Rad od kuće, koji se preporučuje dok ne splasne situacija sa epidemijom koronavirusa u Crnoj Gori, za mnoge je misaona imenica. Policajci, vojnici, novinari, te radnici na građevini i održavanju čistoće, svakodnevno obavljaju svoje zadatke, bez izuzetka. Međutim, kako je Vikend novinama rekao Vladimir Lacmanović, master inženjer nauka bezbjednosti u INZA Institutu za upravljanju rizicima i naučnoistraživačkom radu, svi oni moraju da se pridržavaju novih pravila, maska je na licu obavezna, kao i socijalna distanca.

Naglašava da bi jedna od poželjnih mjera bila mjerenje temperature radnicima termalnim kamerama. Na velikim građevinama, dodaje Lacmanović, moguće je mjeriti temperaturu radnicima iz drona sa termalnom kamerom, kako bi se svaka promjena u organizmu što prije evidentirala i da bi se pravovremeno reagovalo.

VN: Koronavirus je paralisao Evropu. Iako se predlaže rad od kuće, to za mnoge radnike jednostavno nije moguće. Generalno, čega bi tokom rada, zaposleni koji moraju da idu na posao, trebalo da se pridržavaju? Da li im šaljete neke vaše preporuke?

LACMANOVIĆ: Imajući uvidu da je novi soj virusa porodice Coronaviridae, SARS-CoV-2, koji uzrokuje infektivno oboljenje COVID-19, izolovan relativno skoro, početkom januara 2020. godine te da još nemamo sveobuhvatna saznanja o samom virusu sve smjernice i preporuke u ovom slučaju prate isključivo upustva nadležnih zdravstvenih organa, u prvom redu Ministarstva zdravlja, Instituta za javno zdravlje i nadležnih epidemioloških službi. U skladu sa tim postoji niz preventivnih mjera kojima se može uticati na suzbijanje prenošenja uzročnika oboljenja na radnim mjestima i u radnoj sredini.

VN: Da li bi radnici na gradilištima, zaposleni u marketima… trebalo da nose maske i je li moguće da poštuju distancu od dva metra?

LACMANOVIĆ: Pitanje upotrebe lične zaštitne opreme na radnim mjestima definiše se na osnovu propisa u oblasti zaštite i zdravlja na radu, u prvom redu u skladu sa Zakonom o zaštiti i zdravlju na radu, kao krovnim dokumentom u ovoj oblasti, zatim Pravilnikom o upotrebi sredstva i opreme lične zaštite na radu kao i opštim aktima poslodavca i procjeni rizika radnih mjesta koju je u obavezi svaki poslodavac da sprovede. Dakle, kada govorimo o građevinskoj djelatnosti, generalno posmatrano, već imamo određen broj radnih pozicija za koja je, u skladu sa svim navedenim propisima i dokumentima, predviđeno obavezno korišćenje ličnih zaštitnih sredstava i opreme za zaštitu respiratornih organa, koje uključuje svakako i korišćenje zaštitnih maski i filtera u procesu rada. Za one radne pozicije gdje planskom dokumentacijom nije predviđeno nošenje lične zaštitne opreme za zaštitu respiratornih oragana, svakako se u vrijeme pandemije KOVID-19 preporučuje nošenje istih. Socijalna distanca predstavlja jednu od ključnih preventivnih mjera zaštite od prenosa uzročnika infektivnih oboljenja i kao takvu treba je postaviti kao prioritet u organizaciji radnog procesa gdje kod to uslovi rada dozvoljavaju, prvenstveno uzimajući u obzir činjenicu da sada imamo lokalnu transmisiju oboljenja.

VN: Koje su ostale ključne preventivne mjere koje poslodavci treba da preduzmu u ovoj situaciji?

LACMANOVIĆ: Praćenje zdravstvenog stanja zaposlenih, dezinfikovanje radnih prostorija, sredstava za rad, površina sa kojima zaposleni dolazi u kontakt, promovisanja održavanja opšte higijene na radnom mjestu od izuzetnog značaja su za prevenciju pojave infektivnog oboljenja u radnom kolektivu. Neophodna je što tješnja saradnja na relaciji poslodavac-zaposleni u cilju pravovrenog reagovanja na sve simptome koju mogu ukazivati na oboljenje. Zaposleni koji razviju neke od simptoma bolesti, neophodno je da ostanu kod kuće, obavijeste poslodavca i nadležnu epidemiološku službu i postupe po uputstvima stručnih službi. Sa druge strane, po smjernicama Instituta za javno zdravlje poslodavac ne treba da insistira na redovnom i urednom dostavljanju izvještaja o spriječenosti za rad od ljekara, posebno za zaposlene koji imaju simptome akutne respiratorne infekcije iz razloga što će zdravstvene ustanove i ljekari u situaciji uspostavljenje transmisije novog koronavirusa u populaciji biti vanredno opterećeni te neće moći pravovremeno dostavljati tu vrstu dokumentacije.

VN: Da li je u Crnoj Gori zaštita na radu u skladu sa evropskom regulativom ili bi trebalo određene stavke uskladiti? Ako treba, koje stavke?

LACMANOVIĆ: U posljednjih nekoliko godina urađen je veliki posao u zakonodavnom smislu, donijet je određen broj podzakonskih akata koji su uredili ovu oblast i koji su usklađeni sa EU direktivama u oblasti zaštite na radu. Mi u ovoj oblasti imamo dobre propise, generalni problem jeste nedostatak svijesti kako poslodavaca tako i zaposlenih i to je jedna od smjernica da u budućem periodu veliki akcenat treba biti stavljen na edukaciju i promovisanje zdravog radnog okruženja i procesa rada.

VN: Na koliko ste projekata angažovani u Crnoj Gori i da li ste zadovoljni saradnjom sa nadležnim institucijama u Crnoj Gori?

LACMANOVIĆ: INZA kao kompanija angažovana je na velikom broju projekata u zemlji i regionu u oblasti upravljanja bezbjednosnim rizicima koji obuhvataju oblast zaštite na radu, zaštite od požara, zaštite životne sredine i civilne zaštite. Saradnja sa nadležnim institucijama u Crnoj Gori je na zaista visokom nivou, imamo odličnu saradnju na svim poljima od značaja sa zajedničkim ciljem što bolje prevencije radnog i životnog okruženja.

0 0 vote
Article Rating
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments