Prema najnovijem Izvještaju o razvoju po mjeri čovjeka, koji je danas objavio Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Crna Gora je zadržala svoju poziciju u kategoriji zemalja sa veoma visokim razvojem po mjeri čovjeka već četvrtu godinu uzastopce.
Indeks razvoja po mjeri čovjeka (HDI) predstavlja sumarnu mjeru dugoročnih nacionalnih postignuća u tri dimenzije napretka čovječanstva: dug i zdrav život, pristup obrazovanju i pristojan životni standard. Sa vrijednošću ovog indeksa od 0.816 Crna Gora zauzima 52. poziciju od ukupno 189 zemalja i teritorija i dijeli je sa Rumunijom i Bugarskom.
Tradicionalno, na vrhu ljestvice se nalazi Norveška, a u prvih deset mjesta nalaze se: Švajcarska, Irska, Njemačka, Hong Kong (Specijalna administrativna regija Kine), Australija, Island, Švedska, Singapur i Holandija. Sa druge strane, najniže vrijednosti HDI ponovo bilježe Niger, Centralno-Afrička Republika, Čad, Južni Sudan i Burundi.
Od zemalja Zapadnog Balkana u ovoj se kategoriji, osim Crne Gore, nalaze još samo Slovenija (na 24. mjestu) i Hrvatska (na 46. mjestu). Sve ostale zemlje ove regije su u kategoriji visokog razvoja po mjeri čovjeka: Srbija (63. mjesto), Albanija (69. mjesto), Bosna i Hercegovina (75. mjesto), Sjeverna Makedonija (82. mjesto).
“Crna Gora bilježi stabilan napredak tokom proteklih 15 godina. Od 2005. godine, vrijednost HDI je porasla za 8,3 odsto – i sa trenutnom vrijednošću indeksa od 0.816 nalazi se ispod prosječne vrijednosti drugih zemalja u istoj grupi sa veoma visokim razvojem po mjeri čovjeka, ali iznad projsečne vrijednosti zemalja Evrope i Centralne Azije, koja iznosi 0.779. Dosadašnji napredak umnogome je potaknut ekonomskim rastom, kao neophodnim preduslovom za unapređenje kvaliteta života ljudi. Međutim, uviđamo da rast nije bio na dobrobit svih, ostavljajući određene kategorije ljudi u sistematski nepovoljnijem položaju posmatrano iz više uglova. To nam govori Indeks višedimenzionalnog siromaštva – koji ukazuje da je gotovo pet odsto crnogorskog stanovništva i dalje izloženo višestrukim istovremenim uskraćnostima ili je u riziku od takve izloženosti”, izjavila je Daniela Gašparikova, stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori.
Istovremeno, kako napominje Gašparikova, Bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika (paritet kupovne moći izražen u američkim dolarima) je za 30 odsto manji za žene nego za muškarce.
“To zapravo znači da dugoročna promjena, kako u prihodima tako i u širem spektru nejednakosti u razvoju po mjeri čovjeka, zavisi od sveobuhvatnijeg i više sistemskog pristupa razvoju, koji ide dalje od rasta BDP ili preraspodjele prihoda. Ove strategije će biti uspješne samo ako se kombinuju sa politikama koje će rješavati ukorijenjene predrasude, društvene norme i strukture moći u društvima i na tržištima rada”, navela je ona.
Istorijski gledano, zemlje Evrope i Centralne Azije imale su veći stepen jednakosti u odnosu na ostatak svijeta, ali se sada ovaj region suočava sa nestabilnim tržištima rada i društvenom isključenošću. Srednja klasa se smanjuje, visok je nivo neformalnog rada i “ranjive” zaposlenosti, prisutan jaz u socijalnoj zaštiti, iseljavanje visoko kvalifikovane i mlade radne snage, uz perecepcije nejednakosti pred pravdom – sve su ovo faktori koji nejednakost čine sve izraženijom u ovom regionu, ukazuje se u Izvještaju.
Opšte je poznato da je nejednakost u prihodima samo dio priče, tako da novi izvještaj posmatra razvoj po mjeri čovjeka dalje od prihoda, dalje od prosjeka i od onoga što imamo danas.
“Kako se širom svijeta smanjuje jaz u osnovnom životnom standardu, tako se pojavljuju novi vidovi nejednakosti izazvane razlikama u pristupu tehnologijama i obrazovanju, što će samo biti dodatno pogoršano među siromašnijim i ranjivijim kategorijama usljed klimatske krize”,zaključila je Gašparikova.
Rodne razlike svuda spadaju među najdublje ukorijenjene vidove nejednakosti. Odnos napretka razvoja po mjeri čovjeka među muškarcima i ženama mjeri se indeksom rodnog razvoja (GDI) i indeksom rodne nejednakosti (GII). GDI za Crnu Goru je ispod prosjeka za zemlje u grupi onih sa veoma visokim razvojem po mjeri čovjeka.
Najuočljivija razlika postoji u kontroli nad ekonomskim resursima: bruto nacionalni dohodak za muškarce iznosi preko 20.634 USD, dok za žene dostiže svega 14.457 USD. Što se tiče vrijednosti GII, Crna Gora se nalazi na 27. mjestu od ukupno 162 zemlje, ali i dalje svega 23,5 odsto poslaničkih mjesta pripada ženama, 88 odsto odraslih žena ima minimalno završenu srednju školu u odnosu na 97,5 odsto muškaraca.
Na svakih 100.000 porođaja, sedam žena umire od uzroka povezanih sa trudnoćom, a stopa porođaja adolescentkinja je 9,3 porođaja na 1.000 žena starosti 15-19 godina.
Učešće žena na tržištu rada je 43,6 odsto dok za muškarce iznosi 58,1 odsto.