Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a: Vertikalna transmisija HIV-a registrovana kod četvoro djece u CG

Za sada u svijetu, pa ni u Crnoj Gori ne postoji lijek za HIV, već samo terapija koja bolest drži pod kontrolom i sprječava njeno širenje

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a obilježava se širom svijeta svakog 1. decembra od 1988. godine. Cilj je podizanje svijesti o HIV infekciji, ukazivanje na postignute rezultate u prevenciji i liječenju, ali i pružanje podrške inficiranim osobama i odavanje pošte preminulima.

Međunarodni simbol podrške za HIV pоzitivne оsоbe je crvena traka.

Od trenutka infekcije HIV-om pa do razvoja AIDS-a, kako za Portal Analitika pojašnjavaju iz Instituta za javno zdravlje (IJZ), često prođe dugi niz godina, najčešće od 7 do 10, ukoliko se osoba ne liječi.

Za ovo vrijeme osobe koje imaju HIV su infektivne i mogu da prenesu virus drugim osobama putem krvi, nezaštićenog seksualnog odnosa, ali u slučaju trudnoće na potomstvo.

“Vertikalna transmisija HIV-a ili transmisija HIV-a sa inficirane majke na dijete tokom trudnoće, porođaja i dojenja, u Crnoj Gori registrovana je kod četvoro djece”, kažu iz IJZ-a.

U našoj zemlji, kako ističu, postoje adekvatni ljekovi za pacijente koji su inficirani HIV-om.

“To su lijekovi iz grupe antiretrovirusnih ljekova najnovije generacije. Terapijski protokol koji se koristi u Crnoj Gori u skladu je sa preporukama koje izdaje European AIDS Clinical Society (EACS) i u našoj zemlji su dostupne pojedine kombinacije antiretrovirusnih lijekova”, navode iz IJZ-a.

Za sada u svijetu, pa ni u Crnoj Gori ne postoji lijek za HIV, već samo terapija koja bolest drži pod kontrolom i sprječava njeno širenje.

“Ova vrsta ljekova ne ubija virus, ali sprječava razmnožavanje virusa remeteći njegov normalni životni ciklus. Da bi ljekovi ispunili svrhu, važno je da postoji terapijska pismenost kod pacijenata kako bi se terapija sprovodila redovno i ispravno”, navode iz IJZ.

Jedino se, kako dodaju, na ovaj način postiže terapijska uspješnost koja dovodi do nestanka virusnih kopija u krvi i tjelesnim tečnostima što osobu koja živi sa HIV infekcijom čini nezaraznom po okolinu.

„Ako osoba sa HIV infekcijom koristi antiretrovirusne lijekove redovno i na ispravan način kako su propisani, ona tada ne može da prenese HIV drugoj osobi”, navode iz IJZ za Portal Analitika.

Upotrebom ljekova, kako napominju, poboljšava se kvalitet života inficirane osobe, produžava se očekivano trajanje života inficiranog i smanjuje se mogućnost prenosa infekcije na neinficirane osobe.

“Bez liječenja, ljudi oboljeli od AIDS-a obično su preživljavali oko tri godine. Iako je liječenje mnogo teže i kompleksnije ukoliko se započinje sa antiretrovirusnom terapijom kada osoba već ima teško oštećen imuni sistem, savremenim ljekovima je i kod takvih osoba moguće uspostaviti dobar terapijski odgovor. U našoj zemlji, od posljedica AIDS-a umiru uglavnom osobe koje se nikada nijesu liječile ili koje su otkrile infekciju u terminalnom stadijumu. Sa HIV infekcijom se danas ne samo živi, već i stari”, poručuju iz IJZ.

Prvo Savjetovalište u Crnoj Gori je počelo sa radom 2005. godine u Podgorici, u IJZ-u. Kasnije je otvoreno još sedam, u domovima zdravlja u Baru, Kotoru, Herceg Novom, Nikšiću, Bijelom Polju, Beranama i Pljevljima.

Iako je, kako navode iz IJZ, testiranje na HIV značajno unaprijeđeno otvaranjem Savjetovališta za povjerljivo savjetovanje i testiranje (DPST), stopa testiranja na HIV u našoj zemlji je i dalje niska.

“Tokom godina, došlo je do značajnog porasta broja savjetovanih i testiranih u ovim centrima. Međutim, i dalje se u visokom procentu HIV infekcija otkriva u kasnijem stadijumu infekcije, kada je oštećenje imunog sistema značajno i kada je teže uspostaviti dobar terapijski odgovor kod pacijenta”, ističu iz IJZ-a.

Povećanje svijesti o korisnosti testiranja na HIV vodi ka ranom otkrivanju infekcije, ranijem započinjanju liječenja i unapređenju kvaliteta života inficiranih osoba, a ujedno i smanjuje troškove zdravstvene zaštite i liječenja.

