Crnogorski mediji od države su u prethodnoj godini dobili preko dva miliona eura, pokazalo je istraživanje CGO-a. Da li su sredstva jednako i pravilno raspoređena, raspravljalo se na skupu “Jednake šanse za sve medije u Crnoj Gori”.
Naša država, kako poručuje ministar kulture Janko Ljumović, kontinuirano napreduje kada je sloboda medija posrijedi.
– Dosegnuti nivo medijskih reformi i implementacije Evropskog nasljeđa ocjenjuje se od Evropske komisije kao ‘dobar nivo pravne uskljađenosti’, što rezultira i činjenicom ostvarenog progresa u svim pregovaračkim poglavljima. Sveukupno, takav regulatorni okvir prepoznat je kao garant prava na slobodu izražavanja, slobodu i nezavisnost medija u pluralističkom okruženju u skladu sa standardima EU, dodao je on.
Sistem finansiranja medija mora biti uređen, kontrolisan i transparentan, poručila je izvršna direktorica CGO-a Daliborka Uljarević.
– Institucije u Crnoj Gori ne iznose podatke o ukupnom iznosu državnog novca koje godišnje izdvajaju za oglašavanje, reklamiranje ili finansiranje medija po drugim osnovama, niti bilo koja institucija kontroliše način na koji se raspodjeljuju i troše ova budžetska sredstva. Primjetna je i praksa obmanjujućeg marketinga, odnosno, sklapanja ugovora između institucija i određenih medija iz kojih će praktično vidi da se plaćaju na način na koji će izvještavati o radu istih institucija, navela je Uljarević.
Iz CGO-a tvrde i da se svi mediji ne finansiraju jednako. Najviše prihoda od pojedinačnih korisnika išlo je marketinškoj agenciji Fleka, zatim Pobjedi, RTCG-u, agenciji Prisma i Arhimedu.
Glavni i odgovorni urednik Pobjede, Draško Đuranović, ipak, ima zamjerki na metodologiju istraživanja.
– Između ostalog nemate razvrstane prihode od javnih nabavki, oglašavanja, državnu pomoć, niti što su pravni osnovi za ostvarivanje ugovornih odnosa sa državnim institucijama, tvrdi on.
Posrijedi je tvrdi on, neprepoznavanje suštine problema.
– Na primjer, piše da je Pobjeda bila primalac sredstava od Javnog komunalnog preduzeća u iznosu od 61.000 eura. Radi se o umrlicama. To nijesu budžetska izdvajanja, već su to građani koji su dali pare za umrlice, dodao je on.
Zamjerke je imao i glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković.
– Kontaktirate samo jednu stranu. Da ste, recimo, kontaktirali nekog iz Antene M rekli bi vam da ovo novac nije samo za radio nego i za portal, ističe on.
A kada je posrijedi plaćanje poreza, smatra Šuković, korisno bi bilo čuti i koliko pojedini mediji nijesu platili.
– Antena M jednom nije platila 19.200 eura Radio difuznom centru, ugašen joj je signal. Na taj isti dan jedna televizija, čik pogodite koja, imala je neplaćenih 192.000 eura. Čik pogodite je li isključena, dodaje on.
Uljarević je saglasna da mjesta poboljšanjima uvijek ima. Ipak, tvrdi, da u izvještaju nema kontradiktornosti – u izvještaju se koriste jasni izrazi.
– Takođe sam razumjela da različito gledamo na ove podatke koji su uvijek napomena da metodologija može da se unaprjeđuje. Takođe, koliko sam shvatila, niko ne spori da ovaj sistem mora biti uređen i transparentan.
Istraživanje je sprovedeno od maja do decembra 2016. Obuhvaćena su 334 organa javnog sektora, od kojih je odgovorilo njih 253.