Četvrtak, 28 Marta, 2024
Rubrika:

Uzalud opstrukcije, još ove godine ćemo dobiti nove izborne zakone

Radni odbori unutar Odbora su već definisani. Na posljednjoj sjednici su određeni i poslanici iz reda opozicije koji će učestvovati u radu istih, a u skladu sa odlukom podijeljeni su tako da sa tri radna odbora koordinira predstavnik vlasti, a sa tri predstavnika opozicije, dok je koordinator radnog odbora 7 predsjednik Odbora, a zamjenik je predstavnik opozicije

I pored toga što su prisutna stalna neslaganja i politička prepucavanja članova Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva sasvim je sigurno da će Crna Gora u novembru imati nove izborne zakone, u potpunosti usklađene sa propisima Evropske unije.

 

Crnogorskoj javnosti je manje poznato da je Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva prvi put formiran u crnogorskoj političkoj istoriji u tom obliku, kao Odbor, i da ga je formirala Skupština Crne Gore. Do sada su sve reforme izbornog zakonodavstva rađene u radnim grupama. I ne samo to, po prvi put se formira Sekretarijat, prvi put se rade istraživanja u okviru Sekretarijata konkretno za potrebe ovog Odbora, organizuju studijske posjete, po prvi put je postavljen ovako široko, podrazumijeva sveobuhvatnu reformu i po prvi put je u rad uključena Venecijanska komisija.

Odbor uradio puno

Odbor čiji je zadatak da uredi oblast izbornog i drugog zakonodavstva, veći dio postojanja radio je u sastavu – pozicija, Akademska zajednica i NVO sektor, uz korišćenje usluga međunarodnih eksperata. U vrijeme osnivanja Odbora, u njegovom sastavu su bili i poslanici Demokratskog fronta. Nakon hapšenja njihovih poslanika, bez prethodnog skidanja imuniteta u parlamentu, napustili su Odbor. Sada su već i zvanično potvrdili da se u rad više neće ni vraćati. Demokratska partija socijalista sa koalicionim partnerima je sve vrijeme izražavala spremnost i pozivala na rad, kako bi se pravovremeno svi ciljevi odluke ispoštovali. Imajući u vidu da bi rad ovog radnog tijela bio obesmišljen kada bi ga činili samo poslanici vladajuće koalicije, uloženi su veliki napori da se ispregovara ulazak drugog dijela opozicije, u čemu je ogromnu ulogu imala i Evropska komisija. Tako su sada u Odboru, pored članova vladajuće koalicije, i predstavnici Demokrata, SDP-a i kluba SNP- DEMOS, a na posljednjoj (petoj) sjednici su usvojene odluke o organizacionoj strukturi i načinu rada radnih odbora i Pravila o radu Odbora i radnih odbora.

Do sada je u Odboru urađeno puno. Oformljen je sekretarijat službenika Skupštine u kojem je 14 mladih profesionalaca, razvijena metodologija rada, odrađeno 11 istraživanja na temu izbornog zakonodavstva u periodu od godinu dana (što je više od onoga što je urađeno u zadnjih 10 godina u Skupštini). Intenzivno se radi na razvoju informacionog sistema i web platforme. Putem javnog konkursa angažovani su i pridruženi članovi iz akademske zajednice i NVO sektora. Sprovedena je frekventna komunikacija i saradnja sa državnim institucijama koje su predlagale mišljenja i sugestije za unapređenje izbornog zakonodavstva. Organizovana su tri okrugla stola sa prezentacijama urađenog, a organizovane su studijske posjete Estoniji i Hrvatskoj, kako bi se prikupila najbolja evropska iskustva. Rezultat tako intenzivnog rada je izrada radnih verzija nacrta izbornih zakona. Malo je vjerovatno da bi se u suprotnom, odnosno bez sveg posla koji je do sada završen, moglo na vrijeme izaći sa konkretnim predlozima.

Zajednički rad

Dakle, urađeno je puno, ali ne smije se zanemariti činjenica, da se za usvajanje, na primjer Zakona o izboru odbornika i poslanika treba obezbijediti dvotrećinska većina, što znači da rješenja u tom zakonu moraju biti proizvod zajedničkog rada pozicije i opozicije, pa je iz tog razloga neophodno sada i sa opozicijom nastaviti rad i doći do kompromisnih rješenja.

