Privredni sporazumi i nešto kritike zbog dešavanja u Hongkongu – posjeta kancelarke Angele Merkel Kini donijela je skromne rezultate. Zašto Berlin oklijeva u odnosima sa Pekingom? Komentar novinarke DW Maksimilijane Košik.
Kako se mjeri uspjeh nekog samita Njemačke i Kine? Po broju potpisanih sporazuma? Po tome koliko puta se čuje sintagma „ljudska prava“?
Kancelarka Angela Merkel se vraća iz Kine sa jedanaest potpisanih sporazuma o saradnji u prtljagu, a u razgovorima u četiri oka i pred mikrofonima se izjasnila o protestima u Hongkongu. Pa ipak, njena višednevna posjeta nije zadovoljila ni predstavnike privrede ni borce za ljudska prava.
Ovi prvi upozoravaju da ne mogu da izdrže nefer konkurenciju kineskog privrednog modela. Ovi drugi kritikuju što se Merkel sa kritičarima komunističkog režima sastala daleko od kamera.
Njemačka se, kada je riječ o Kini, drži odavno prevaziđene slike. Davno je kancelar Vili Brant svojom politikom prema istoku „Promjena kroz približavanje“ imao uspjeha. Ali to je bilo tokom Hladnog rata.
Liberalna verzija tog mota „Promjena kroz trgovinu“ je do danas mutirala u veliku samoobmanu njemačke spoljne politike. Hongkong je najbolji primer za to koliko Kinu slabo zanima slobodarsko demokratsko uređenje.
Ovdje nedostaje merkelovske hrabrosti sa kojom u spoljnoj politici nalazi jasne pozicije: recimo prema Putinu zbog ukrajinske krize, ili prema Trampu zbog seksističkih ispada. Ali sa Pekingom se Berlin ne upušta u akrobacije ukoliko ispod, poput artiste u cirkusu, nema sigurnosnu mrežu.
Oklijevanje u odnosima sa Kinom podriva ionako skromni njemački autoritet na svjetskoj sceni. Partneri u EU kritički gledaju na njemačku ambivalentnost prema Kini. Bez podrške EU će Njemačka biti beznadežno smrvljena između Kine i SAD.
Baš zato se Merkel trudi da ujedini EU kroz zajednički investicioni sporazum sa Kinom. No sve dok se Njemačka ne postavi jasno, ni EU neće imati zajednički stav i biće teško ispregovarati sporazum Brisela i Pekinga.
Angeli Merkel ne ostaje mnogo vremena. Posjeta Narodnoj Republici mogla bi biti posljednja u njenoj karijeri pošto se povlači najkasnije poslije izbora 2021. godine. Kada Njemačka u drugoj polovini iduće godine preuzme predsjedavanje EU, Merkel će sazvati samit EU-Kina u svojoj zemlji.
Do tada bi morala da razvije jasan odnos prema Kini. Upravo bi za Merkel, čiji je lajtmotiv evropska Njemačka, bilo tragično ako prokocka ovu šansu.
