Četvrtak, 28 Marta, 2024
Rubrika:

ASK: Najviše mjera realizovale pravosudne i prosvjetne institucije

Agenciji za sprječavanje korupcije dostavljeno je 688 planova integriteta, kojima je obuhvaćeno 696 organa, a najviše mjera iz plana realizovale su pravosudne i prosvjetne institucije, saopštio je koordinator Sektora za prevenciju korupcije Mladen Tomović.

Plan integriteta je interni preventivni antikorupcijski dokument koji sadrži mjere za sprječavanje nastanka i razvoj različitih oblika koruptivnog i neetičnog ponašanja.

Tomović je na konferenciji za novinare rekao da, prema evidenciji ASK-a, u Crnoj Gori ima 710 organa vlasti, koji su raspoređeni u deset sistema.

On je objasnio da su to – državna uprava, pravosuđe, prosvjeta, zdravstvo, socijalna i dječja zaštita, nezavisni i regulatorni organi, kultura, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća čiji je osnivač opština i javna preduzeća čiji je osnivač i većinski vlasnik država.

„Agenciji je do danas dostavljeno 688 planova integriteta, kojima je obuhvaćeno 696 organa, jer ih je osam obuhvaćeno planovima integriteta osam organa vlasti“, saopštio je Tomović.

Kako je naveo, u 693 organa vlasti imenovan menadžer integriteta, koji je odgovoran za izradu i sprovođenje plana integriteta.

Tomović je kazao da su Agenciji dostavljena 674 izvještaja o sprovođenju plana integriteta za prošlu godinu i objasnio da se efikasnost i efektivnost plana integriteta procjenjuju svake druge godine, u skladu sa Pravilima.

Na osnovu planova integriteta i izvještaja o njihovom sprovođenju, kako je rekao Tomović, Agencija je sačinila Izvještaj o donošenju i sprovođenju planova integriteta u prošloj godini, koji je sastavni dio Godišnjeg izvještaja o radu Agencije i koji je usvojila Skupština Crne Gore.

Prema njegovim riječima, organi vlasti su kroz izvještaje ocijenili da su realizovali 63 odsto predloženih mjera za smanjenje odnosno eliminisanje rizika u institucijama, 16 odsto mjera djelimično realizovali.

Tomović je dodao da je za 12 odsto mjera izviješteno da u prvoj godini sprovođenja plana integriteta nijesu realizovane, a za devet odsto mjera nije unijeta ocjena realizacije.

Organi vlasti su takođe izvijestili da je zbog realizovanih mjera u prethodnom periodu smanjen rizik kod 41 odsto rizični radnih procesa, dok je za 43 odsto rizika ocijenjeno da su ostali na istom nivou, a za 11 odsto rizika procijenjeno da su povećanog intenziteta u odnosu na prvu procjenu.

„Posmatrano po sistemima i oblastima, najveći stepen realizacije mjera postignut je u pravosudnim i prosvjetnim institucijama“, saopštio je Tomović.

On je rekao da je prema podacima iz dostavljenih izvještaja, realizovano oko 75 odsto planiranih mjera u oblasti prosvjete i 72 odsto u pravosuđu, dok su 68 odsto mjera realizovali organi državne uprave, a 63 odsto zdravstva.

Tomović je naveo da su podaci o promjeni intenziteta rizika, kao rezultata sprovođenja mjera, uglavnom ujednačeni u svim oblastima rizika, sa izuzetkom „Kadrovske politike, etičnog i profesionalnog ponašanja zaposlenih“, koju karakteriše nešto veći broj rizika povećanog intenziteta.

„Posmatrano sa nivoa svih planova integriteta, kako je dodao, najveći broj rizika (17odsto) odnosi se na sukob interesa, zatim nedozvoljeno lobiranje ili drugi vid nejavnog uticaja (16 odsto), dok se 15 odsto rizika odnosi na „prekoračenje i zloupotrebu službenih nadležnosti“ i „iskorišćavanje javne funkcije ili službenog položaja“, saopštio je Tomović.

Prema njegovim riječima, najviše rizika sadrže planovi integriteta organa u oblasti zdravstva, a odnose se na neprijavljivanje korupcije i drugih nezakonitih radnji, ugožavanje zaštite podataka i narušavanje integriteta institucije, kao i primanje nedozvoljenih poklona ili druge nedozvoljene koristi.

„Zdravstvene institucije realizovale su 63 odsto planiranih mjera u cilju smanjivanja navedenih rizika, a naročito su bile uspješne u sprovođenju mjera koje se odnose na prava pacijenata i planiranje i upravljanje finansijama. Kao uticaj realizacije mjera, za 30 odsto rizika procijenjeno je da su smanjenog intenziteta u odnosu na prvu procjenu“, istakao je Tomović.

Kako je dodao, veliki broj rizika prepoznat je i u jedinicama lokalne samouprave, kaoš što su nesavjestan, nestručan rad, neblagovremeno i neažurno obavljanje povjerenih poslova; kao i nedozvoljeno lobiranje ili drugi nejavni uticaj.

Tomović je naveo da su za sistem državne uprave prepoznati rizici koji se odnose na donošenje nezakonitih odluka, iskorišćavanje javne funkcije ili službenog položaja, kao i neadekvatno sprovođenje postupka javnih nabavki.

On je kazao da su rizici najvećeg intenziteta prepoznati u sistemu pravosuđa i da su to
povrede profesionalnih i etičkih pravila i pristrasno ponašanje i gubitak povjerenja građana u rad službenika i institucije.

„Međutim, sistem pravosuđa karakteriše i veliki stepen realizacije mjera za savladavanje rizika. Pravosudni organi su naročito bili uspješni u sprovođenju mjera koje se odnose na rukovođenje i upravljanje istitucijom, kao i na upravljanje sudskim odnosno tužilačkim postupkom i donošenje odluka u okviru nadležnosti tih organa“, rekao je Tomović.

On je kazao da je u cilju unapređenja planova integriteta, Agencija u prvoj polovini godine dala preporuke za unapređenje 359 planova integriteta, dok su prošle godine date preporuke za unapređenje 107 planova integriteta.

ASK je, prema riječima Tomović, preporučila organima vlasti da razmotre i nalaze iz izvještaja relevantnih domaćih i međunarodnih institucija, kao što su izvještaji Evropske komisije o Crnoj Gori i izvještaj o reviziji Državne revizorske institucije, radi eventualnog uključivanja novih rizika i mjera prilikom ažuriranja plana integriteta.

On je naveo da je Agencija organima preporučila da uspostave sistem srednjoročnog i dugoročnog strateškog planiranja, analiziraju ključne radne procese u instituciji, obezbijede efikasnije čuvanje i bezbjednost podataka i dokumenata, objavljuju sva relevantna dokumenta od značaja za rad institucije na web stranici, sprovode obuke zaposlenih o etici, integritetu i mehanizmima prijavljivanja korupcije.

Tomović je saopštio da je ASK od 2016. godine izrekla novčane kazne u ukupnom iznosu od 18,7 hiljada EUR protiv državnih organa koji nijesu donijeli plana integriteta ili izvještaj o njegovom sprovođenju.

On je naglasio da organi vlasti ove godine revidiraju planove integriteta koji su usvojeni 2016. godine, odnosno usvajaju novi plan integriteta, za naredni dvogodišnji period i da će ga prvi put podnositi ASK-u putem aplikacije za planove integriteta.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve