“Globalnu epidemiju poput ove nijesmo vidjeli u posljednjih 100 godina. Niko nema iskustvo ovoga što sada gledamo, zbog čega je to tako zastrašujuće i uznemirujuće. Ali ako pogledamo širu istorijsku perspektivu, čovječanstvo se susrijetalo i ranije sa takvim epidemijama, ali sada smo u boljoj situaciji nego ikada ranije da se nosimo sa epidemijom zahvaljujući modernoj medicini”, rekao je Juval Noa Harari, jedan od najpoznatijih svjetskih pisaca koji se bavi istorijom čovječanstva, u razgovoru za CNN sa novinarkom Kristijan Amanpur.

foto Profimedia

Sada su naučnici i ljekari za samo dvije nedelje uspjeli, ne samo da identifukuju virus iza epidemije, nego da otkriju cio njegov genom i naprave testove koji nam barem mogu pokazati ko ga ima, a ko ne, rekao je Harari podsjećajući na iskustva čovječanstva sa prethodnim epidemijama.

“Kada je epidemija kuge izbila u 14. vijeku, raširila se od Kine do Velike Britanije u roku od 10 godina, usmrtivši između četvrtine i polovine populacije Azije i Evrope. Niko nije znao šta se dešava, šta je uzrok bolesti i kako da se nose s njom”, rekao je.

“Još uvijek nam treba vremena da prevaziđemo ovo, ali smo sada u mnogo boljoj poziciji”, dodao je Harari.

S obzirom na to da se za svega nekoliko mjeseci epidemija koronavirusa proširila od Azije, preko Evrope, do Amerike, Kristijan Amanpur pitala je Hararija šta njega, kao običnog građanina, plaši i šta najviše priželjkuje da se desi da bi se epidemija zaustavila.

“Najgora stvar je nejedinstvo u svijetu, nedostatak saradnje i koordinacije između zemalja, nedostatak povjerenja između država stanovništva i vlada. To je rezultat epidemije lažnih vijesti proteklih godina i pogoršanja međunarodnih odnosa”, rekao je on.

“Ako uporedimo ovu situaciju sa finansijskom krizom iz 2008. godine, tada smo imali smo odgovorne odrasle osobe u svijetu, koje su preuzele liderstvo i okupile iza sebe druge države i spriječilie najgori scenario”, podsjetio je Harari.

“U posljednje četiri godine vidimo rast nepovjerenja prema državama koje su nas predvodile u 2008. i 2014. godini tokom epidmije ebole, a to je Amerika, koja sad ne preuzima bilo kakvu lidersku poziciju. Od 2016. godine američka administracija je jasno pokazala da su dali ostavku na svoju poziciju svjetskog lidera, da nemaju prijatelje na svijetu, već imaju samo interese. Čak i sad kada bi pokušali da preuzmu liderstvo, niko ne bi išao za vođom čiji je moto ‘Ja na prvom mjestu’”, primijetio je Harari.

Ono što me plaši je nedostatak liderstva i saradnje, kazao je Harari.

“Ljudi treba da shvate da širenje epidemije u bilo kojoj zemlji, prijeti cijelom svijetu, zbog opasnosti da, ako ga ne zaustavimo na vrijeme, virus evoluira. To je najveći problem – brza evolucija virusa. Vidjeli smo je ranije, 2014. godine  sa ebolom, da je epidemija počela jednom genetskom mutacijom jednog virusa kod jedne osobe u Zapadnoj Africi.  Ebola je od rijetke bolesti postala raširena epidemija, zato što je jedna mutacija povećala zaraznost virusa 4 puta. To se možda dešava upravo sada u Iranu, Italiji ili bilo gdje drugo. Gdje god da se desi, to ugrožava cio svijet. Čovječanstvo mora da zbije redove u borbi protiv virusa.”

Populisti i nacionalisti širom svijeta govore da je globalizacija loša i da moramo zbiti redove da ne bismo dobili nešto s one strane granice, kazala je Amanpur.

“Ne možete se boriti protiv virusa izolacijom, samo informacijama. Ako želite da se izolujete da ne biste bili izloženi spoljnoj epidemiji, to nije dovoljno. Ako je vaša strategija borbe protiv epidemije da se izolujete, morali biste se vratiti u kameno doba. Prava granica koju treba pažljivo zaštititi nije između zemalja, već između ljudi i sfere virusa. Virus ugrožava cijelu ljudsku vrstu, o toj granici moramo da razmišljamo”, upozorio je Harari.

“Potrebno nam je više organizacija kao što je Svjetska zdravstvena organizacija. Više međunarodne solidarnosti, da se pomogne državama koje su najteže pogođene epidemijom da se nose sa krizom, tako što ćemo im slati opremu i osoblje i, još važnije, dobre naučne informacije ili ekonomsku podršku”, rekao je Harari.

Ako država u kojoj izbije epidemija misli da je prepuštena sama sebi, oklevaće da preduzme stroge mjere karantina, jer će se plašiti da će, ako zatvore cijele gradove, ekonomski propasti i niko im neće pomoći, objasnio je on.

“Reći će ‘hajde da sačekamo da vidimo da li je to opasno’, a onda je već kasno. Da je Italija znala da će, ako uvede karantin, dobiti pomoć drugih zemalja, prije bi preduzela ove drastične mjere i to bi bilo dobro za sve ljude. Svaki euro koji Njemačka ili Francuska pruži Italiji kao pomoć, njima će uštedeti stotinu eura, jer se neće morati kasnije u svojim gradovima boriti protiv epidmije”, kaže Harari.

“Ovo je test za Evropsku uniju, koja je izgubili dosta podrške proteklih godina. Ovo je šansa za EU da dokaže svoju vrijednost. Ovo je vrijeme za druge članice EU da pruže podršku Italiji, jer ako to urade, ne samo da će zaštititi svoje građane, već će pokazati vrijednost sistema kao što je EU. Ako ne urade to, virus će uništiti Uniju, ne samo pojedinačne ljudske živote”, upozorio je Harari.

Komentari

avatar