi i na Kosovu i sl. Zato Amfilohije u posljednjem Intervjuu za srpski “Nedeljnik” koji je dao u oktobru prošle godine, povodom neslaganja oko dodjele ordena Sv.Save predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću na kontroverznoj proslavi navodnih 800 godina autokefalnosti SPC, kojoj ne samo da nijesu prisustvovali pomenuti episkopi SPC iz Crne Gore, nego niti jedan predstavnik sestrinskih crkava u Vaseljeni, a bili su najavljivani, kaže: ‘Patrijarh (Irinej) ima svoj stil, ja imam svoj. Moj stil je dinarski. Ja sam Dinarac, Moračanin, nasljednik patrijarha Gavrila Dožića koji je bio mitropolit pećki. Dožića je postavio kralj Nikola koji je želeo da on obnovi jedinstvo Pećke patrijaršije. On je prvi kater objedinjenja Pećke patrijaršije’. Pametnome dosta, da ne elaboriram svaku od navedenih misli”, navodi Lajović.

On ističe da bi vrlo je vjerovatno da bi skoro priznavanje Kosova od strane Beograda, bila inicijalna kapisla da dođe raskola.

“To bi se odvijalo pod parolom ‘obnove Pećke patrijaršije’, kao nekog sna kojeg je imao Kralj Nikola, kada je imenovao Dožića za trećeg epsikopa u Sinodu Autokefalne pravoslavne mitropolije u Knjaževini Crnoj Gori, kako je bio njen službeni naziv u Ustavu koji je 1904. kojega je lično Knjaz donio. Možda postoji i neka šira saglasnost za ovo, ne bih isključio kao mogućnost, jer je i kosovskim vlastima bliža ova opcija nego zavisnost od Beograda”, rekao je naš sagovornik.

Oštre podjele

Lajović ističe da će Beogradska Patrijaršija sasvim sigurno učiniti sve da do ovoga ne dođe.

“Mislim da će to izazvati oštre podjele među pravoslavnim Srbima, nastupiti raskoli, da ćemo opet slušati o ‘brankovićima’, ‘judama’ i sl. kao i svaki put kada SPC nije željela da pristane na realnost na exYu prostorima. Nema više Kraljevine SHS i SFR Jugoslavije, nema zajedničke države SRJ i SCG, na Zapadnom Balkanu postoji potpuno drugačija politička realnost, koju svaka crkva po kanonima mora da sankcioniše. Nema niti kanonske održivosti niti političkog interesa za postojanje SPC kakva je stvorena 1929. godine oktroisanim zakonom regenta Aleksandra Karađorđevića. Ona je još jedina institucija koja je opstala nakon građanskog rata i raspada SFRJ kao eksponent velikosrpske idelogije, a i ruskih političkih interesa na ovom prostoru”, kazao je Lajović.

Očekuje obnovu autokefalnosti Cetinjske i Ohridske arhiepiskopije koje su imali.

“Kada se ima u vidu sve ovo, zasigurno će akutelna situacija u Crnoj Gori rezultirati zaključenjem temeljnog ugovora MCP sa Vladom Crne Gore, oko korišćenja manastira i crkava, odvajanje Arhiepiskopije Cetinjske od Beogradske patrijaršije, registracije nove pravoslavne crkve u Crnoj Gori i promovisanje Amfilohija za novog patrijarha. To sigurno neće imati podršku Beogradske, ali vjerujem da bi mogla imati Carigradske Patrijaršije, koja je jedina, koja kao majka crkva ima pravo da daje Tomos, kao što je imala te 1922. godine ili 2018. u Ukrajini”, rekao je Lajović.

Kralju Nikoli nije smetala Pećka patrijaršija

On ističe da je sav interes Crne Gore zaštićen kroz Zakon o slobodi vjeroispovjesti.

“Zato zakoni služe. Da artikulišu javni interes i štite ga snagom države. Država je rekla svoje, usvojila zakon, postoje sada precizne obaveze nekih upravnih i sudskih organa, a naročito vjerskih zajednica da to sada sprovode”, naveo je Lajović.

On je htio da izbjegne spekulacije oko mjesta CPC u budućim dešavanjima, zbog poznatih razmimoliženja koje Eparhija podgoričko-dukljanska ima sa dijelom trenutnog rukovodstva CPC. Ali ističe da prema njegovom ličnom stavu, svaka inicijativa za obnovu autokefalnosti crnogorske crkve kakva je postojala do 1918. godine, za njih je pozitivan proces.

“Ako Kralju Nikoli nije smetalo da postavi episkopa Pećkog i da sanja o obnovi Pećke patrijaršije i stvaranju Sinoda Autokefalne pravoslavne mitropolije, zašto bi nama smetalo? Da li bi takav razvoj događaja doveo do ujedinjenja svih u Crnoj Gori, kako je govorio predsjednik Milo Đukanović, ne znam. Mi smatramo da bi to bilo dobro, jer sva misija naše eparhije je obnova crnogorske crkve kakva je bila u Kraljevini Crnoj Gori do 1918. godine, kada smo imali jednu i jedinstvenu autokefalnu, kanonski priznatu pravoslavnu crkvu istočnog obreda, u granicama Crne Gore i imovinom u vlašništvu države, sa mitropolitom koji se birao iz reda arhijereja u Crnoj Gori, priznavao preimućstvo Carigradskom patrijarhu. A da li će titula poglavara te nove crkve biti “Patrijarh Pećki i Arhiepiskop Cetinjski”, kako bi se dalo zaključiti iz logike nacrta novog Ustava SPC koju je forsirao Amfilohije i Džomić, koja nije prošla, ali mnogo otkriva o ovom pitanju, meni lično nije sporna. Sva moja molitva je da dođe do pomirenja unutar pravoslavnog življa u Crnoj Gori, pa ma kakvim kompromisom do toga došlo, jer jedino ono što nas u Crkvi Božjoj drži u jedinstvu, nije ni srpstvo ili crnogorstvo, nego vjera u Isusa Hrista”, navodi Lajović.

I na kraju ističe da crkva nije nastala na niti jednoj ideologiji, ni zelenaškoj ni bjelaškoj, niti partizanskoj niti četničkoj, nego samo i isključivo na temelju učenja apostola i proroka.

“U autokefalnosti je njena ljepota a ne negativnost, način da se održi jedinstvo uprkos etnofiletizmu i stvaranju nacionalnih crkava koje preplaviše svijet i koja jesu sablazan za sve neznabožce, koji ne razumiju podjele na nacionalnoj osnovi među nama pravoslavcima, a posebno ne mržnju. Dosta je toga. Moramo da izlazimo iz podjela 19.i 20.vijeka i da se okrenemo Crnoj Gori, ovoj danas koja je 21. vijek, kao našoj jedinoj domovini”, poručio je Lajović.

B.K.

Komentari

avatar