BUSINESS FRANCE je nedavno organizovao veoma posjećen Webinar o Evropskim i Svjetskim mogućnostima za ulaganja na Zapadnom Balkanu. Kreditne institucije među kojima su Svjetska Banka (WB), Zapadno balkanski investicion fond (WBIF), Evropska Investiciona Banka (EIB), Francuska razvojna agencija (AFD), Razvojna Banka Savjeta Evrope (CEB) su izložile program kojim će region Zapadnog Balkana dobiti do 2030. godine 9.5 milijardi eura.
To je bio povod za razgovor sa predsjednikom Udruženja francusko-crnogorskih preduzeća mr Rajkom Uskokovićem, od koga smo željeli da saznamo koliko novca će ići ka Crnoj Gori i koji projekti su prioritetni.
Standard: U posljednjih 6 mjeseci primijetna je nova ekonomska klima iz zemalja Evropske Unije, a naročito iz Francuske. Da li prema Vašem mišljenju ima šanse za realizaciju nekih projekata iz EU fondova i šta je prioritet ?
USKOKOVIĆ: Ublažavanje COVID 19 pandemije donosi konačno na dnevni red one teme od značaja za privredne aktivnosti. Da bi se ekonomije koliko toliko povratile od najveće krize u ovom vijeku neophodni će biti povoljni investicioni i kreditni aranžmani. U tom pravcu je i Biznis France (vladina agencija za promociju francuskih investicija u inostranstvu) organizovao ovu konferenciju čiji je cilj bio povratak francuskih kompanija na prostore kojima pripada i Crna Gora.
Renomirane banke, razvojne agencije i fondovi vide u ovom regionu potencijal koji će doprinijeti što boljoj integraciji ovog geografskog dijela Evrope u administrativni dio Evrope. Priortet će svakako biti izgradnja infrastrukture putne i energetske da bi stanovnici bolje komunicirali i razmjenjivali dobra i usluge. Poslije toga prednost će imati projekti koji će biti bazirani na obnovljivim izvorima energije i naravno projekti koji će imati za cilj uvodjenje savremenih informacionih tehnologija u svim sferama života.
Standard: Crna Gora je po pokazateljima zemlja sa izuzetnim energetskim potencijalima ali i dalje smo na dnu ljestvice kada se govori o iskorišćenim potencijalima i zelenoj energiji. Da li će ovi finansijski aranžmani biti dostupni našim preduzećima, građanima..?
USKOKOVIĆ: Energetski potencijal u Crnoj Gori definitivno postoji ali kad je neiskorišćen to onda nema vrijednost niti gradjani osjećaju benefite. Svakako će iz ovog finansiranja biti sredstava za kvalitetniju energetsku sliku ali će trebati dosta rada da se potencijal pretvori u svrsishodnost.
Svjesni smo svih prednosti (veliki broj prosječnih sunčanih dana u Crnoj Gori je preko 270, jaki vjetrovi, velika količina padavina) koje Crna Gora ima ali moramo sve te prednosti uvesti u pravne norme, okvire i napraviti projekte koji će aplicirati za sredstva. Neće biti lako jer nam nedostaje i iskustva i kapaciteta ali niti jedan izazovni period se ne može savladati bez odricanja i velikog posvećenog rada. Složicemo se svi da ekološka zemlja kao što je Crna Gora treba da ima veće učešće održivih izvora energije (vjetar,sunce…), a manje konvencionalnih (drvo, ugalj).
Standard: Spomenuli ste i ekologiju. Kao što znamo Ustavom je naša drzava definisana kao ekološka, a u našoj realnosti vidimo da smo daleko od te industrijske grane. Kako da se građani uvedu u ,,ekološke tokove ,, ?
USKOKOVIĆ: Mislim da je edukacija primarna za takva razmišljanja. Realnost nam govori da se u cijeloj Crnoj Gori nalaze samo dvije deponije po EU standardima, da je reciklaža otpada manja od 5%, da se proizvedena količina smeća po stanovniku iz godine u godinu povećava, da svakodnevno niču divlje deponije, da nam se i dalje draže voziti automobilima na dizel nego na električnu energiju, da koristimo plastične kese ništa manje nego prije 20 godina i slično.
Sve su ovo posljedice nedovoljne pripreme svijesti običnog građanina na nove ekološke standarde. Da bi se krenulo u priču očuvanja životne sredine neophodna su određena finansijska sredstva ali ne sredstva koja će biti uzaludno i nepovratno potrošena. Jedan od glavnih zaključaka ove konferencije je bio da su EU fondovi najviše otvoreni za projekte koji se odnose na zaštitu životne sredine, klimatskim promjenama, zelenoj energiji i to trebamo iskoristiti. Dosta od ovih sredstava će ići kao gratis ali im treba naći namjenu jer danas niko više ne finansira nerentabilne projekte.
Standard: Na kraju možemo konstatovati da su konačno i iz EU i njenih zemalja počela interesovanja za ovaj region. Koliko će Francuska kao zemlja koja je uz Njemačku kičma EU biti prisutna u ekonomskom pogledu u Crnoj Gori?
USKOKOVIĆ: Naše udruženje trenutno ima 44 člana, od kojih su 19 sa 100% francuskim kapitalom. Kompanije kao što su Schneider, IngEurope, Gerflor, Valgo, Samsic, Safege, HCP, Egis već su prisutne a očekujemo i dolazak kompanija koje su već prisutne u regionu kako bi se i u Crnoj Gori osjetilo prisustvo jakih igrača francuske privrede.
Koncesija aerodroma u Crnoj Gori zainteresovala je Aeroports de Paris (operatora jednog od najvećih aerodroma u Evropi – Charles de Gaulle Pariz), projekat kolektora u Podgorici zainteresovao je francuskog giganta VEOLIU, teren ispituju i VINCI, Boygues, Accor grupa. Dolazak ovih respektabilnih igrača definitivno može da promijeni crnogorsku privredu u obostranom interesu. Mi se u udruženju iskreno nadamo da će tako i biti.