Povodom obilježavanja jubileja 80 godina od Trinaestojulskog ustanka 1941. godine, kao jednog od najsvjetlijih trenutaka crnogorske istorije, Matica crnogorska i Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske priredili su izložbu pod nazivom 80 godina 13. jula 1941–2021 – GODINE PRKOSA I PONOSA.
Izložbu čine dvadeset dva ilustrovana panoa sa fotografijama i dokumentima iz perioda pripreme ustanka i događanja nakon toga. Autori izložbe su istoričar dr Adnan Prekić; istoričarka mr Jadranka Selhanović; Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske i Danilo Ivezić, predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske. Za katalog izložbe tekst je napisao dr Adnan Prekić. Total dizajn potpisuje Suzana Pajović.
Izložba je otvorena u Pljevljima u Umjetničkoj galeriji “Vitomir Srbljanović”.
– Trinaestojulski ustanak crnogorskog naroda predstavlja prkosni otpor fašističkoj okupaciji u najboljem duhu crnogorske slobodarske tradicije. Rezultat krvave i žrtvom ispunjene borbe tokom Drugog svjetskog rata nije bilo samo oslobođenje već povratak dostojanstva nacionalne i državne prepoznatljivosti Crne Gore u sastavu jugoslovenske federacije. Bez tekovina NOB –a 1941. do 1945. ne bi bio moguć ni 21. maj 2006. godine i povratak punog suvereniteta Crne Gore. Antifašizam nakon Drugog svjetskog rata postaje jedna od temeljnih vrijednosti društava i demokratije. Na antifašizmu je izgrađena i poslijeratna Evropa. Uprkos tome u čitavom regionu, pa i u Crnoj Gori prisutan je istorijski revizionizam koji relativizuje Narodnooslobodilačku borbu i partizanski pokret na čelu sa KPJ ne bi li ga izjednačio sa onima koji su bili kolaboracionistički – kazao je Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske.
On je istakao da antifašizam danas ne treba svoditi samo na borbu suprotstavljenih ideologija već raditi na konceptu antifašističkog obrazovanja građana kako bi prepoznali uvijek prisutne pojave pod kojima se krije i skriva fašizam u novom, perfidnijem, a u budućnosti moguće, kako je rekao, i opasnijem obliku.
Dr Adnan Prekić podsjetio je na poznatu konstataciju da je 13. jul vojni i politički fenomen Drugog svjetskog rata.
– I zaista on to i jeste. Kad pogledate čitavu istoriju Evrope u Drugom svjetskom ratu i kad pogledate pokrete otpora koji se javljaju u Zapadnoj Evropi i nekim drugim mjestima potpuno je jasno koliko su oni ograničeni na jednu malu teritoriju, koliko su oni vezani za jedan uski krug ljudi i nigdje nemate tako masovan i ogroman otpor okupaciji kao što je to bilo u Crnoj Gori i to u trenutku kada je Evropa pod Trećim rajhom, kada je potpuno u nekom najgorem mogućem trenutku. Zbog toga, i ne slučajno, baš taj 13. jul i te vrijednosti 13. jula su u nekoj savremenoj reinterpretaciji najčešće na meti istorijskog revizionizma, otvaranja nekih priča koje su potpuno van konteksta i onoga što je istorijska istina i sama ta simbolika 13. jula je najbolji odgovor zašto revizionisti upravo biraju 13. jul za jednu od osnovnih, ključnih ciljeva njihove revizonistčke kampanje – kazao je Prekić.
Prekić je, govoreći o političkom fenomenu Trinaestojulskog ustanka posebno istakao činjenicu da je 13. jul 1941. godine prvi događaj u kojem su ideje i vrijednosti bile na prvom mjestu, a ne nacionalna, vjerska ili neka druga pripadnost.
– To je prvi događaj u istoriji Crne Gore gdje su u jednom frontu bili svi ljudi različitih vjera, nacija, gdje ideja i te vrijednosti koje danas prepoznajemo kao antifašizam su bili ključni oslonac i pokretač svega onoga što se tada dešavalo – kazao je Prekić.
Izložbu je otvorio predsjednik lokalnog parlamenta Dragiša Sokić.
– Trinaestojulski ustanak je jedan od najvećih slobodarskih događaja 20. vijeka u Crnoj Gori i kao takav ostaje trajan simbol nepokornosti, naš bedem protiv prekrajanja novije istorije, pouzdan svjetionik sloge, slobodarstva i antifašizma crnogorskog naroda i putokaz za evropsku budućnost. Prije osam decenija nakon što su prve piške na Virpazaru najavile masovni ustanak širom Crne Gore naša zemlja se ponovo vratila na svjetsku političku mapu sa koje je igrom velikih političkih sila i naših susjeda bila izbrisana 1918. godine, ne samo kao država već skoro i kao geografski pojam – kazao je Sokić.