Četvrtak, 28 Marta, 2024
Rubrika:

U zdravstvenom sistemu zemalja EU i regiona osobe s invaliditetom ne mogu dobiti adekvatne usluge

Održan panel ''Iskustva zemalja regiona iz oblasti zdravstvene zaštite''

U zdravstvenom sistemu zemalja Evropske unije (EU) i regiona osobe s invaliditetom ne mogu dobiti adekvatne usluge zbog nepostojanja procedure, informacija, komunikacije i nepristupačnosti institucija, poručeno je na panelu „Iskustva zemalja regiona iz oblasti zdravstvene zaštite“.

Panel je organizovan u okviru dvodnevne konferencije „Dostojanstveno do pristupačne zdravstvene zaštite“ koju je organizovao Savez slijepih Crne Gore. Učesnici iz Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine (BiH) saglasni su da država i njene institucije moraju pokazati mnogi više u odnosu na prepreke i probleme sa kojima se OSI suočavaju prilikom traženja i korišćenja zdravstvenih usluga.

Mišljena su da nemaju kadra koji je adekvatno obučen za rad sa osobama s invaliditetom, prilazi ispred zdravstvenih ustanova nijesu pristupačni, a nedostaju i pomogala osobama oštećenog vida.

Izvršni direktor Udruženja slijepih Kantona Sarajevo, Fikret Zuko, kazao je da je situacija po ovom pitanju bolja u Crnoj Gori nego u BiH.

Prema njegovim riječima, u zdravstvenom sistemu BiH je veoma teško raditi, a veliki je problem što sama zajednica nema adekvatan odnos prema osobama s invaliditeom.

„U BiH postoji veliki broj ratnih invalida, i kako sad da, na primjer, tokom čekanja reda objasnite da od 50 ljudi koji čekaju red, 20 mora da ima prednost“, istakao je Zuko.

Član Upravnog odbora Saveza slijepih Sjeverne Makedonije, Toshe Iliev, rekao je da je kod njih prisutno nerazumijevanje predstavnika zdravstvenih ustanova.

„Jednostavno nam fali kadra koji je obučen za rad s osobama invaliditetom. Nedostaje ta komunikacija između ljekara i pacijenta. Želim da vjerujem da će se situacija poboljšati i da će nadležni riješiti probleme koji nas sputavaju da dođemo do kvalitne zdravstvene zaštite“, rekao je Iliev.

Predstavnica Saveza slijepih Anđela Dragović, rekla je da su preporuke EU svakako da niko u zdravstvenom sistemu ne bude zanemaren.

Ona je upozorila da prema podacima u svijetu postoji 15 odsto osoba s invaliditetom, od čega 80 odsto živi u siromaštvu.

„Ostvarivanje prava u oblasti zdravstvene zaštite u Evropi, shodno razvijenosti zemalja, prisutne su prereke u zdravstvenoj zaštiti, koje su komunikacijske, arhitektonske, informacione i sistemske prirode“, navela je Dragović.

Takođe je, kako je dodala, neophodno da organizacije koje se bave ciljnim grupama budu više uključene u kreiranju, praćenju i evaluaciji politika. „Tri važne obaveze u odnosu na inkluzivno zdravlje su jačanje zdravstvenih sistema, inkluzija zdravlja i promovisanje inkluzivnih modela zdravstvene zaštite“, istakla je Dragović.

Kada je u pitanju finansijska pokrivenost EU se poziva da učestvuje u tome kako bi se obezbijedila što bolja pokrivenost zdravstvene zaštite. Dragović se osvrnula i na pandemiju koronavirusa, koja je, kako je rekla, uticala i ukazala koliki su ustvari izazovi u samoj zdravstvenoj zaštiti.

Biljana Popović iz kabineta direktora Instituta za javno zdravlje, kazala je da je slušajući prezentacije o dostupnosti zdravstvenih usluga shvatila da, kako ljekar, tako i osoblje nema senzibiliteta.

„Nije dovoljna samo kosa rampa ili pristup, već i mnogo više od toga“, smatra Popović.

Ona je napomenula da svake godine sprovode edukaciju zdravstvenih radnika po ustanovama, tako da bi trebalo napraviti program kojim će biti obuhvaćena edukacija zdravstvenih radnika za rad sa ženama s invaliditetom.

„Ne možemo obuhvatiti sve ustanove, ali možemo određeni broj domova zdravlja i krenuti od reproduktivnog zdravlja“, napomenula je Popović.

Iz Saveza slijepih na kraju poručeno je da će nastaviti da rade na unapređenju stanja, kako bi sve osobe oštećenog vida bile ravnopravne u društvu.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve