Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

UBNOR Herceg Novi obilježiće godišnjicu stradanja na Podima: Velikani koji živote položiše da bi buduće generacije sretnije živjele

U kasnim večernjim satima 20. januara odlučili su da se podijele na dvije grupe, političku koja je ostala na Podima i vojnu koja je pošla na obližnji Sušćepan, gdje su se sastali sa Ilijom Kišićem. Upravo ova podjela je i spasila Sušćepansku grupu

UBNOR Herceg Novi saopštio je da će povodom obilježavanja godišnjice stradanja čla­nova mje­snog ko­mi­te­ta Komunističke partije Jugoslavije za Her­ceg-No­vi i ru­ko­vo­di­la­ca Or­jen­skog par­ti­zan­skog ba­ta­ljo­na, Ni­ko­le Đur­ko­vi­ća, Sa­va Ili­ća, te prvoboraca Danila Daša Pavičića i Stjepa Šarenca, SUBNOR Crne Gore i antifašisti Herceg Novog, Kotora i Tivta će 21. januara 2022. godine posjetiti mjesto pogibije ovih velikana u Tušupima na Podima u 10:30 sati kao i spomenik Bezmetković na Savini u 11:30 sati, zajedno sa članovima porodica i poštovaocima hercegnovskih heroja iz Drugog svjetskog rata.

Iz UBNOR-a HN podsjećaju kako je došlo do stradanja velikana, čiji je položaj “odšpijala sugrađanka lokalnom popu” koji ga je, kako navode, da se dodvori četnicima odao i “stao na stranu okupatora ugrozivši živote svojih sugrađana”.

Tekst UBNOR-a Herceg Novi povodom obilježavanja godišnjice stradanja velikana prenosimo integralno.

U hladnim januarskim danima 1943. godine sastali su se članovi mjesnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije za Herceg Novi i rukovodioci Orjenskog partizanskog odreda. Risansko-krivošijsku grupu su činili Savo IlićStojadin Soldatović, Dušan Malešević i Nikola Đurković na čiju su se inicijativu, u noći između 19. i 20. januara, sastali na Podima, u zaseoku Tušupi iznad Herceg Nivog.

Iste večeri su im se pridružili i Danilo Dašo Pavičić i Luka Matković, a naredno veče i Stjepo Šarenac.

U kasnim večernjim satima 20. januara odlučili su da se podijele na dvije grupe, političku koja je ostala na Podima i vojnu koja je pošla na obližnji Sušćepan, gdje su se sastali sa Ilijom Kišićem. Upravo ova podjela je i spasila Sušćepansku grupu.

Kako to najčešće biva jedna sugrađanka odšpija lokalnom popu njihov položaj, a pop otrča da se dodvori četnicima i oda položaj ove grupe. Stotinak Italijana, pedesetak četnika Grahovsko-Dragaljskog bataljona i oko 150 nacionalista antikomunističkog bataljona “Orjen”. Složićete se, veoma čudan odabir imena za saradnike okupatora, koji su zajednički pošli na četvoricu slabo naoružanih antifašističkih boraca. Svjesni činjenice da šansa da prežive gotovo da i ne postoji, zapalili su arhiv koji su posjedovali, a onda u nekoliko navrata pokušali proboj i tako izgubili svoje mlade živote.

Nameće se pitanje, kako je svoju duboku starost dočekala sugrađanka koja odšpija lokaciju mladih antifašista, uglednih tridesetogodišnjaka koji svoje živote položiše da bi buduće generacije sretnije živjele.

Kako se u Crnoj Gori istorija često ponavlja, baš kao i u Božićnom ustanku, pop stade na stranu okupatora ugrozivši živote svojih sugrađana.
Okupatori zajedno sa svojim saradnicima, domaćim izdajnicima, donesoše beživotna, izmasakrirana tijela na glavni gradski trg u Herceg Novom, te u svom sektaškom zanosu skidoše krvavu garderobu sa četvorice heroja, oko koje domaći izdajnici zaigraše sramno kolo, koje narod nazva “Krvavo kolo”, dok su civilizovani fašisti gledali sa strane svoje sluge kako simbolično iskazuju svoju svirepost i iskrivljeni um.

Kako ideološki nasljednici i potomci gore pomenutih danas objašnjavaju ovaj čin, da li postoji objašnjenje, opravdanje, ili se diče postupcima svojih predaka?

Svjedoci smo veoma čestog falsifikovanja i prekrajanja istorije, sa ove distance veliku zahvalnost dugujemo novskom fotografu Luki Cirigoviću, koji tajno, kroz škure napravi fotografiju sramnog kola, te tako zauvijek sačuva od zaborava ovaj gnusni čin, sa kojim se i danas pojedini ponose, dok građanskoj i antifašističkoj Crnoj Gori ova fotografija ostaje da sjeća na sramotu i opominje da oni i njihovi nasljednici ne zaslužuju ništa drugo do vječiti prezir.

Zlobi, mučenju i ponižavanju tu nije bio kraj, pa su iz logora na Mamuli i Prevlaci doveli dvije sestre i brata velikog Nikole Đurkovića da potvrde da su ubili onoga od koga su se najviše plašili. Vraćali su ih tri puta, ali ovi hrabri mladi ljudi im nijednim gestom nijesu pokazali da ispred njih leži jedan od najboljih i najškolovanijih ljudi tog vremena sa područja Boke. Nikola, predratni pravnik, školovan u Parizu, postao je revolucionar i jedan od vođa ustanka. Nakon nekoliko dana u logoru srce Nikoline sestre Ane je prepuklo od bola za bratom. Ubili su ga, njeno srce nije izdržalo, ali kada u smrt odes čistog srca, ponosno i časno, ostaješ upisan zlatnim slovima u istoriju, koja mora biti za nauk svima nama.

Zbog Nikole čije ime nosi glavni gradski trg u Herceg Novom, zbog Sava čije ime nosi ulica u Igalu, zbog Daša na koga podsjeća osnovna škola, zbog Stijepa čije ime nosi ulica koja spaja Savinu i Karaču i zbog svih onih slavnih, manje ili više znanih, koji svoje živote položiše da bi generacijama koje nakon njih dođu stvorili temelje za miran i sretniji život,  SUBNOR Crne Gore i antifašisti Herceg Novog, Kotora i Tivta će 21.01. 2022. godine posjetiti mjesto pogibije ovih velikana u Tušupima na Podima u 10:30 sati kao i spomenik Bezmetković na Savini u 11:30 sati, zajedno sa članovima porodica i poštovaocima hercegnovskih heroja iz Drugog svjetskog rata.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve