Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

U oblasti socijalne i dječje zaštite Crna Gora se i dalje suočava sa složenim izazovima

Crna Gora je napredovala u većini oblasti koje se odnose na socijalnu i dječju zaštitu, ali i dalje se suočava sa složenim izazovima, koji proizilaze iz socijalne inkluzije, siromaštva, nejednakog tretmana i mogućnosti pristupa svih kad su u pitanju zapošljavanje i socijalna zaštita

Crna Gora je napredovala u većini oblasti koje se odnose na socijalnu i dječju zaštitu, ali i dalje se suočava sa složenim izazovima, koji proizilaze iz socijalne inkluzije, siromaštva, nejednakog tretmana i mogućnosti pristupa svih kad su u pitanju zapošljavanje i socijalna zaštita.

foto: PR centar

To je saopšteno na nacionalnoj konferenciji u okviru Inicijative za socijalnu dimenziju (ISD) evropskih integracija, koju je organizovao SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica

Direktorica SOS telefona Podgorica Biljana Zeković je govoreći o socijalnoj zaštiti servisima usluga za posebno osjetljive kategorije stanovništva, kazala da preko 80 odsto servisa obezbjeđuju NVO.

Ona je ukazala da to jasno govori da, o socijalnoj zaštiti, bez prisustva nevladinih organizacija, kao ključnih aktera u pružanju usluga, nije moguće govoriti.

„Mnoge stvari su se promijenile, jer ono čega su se plašile NVO, jeste da neće dobiti podršku u procesu licenciranja, koja zahtjeva snažne kapacitete vezane za sam menadžment i tehničke resurse, koje je neophodno obezbijediti da bi se dobila licenca, NVO nijesu imale dovoljno sredstava da bi mogle da se licenciraju, što je bio zahtjev nadležnog Ministarstva, da bi dobilli sredstva za rad svojih servisa“, pojasnila je Zeković.

Prema njenim riječima, u međuvremenu se promijenilo to što postoje programi gdje samo Ministarstvo pruža podršku organizacijama u vidu tehničke podrške, kao i u vidu finansiranja samog menadžmenta, „tako da dio organizacija može da odahne“.

„Međutim, ono što još uvijek brine su male lokalne organizacije koje nemaju dovoljno sredstava, a koje su izuzetno značajne upravo zbog toga što imaju direktan pristup korisnicima, što godinama rade, imaju iskustvo i energiju, ali nemaju finsijski jake kapacitete ni kapacitete kada su u pitanju ljudski resursi da mogu da apliciraju za sredstva“, navela je Zeković.

Da bi se dobila sredstva, kako je dodala, organizacija mora da ima iskustvo i da dokaže da ima jaki finansijski menadžment.

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić ocijenio je da je progres Crne Gore u oblasti rada i socijalne zaštite značajan, poručujući da će taj resor nastaviti u tom smjeru, „kako bi se obezbijedila adekvatna podrška sa nacionalnog nivoa u procesu sticanja vještina za zapošljavanje i osnaživanje najranjivijih katergorija za samostalni život i veću socijalnu uključenost“.

On je kazao da se dodatno radi na parnerstvu sa lokalnim upravama na kreiranju uslova za, kako je pojasnio, decentralizovano pružanje i finansiranje usluga socijalne i dječije zaštite, koje su u skladu da potrebama korisnika.

„U 2018. godini izdali smo 19 licenci pružaocima usluga za obavljanje djelatnosti socijalne i dječije zaštite, a proces je dodatno ubrzan u ovoj godini, tako da je do sada izdato dodatnih 13 licenci za obavljanje djelatnosti socijalne i dječije zaštite“, naveo je Purišić.

On je rekao da je shodno Zakonu o NVO, za tri prioritetne oblasti, Ministarstvo u 2018. godini opredjelilo značajna sredstva za realizaciju projekata u oblastima društvene brige o djeci i mladima, pomoći starijim licima, kao i projektima koji doprinose razvoju usluga podrške za život u zajednici u oblasti zašte lica sa invaliditetom.