Radni odbori unutar Odbora su već definisani. Na posljednjoj sjednici su određeni i poslanici iz reda opozicije koji će učestvovati u radu istih, a u skladu sa odlukom podijeljeni su tako da sa tri radna odbora koordinira predstavnik vlasti, a sa tri predstavnika opozicije, dok je koordinator radnog odbora 7 predsjednik Odbora, a zamjenik je predstavnik opozicije. Iako sjednici nijesu prisustvovali poslanici Demokratskog fronta, njihovih šest mjesta koje ih sljeduju u radnim odborima su ostala slobodna. Nakon što su usvojeni akti koji se tiču formalnih rješavanja organizacije i načina rada Odbora, konačno je došlo vrijeme da počne rad na suštini, odnosno na zakonima. S tim u vezi, produžen je rok za dostavljanje nacrta zakona Odboru do 22. oktobra.

Ono što je u Odboru obilježilo mjesec septembar su niz sastanaka sa ekspertima iz međunarodnih organizacija, na kojima je razgovarano o nacrtima rješenja, odnosno Nacrtu Zakona o izboru odbornika i poslanika, Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama zakona o finansiranju političkih partija i izbornih kampanja, Nacrtu Zakona o predstavljanju političkih subjekata u toku izbornih kampanja, Nacrtu etičkog kodeksa o ponašanju u izbornim kampanjama, kao i o rješenjima koja se tiču izbora Sudskog savjeta na koja je opozicija imala nekoliko predloga.

Zaključak je da postoji kvalitetna platforma za dalji zajednički rad i unapređenje izbornog i drugog zakonodavstva. Ne bi smjelo da fali ni spremnosti za rad, a uz pomoć Sekretarijata i pridruženih članova Odbora, postoje uslovi da posao bude doveden do kraja. Zato je važno da i vlast, a posebno opozicija, budu na potrebnom nivou demokratske zrelosti i političke odgovornosti.

Reforma ne počinje, samo se nastavlja

Formiranjem Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, ne počinje izborna reforma, ona je samo nastavljena. Takođe, ne treba zaboraviti da su krajem 2017. godine u mnogo komplikovanijim političkim uslovima nego danas, od Radne grupe koju je formirala DPS sa koalicionim partnerima, predložena određena reformska rješenja koja je Skupština usvojila, u vidu tri od četiri ključna zakona koji regulišu oblast izbora.

Što se tiče četvrtog, Zakona o izboru odbornika i poslanika, DPS je i u tom dijelu ponudila rješenja koja su bila na liniji ODIHRovih preporuka iz 2016. godine, ali nažalost nije postojala spremnost opozicije da podrži ta rješenja, imajući u vidu kvalifikovanu većinu neophodnu za usvajanje tog zakonskog teksta. Radi se o predlozima koji su podrazumijevali povećanje transparentnosti rada DIK-a, značajniju zastupljenost pripadnica ženskog pola na izbornim listama (predloženo je da na listi među svaka tri kandidata mora biti najmanje po jedan pripadnik manje zastupljenog pola), mogućnosti da jedan birač potpisom može dati podršku jednoj ili više izbornih lista, u cilju jačanja političkog pluralizma.

Takođe, tadašnji predlog je precizno definisao početak i kraj kampanje, zatim je predložen duži vremenski rok za odlučivanje po prigovoru kroz obavezu donošenja Etičkog kodeksa organa za sprovođenje izbora od DIK-a i kroz potpisivanje izjave o prihvatanju kodeksa, što bi osiguralo nepristrasnost, profesionalnost i neutralnost članova organa za sprovođenje izbora. Riječ je o afirmativnim predlozima i teško je razumjeti razloge neprihvatanja istih od opozicionih partija. Dakle, godinama unazad traje proces kontinuiranog prilagođavanja najboljoj praksi u izbornim procesima, a sad se taj proces nastavlja, na bazi novih preporuka OEBS/ODIHR-a i Evropske komisije.

 

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve