Sudstvo i mediji moraju biti nezavisni i u posljednje vrijeme ovaj odnos postaje koopretaivniji, dok je slobodno civilno društvo osnovni preduslov za uspostavljanje demokratske države, poručila je vršiteljka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Vučković na redovnim godišnjim sastancima Vrhovnog suda sa predstavnicima medija i NVO sektora.
U komunikaciji sudova i medija, obostrano je ocijenjeno da je saradnja uspješnija.
„Ostvarili smo zajednički cilj, povećanje transparentnosti rada sudova kroz praćenje suđenja po prethodno traženim i odobrenim akreditacijama, kada god je to bilo u skladu sa zakonom“, kazala je Vučković.
Predstavnici medija, kako se navodi, ukazali su da je im je i dalje otežano da prate suđenja, jer im u sudnice nije dozvoljeno unošenje mobilnih telefona i laptopova.
Kako kažu, takav postupak im znatno usporava brži prenos informacija matičnim kućama, a samim tim i cjelokupnoj javnosti, pa su predložili neke modele koji bi trebalo da budu razmotreni.
Vučković je podsjetila da je unošenje mobilnih telefona i laptopova u sudnice pitanje trenutne regulative, a dodatna otežavajuća okolnost je, da su “crnogorske sudnice i njihovi smještajni kapaciteti ispod svih evropskih standarda, u šta su se uvjerili i predstavnici evropskog pravosuđa”.
Dogovoreno je da budućim akreditacijama, fotoreporterima i snimateljima bude omogućeno da naprave video snimak optuženih pred početak suđenja, uz poštovanje zakona, odnosno pristanka svih strana u postupku da se nađu na foto ili video materijalu.
Predstavnici medija istakli su znatno veću transtarentnost sudova u objavljivanju informacija koje su u fokusu javnosti, ističući prije svega Viši sud u Podgorici, Apelacioni sud Crne Gore i Vrhovni sud Crne Gore, kao i Prekršajni sud u Budvi.
Predstavnici Vrhovnog suda podsjetili su i da je ponovo pokrenut projekat montaže audio i video opreme u Vrhovnom sudu, koji finansira Ambasada SAD-a, a koji će na najsavremeniji način omogućiti medijima brzu i tačnu informaciju. Ovaj projekat, kako su kazali, još uvijek nije realizovan zbog situacije sa Kovidom 19 i nedavnim sajber napadima na informacioni sistem.
Iz nevladinog sektora poručeno je da sudstvo treba da radi na na podizanju nivoa transparentnosti rada sudova, kao i presuda, ali i na ispitivanju konflikta interesa kod sudija, na što ukazuje i Evropska komisija, a što su, kako smatraju, glavni preduslovi za procjenu kvaliteta rada sudstva.
Takođe je ukazano na činjenicu da se kod pravosnažnih presuda, koje interesuju javnost, zbog anonimizacije ne mogu dobiti svi neophodni podaci, između ostalih imena i prezimena okrivljenih, ali i imena sudije koji je donio presudu.
Nevladin sektor ukazao je i na neujednačenu sudsku praksu, sistem ocjenjivanja sudija, ali i predložio da se Vrhovni sud otvori za eksternu kontrolu njegovog rada.
„Što se ocjenjivanja sudija tiče, saglasna sam da ga treba mijenjati. Sudski savjet je promijenio neka pravila, ali smatram da ona i dalje nisu dobra, te sam reagovala na njih. Između ostalog, da se kao osnov ocijenjivanja ne uzima period od tri godine, nego da se sagleda rad sudije i u dužem periodu, sa posebnim akcentom na broj završenih predmeta, postupanje u njima i kvalitet rada sudije u tom periodu, a manje na aktivnosti stručnog usavršavanja – okrugli stolovi, radionice i sl.“, poručila je Vučković.
Glavna sutkinja portparolka i sutkinja Vrhovnog suda Vesna Jočić, naglasila je da je transparentnost sudova u obostranom interesu i sudova i javnosti i da će Vrhovni sud reagovati na bilo koju intervenciju koja dolazi iz NVO sektora, poštujući zakonske okvire.
Civilni sektor ukazao je, kako se dalje navodi, da uprkos potpisanim memorandumima o saradnji i dalje sa pojedinim sudovima imaju problem da dobiju uvid u spise predmeta.
Ukazano je i na činjenicu zaštite djece prilikom izvršenja krivičnih djela protiv polnih sloboda, kao i na kvalifikaciju djela napada na djevojčice i slučajeve porodičnog nasilja, a koja se i dalje, većini slučajeva, kvalifikuju kao prekršaj.
“Ista neusaglašenost sudske prakse, primjećuje se i kod postupka koji se odnose na govor mržnje na društvenim mrežama, u kojima se postupa pred prekršajnim sudovima, pa predlažu da se razmotri mogućnost bolje ocjene da li se radi o prekršaju ili krivičnom djelu”, poručuju iz NVO sektora.
Iz Vrhovnog suda napominju da na sastanku je razgovarano i o primjeni opoziva uslovne osude i davanja uslovnog otpusta.
“Naglašeno je da je primjena ove prakse dovela u Crnoj Gori do znatnog povećanja broja povratnika, i da bi stoga trebalo smanjiti njihovu čestu primjenu”, jedan je od zaključaka.
NVO sektor, najavio je skoro objavljivanje dva istraživanja koja se odnose na primjenu i praćenje prakse Evropskog suda za ljudska prava i povjerenja građana u rad sudova, a koja će ubrzo biti predstavljena javnosti.
“Ovo je jedan u nizu sastanaka koje će Vrhovni sud organizovati ubuduće sa medijima i civilnim sektorom, kako bi zajednički radili na jačanju međusobnog povjerenja i transparentnosti rada sudova, a što će rezultirati boljom percepcijom javnosti u sudstvo”, kazala je Vučković.
Ispred civilnog sektora prisustvovali su predstavnici MANS-a, CEMI-ja, Juventasa, Građanske alijanse, LGBT Foruma Progres, Sindikata Medija, CEDEM-a, Udruženja Roditelji i NVO 35 mm.