„Prepoznajemo važnost unaprjeđenja vaninstitucionalnih oblika podrške ranjivim grupama, pa je kroz godišnje konkurse za 2019. godinu omogućeno organizacijama civilnog društva da dobiju podršku u izgradnji i unaprjeđenju kapaciteta za pružanje servisa socijalne i dječije zaštite i procesu dobijanja licenci za obavljanje djelatnosti i kvalitetnije pružanje usluga socijalne zaštite koji je usmjeren za izgradnju organizacionih, ljudskih, programskih, tehničkih i drugih kapaciteta“, naveo je Purišić.

Stalna koordinatorka sistema Ujedinjenih Nacija u Crnoj Gori Fiona McCluney rekla je da se socijalna inkluzija često opisuje kao jedan princip da niko ne bude zaboravljen.

„U Crnoj Gori socijalna inkluzija je jedna od četiri strateške oblasti koje UN pomaže državi u razvoju i bavi se tim pitanjima. U ovoj strateškoj oblasti saradnje, sistem UN-a i Crna Gora su se ujedinili kako bi obezbijedili da njihovi građani imaju dobre sisteme zdravlja, obrazovanja, zaštite i da imaju pravo na dostojanstven rad“, navela je McCluney.

Ona je ocijenila da je Crna Gora dosta napredovala u većini oblasti, navodeći da zemlja nastavlja da se suočava sa veoma složenim izazovima koji proizilaze iz socijalne inkluzije, siromaštva, nejednakog tretmana i mogućnosti pristupa svih kad je u pitanju zapošljavanje i socijalna zaštita.

„Rad na ovim problemima je jedino moguć ukoliko imamo strateško dugoročno planiranje. Izrada pametnih progresivnih politika će unaprijediti sve naše napore“, rekla je McCluney.

Zamjenik glavnog pregovarača za Poglavlje pravne tekovine Marko Mrdak kazao je da je princip da niko ne bude zapostavljen posebno osjetljiv, navodeći da ima određeni senzibiltet kada je u pitanju Poglavlje 19 socijalna politika i zapošljavanje.

„Radi se o jednom poglavlju koje nas sve dotiče na dnevnom niovu i odnosi se na najvažnije segmente funkcionisanja slike jednog društva i države u cjelini. Pravedan pristup socijalnim službama, napredan sistem socijalne zaštite, obrazovani kadar, visoka stopa zaposlenosti su mjere podsticaja koje omogućavaju da ona kategorija koja nije zastupljena na tržištu rada bude dodatno unaprijeđena, predstavlja prioritet koji pokušavamo dostići kroz ispunjavanje svega onoga što nameće pregovarački proces sa EU“, naveo je Mrdak.

Govoreći o Zakonu o radu, Mrdak je istakao da će kroz taj akt građani Crne Gore ostvariti zaštitu na identičan način kao i građani EU, „što će omogućiti zaštitu mladih na radu, zaštitu zaposlenih u slučaju nesolventnosti njihovih poslodavaca, kao i kada je u pitanju organizacija radnog vremena“.

Regionalni direktor njemačke organizacije ASB Jugoistočna Evropa Elmir Bojadžić kazao je da inicijativa za sveobuhvatni cilj ima privući i generisati maksimalno moguću podršku, od strane institucija EU, regionalnih i nacionalnih aktera, u podršci sektoru ljudskih resursa, kao i sektoru socijale.

„Osmislili smo to da uradimo kroz jačanje partnerstva između civilnog i privatnog sektora, kroz širenje regionalne saradnje, između iskustava radi poboljšanja mehanizama rješavanja problema u socijalnom sektoru, kao i fokusiranjem i proizvodnjom boljih okruženja u sektoru socijale, ali vezanu za direktnu pomoć čovjeku“, naveo je Bojadžić.

U slučaju inicijative su, kako je pojasnio, predviđena tri specifična cilja.

„Na političkom niovu je cilj povećati vidljivost EU, njene dosadašnje aktivnosti, buduće aktivnosti, na nivou regije, fokusirano i direktno na lokalne zajednice u stanju nižeg razvoja“, rekao je Bojadžić.

Govoreći o programskom nivou Bojadžić je rekao da zagovaraju jače, bolje i izražajnije alokacije finansijskih sredstava u okviru predpristupnog mehanizma  između 2020. i 2027.

„Po sadašnjim analizama, ta izdvajanja EU u okviru IPA mehanizma 2007. 2013 su bila mala“, dodao je Bojadžić.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve