Utorak, 23 Aprila, 2024
Rubrika:

Policijska psihologija

Svaki od nabrojanih poslova nosi visok stepen odgovornosti sa kojom dolazi i stres ali i poznati sindrom izgaranja. Policijska psihologija koristi znanja iz oblasti koja se tiču kriminalistike i kriminologije kako bi se za svakog policajca, u skladu sa njegovim radnim mjestom bio formiran adekvatan individualan pristup.

za aktuelno.me

Piše: Anđela Simonović 

Na prvoj liniji fronta kada je u pitanju zaštita bezbjednosti građana Crne Gore i suprostavljanje kriminalitetu jesu pripadnici policije. Preuzevši odgovornost vršenja jednog od najčasnijih ali i najzahtjevnijih poziva, pripadnici policije mogu biti izloženi raznim oblicima stresa, ali i sposobni da upravljaju različitim ulogama koje im nepredvidive situacije mogu nametnuti prilikom rješavanja određenih policijskih zadataka.

Razmišljanje o policajcu koji je u svakom momentu spreman da spasi život nekom, zaustavi učinioca prilikom vršenja radnje krivičnog djela ili prekršaja, da odvrati osobu od samoubistva, da danima i mjesecima skuplja slagalice u cilju razrešenja nekog krivičnog djela, da upotrijebi različite taktičke sisteme kada je u pitanju ispitivanje različitih profila osumnjičenih, ali i žrtve, među kojima nekada mogu biti i djeca, neminovnost da prvi saopšti informacije o nastradalim najbližim, kao i mnogi drugi poslovi koji zahtijhevaju svestranost, motivisalo me je da upišem studije psihologije, a kasnijim usavršavanjem na Kriminalističko – policijskoj akademiji, dam doprinos razvijanju policijske psihologije u Crnoj Gori.

Policijska psihologija se posmatra u svjetlu psihologije čiji je predmet psihologija kao organizacija, kada se najveća pažnja poklanja regrutaciji i selekciji kandidata, ali i u svjetlu psihologije čiji je glavni zadatak izrada profila učinilaca krivičnih djela, obuka policijskih službenika za sprovođenje različitih taktika uzimanja iskaza u zavisnosti od toga da li se iskaz uzima od žrtve koja je pretrpila veliko nasilje ili maljetnog djeteta. Za sada u Crnoj Gori veliku ulogu ima Centar za socijalni rad i policajac za maloljetnike, kada je u pitanju ovaj dio posla, međutim mnoge evropske zemlje među kojima su Velika Britanija i Njemačka imaju službenog policijskog psihologa.

Svaki od nabrojanih poslova nosi visok stepen odgovornosti sa kojom dolazi i stres ali i poznati sindrom izgaranja. Policijska psihologija koristi znanja iz oblasti koja se tiču kriminalistike i kriminologije kako bi se za svakog policajca, u skladu sa njegovim radnim mjestom bio formiran adekvatan individualan pristup. Za takav pristup neophodno je poznavanje takozvane konkretne „policijske kulture“, koja se odnosi na psihologiju same policijske profesije, kolegijalnosti i integriteta njenih pripadnika.

S druge strane, poznato je da je jedna od najpoznatijih psiholoških taktika u cilju razrješavanja kriznih i konfliktnih situacija – pregovaranje. Kolika je njena važnost najbolje pokazuju talačke situacije u kojima životi nedužnih ljudi vise o koncu. U cilju najbezbjednijeg rješenja takve situacije policijski psiholozi se kao jednom od neophodnih vještina služe aktivnim slušanjem.čijom se primjenom može ostvariti uticaj na otmičare i uspostaviti odbnos povjerenja kako bi se situacija riješila mirnim putem. U ovom dijelu posla policijskog psihologa nikako se ne bi trebalo služiti lažima i obmanom jer se izgubljeno povjerenje teško ponovo uspostavlja i takvo postupanje nosi visok bezbjednosni rizik za sve aktere talačke situacije. Policijski pregovarać se može izgraditi i među redovima policijskih službenika adekvatnom obukom od strane policijskog psihologa.

Policijska psihologija je od velike važnosti i kada je u pitanju rad sa zaštićenim svjedocima i prikrivenim islednicima i to ne samo iz razloga što takav rad zahtijeva visok nivo konspirativnosti već i adekvatnu obuku iz oblasti policijskih poslova. U Crnoj Gori je već prepoznat značaj policijske psihologije ali je neophodno njeno usavršavanje i još bolja integracija, za šta vjerujem da je potrebno još malo vremena, a što će nas svakako kao dobro organizovanu državu s težnjom ka sve većoj usklađenosti njenih sistema svakako približiti Evropskoj uniji.

 

O autoru : Andjela Simonović je diplomirani  specijalista psihologije na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, stručno  se osposobljavala u Upravi policije prema Vladinom programu a zatim stručno usavršavala na Kriminalističko policijskoj akademiji kroz magistarske studije i pohađanje određenih kurseva iz oblasti kriminalistike i policijskih poslova.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

1 Komentar
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
Pregedaj sve
Pepi
07.05.2020-23:01 23:01

Hahaha show!