Neadekvatno zakonsko rješenje, netransparentne i često nejasne procedure, te (ne)stručne komisije su razlozi zbog kojih je u Crnoj Gori moguće dobiti spomen-obilježje poput neadekvatno realizovane biste narodnog heroja Ljuba Čupića u Danilovgradu, ocijenili su članica savjeta Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i istoričarka umjetnosti dr Tatjana Koprivica i akademski vajar Marko Petrović – Njegoš. Istakli su da se u izradi biste Ljuba Čupića “moralo voditi računa o estetici, realističnosti i karakteru portretisanog”.
Oni pozivaju Ministarstvo kulture i medija, te lokalne zajednice i sve one kojima je važna crnogorska kulturna baština i kultura, da se zajednički pokrene javna diskusija o potrebi za dopunu aktuelnih zakonskih rješenja i njihovog sprovođenja u praksi. Ističu da je od ključne važnosti da “napravimo sistemske prepreke da nam se sličan poduhvat kao sa postavljanjem biste Ljubu Čupiću ili bilo kome drugom više ne ponovi”.
“Prvo pitanje koje želimo pokrenuti je transparentnost procesa odabira umjetnika/ca čija su rješenja odabrana za realizaciju spomen-obilježja. Smatramo da Ministarstvo kulture i medija mora uraditi reviziju izrade svih spomen-obilježja u prethodnih pet godina i uvrditi da li su u ovom i sličnim slučajevima autori birani na javnim konkursima, onako kako to popisuje član 25 Zakona o spomen-obilježjima ili je to svedeno na neko diskreciono pravo nosilaca vlasti”, kazali su Koprivica i Petrović-Njegoš.
Dalje, neminovno je, smatraju oni, nakon ovog događaja objaviti sastav i stručne reference svih članova opštinskih komisija koje su donosile odluke o vizuelnim rješenjima spomen-obilježja i Komisije za spomen-obilježja ministarstva, koji su ih odobravali, u prethodnih pet godina.
“Od velike je važnosti činjenica da li su u njima učestvovali ljudi sa adekvatnim znanjima ili su neki drugi kriterujimi, a naročito oni politički, bili zastupljeni u nekim slučajevima prilikom njihovog formiranja. Potrebno je prezicirati šta zapravo znači, odnosno koliko komisije obavezuje izrada “idejnog rješenja spomen- obilježja” koje prestavlja zakonsku obavezu? Da li je prethodni zakonodavac namjerno zamaglio ovu odredbu kako bi se moglo manipilisati sa rješenjima”, pitaju oni.
Tatjana Koprivica i Marko Petrović-Njegoš ukazuju da je važno i pitanje “zašto Crna Gora 2022. godine nema javni Centralni registar spomen-obilježja koja su na njenoj teritoriji?”
“Svaki umjetnik/ca ima pravo na autentičan umjetnički izraz, ali se u izradi biste Ljuba Čupića moralo voditi računa o estetici, realističnosti i karakteru portretisanog. O tome koliko se vodilo računa o ovim važnim segmentima najbolje govori to što, odmah nakon postavljanja, najavljeno uklanjanje ovog obilježja”, istakli su oni.
Prema njihovim riječima, ovakvom primjenom zakona i procedura umjesto afirmacije crnogorske kulture i antifašizma i jačanja uticaja te velike ideje, umjesto, kako kažu, “legendarnog osmjeha narodnog heroja dobili smo podsmijeh, – i struke i antifašistkinja/a”.
“A dobili smo i radost onih drugih koji antifašističku Crnu Goru žele zamijeniti nekom drugom. Ipak, pravi antifašisti/kinje na to neće pristati. U okviru projekta “Akcija” Centra za demokratsku tranziciju (CDT), analizom stanja i očuvanjem kulturne baštine u narednom periodu baviće se multidisiplinarni tim na čelu sa članicom savjeta CDT-a i istoričarkom umjetnosti dr Tatjanom Koprivicom i akademskim vajarom Markom Petrovićem – Njegošem. “Akcija” ima za cilj uključivanje pojedinki i pojedinaca, udruženja i NVO-a sa visokim stručnim referencama u dijalog o svim važnim problemima koje opterećuju naše društvo. Na ovaj način stvaramo svojevrsnu bazu znanja o različitim segmentima funkcionisanja države, koju ćemo ponuditi državnim organima kao podršku za stvaranje boljeg i pravednijeg društva”, zaključuju u saopštenju.