“Otkrivanjem infekcije u ranijem stadijumu i ranim započinjanjem liječenja, produžava se očekivano trajanje života inficiranog i smanjuje se mogućnost prenosa infekcije na neinficirane osobe. Odnosno, ako osoba sa HIV infekcijom koristi antiretrovirusne ljekove redovno i na ispravan način kako su propisani i uspostavi se dobar terapijski odgovor, smatra se da ona tada ne može da prenese HIV drugoj osobi”, navode iz IJZ-a.

Ipak, o HIV-u su dalje uvriježene predrasude pa se, zbog straha od osude okoline, nerijetko, izbjegava testiranje.

“HIV infekcija je praćena visokim nivoom stigmatizacije, ne samo u našoj sredini, već u većini država. Ogromni napori su uloženi kako bi se nivo stigmatizacije povezan sa HIV-om smanjio, ali je ovaj proces dugotrajan i zahtijeva angažovanje cjelokupnog društva”, ističu iz IJZ-a.

Pandemija covid-19, kako navode, prijeti da poljulja decenije teško stečenog razvoja i uspjeha u javnom zdravstvu kada je riječ o tretmanu HIV pozitivnih pacijenata, uključujući i poboljšanja u prevenciji.

„Populacije koje su već zaostale, u opasnosti su od daljeg zaostajanja”, kažu iz IJZ-a.

Zato je, ističu, bolje saznati svoj HIV/hepatitis status što ranije i tako produžiti očekivano trajanje života i smanjiti mogućnosti prenosa infekcije na zdrave osobe.

“Istraživanja pokazuju da će 95 odsto osoba prihvatiti da se testira na HIV/hepatitis ukoliko testiranje ponudi ljekar. Prilikom testiranja zdravstveni radnici poštuju etički kodeks koji sačinjavaju: pristanak na testiranje, povjerljivost, korektno savjetovanje uz saopštavanje rezultata testa i upućivanje na liječenje uz promociju zaštite ljudskih prava osoba koje su inficirane HIV-om i hepatitisom”, poručuju iz IJZ-a.

HIV je, kako pojašnjavaju, infekcija virusom humane imunodeficijencije i prolazi kroz više stadijuma. Počinje akutnom HIV infekcijom, koja nastaje tri do šest nedjelja od ulaska virusa u organizam. U početku, javljaju se simptomi kao što su povišena temperatura i bolest koja je slična virozi ili gripu.

“Ta faza obično prolazi sa blagim simptomima ili bez simptoma. Neki od simptoma su temperatura, povećanje limfnih čvorova, bol u grlu, osip, bolovi u mišićima i zglobovima. Ovi simptomi nestaju i bez liječenja. Zatim slijedi dug latentni period, odnosno period bez simptoma, i na kraju dolazi do sloma imunskog sistema, pojave različitih oportunističkih infekcija i tumora, tj.AIDS-a. AIDS je posljednji, simptomatski, najteži stadijum HIV infekcije”, navode iz IJZ-a.

Prema podacima iz registra za HIV/AIDS, od 1989. do kraja 2020, u Crnoj Gori registrovano je ukupno 318 osoba inficiranih HIV-om, od kojih je 149 u momentu otkrivanja infekcije bilo u stadijumu AIDS-a, što je 47 odsto svih registrovanih HIV pozitivnih osoba. U istom periodu 61 osoba u našoj zemlji umrla je od AIDS-a.

“Tokom navedenog perioda, sa povećanjem stope testiranja, uočava se porast broja otkrivenih infekcija, a smanjenje trenda umiranja osoba sa AIDS-om, što se može objasniti efektima antiretrovirusne terapije. Najveći broj HIV infekcija, 76 odsto, dijagnostikuje se u uzrastu od 20. do 39. godine. Značajno veći broj inficiranih su muškog pola i to 279 osoba”, saopšteno je iz IJZ.

Najveći broj registrovanih osoba sa HIV-om, 87 odsto slučajeva, inficiran je preko nezaštićenog seksualnog odnosa.

“Putem krvi inficiralo se tri odsto, od čega je u jedan odsto slučajeva došlo do zaražavanja inficiranom krvlju ili njenim derivatima u medicinskim ustanovama (van Crne Gore), a u dva odsto usljed korišćenja droga injektiranjem. Najveći broj je registrovan u Podgorici i to 44 odsto i primorskoj regiji i to 38 odsto”, navode iz IJZ.

Dobijanje HIV-a, kako napominju, moguće je spriječiti. Prilikom seksualnih odnosa treba pravilno i redovno upotrebljavati prezervative. U zdravstvenim ustanovama, krv svakog davaoca se testira, a tako se sprječava širenje putem ove važne tečnosti u zdravstvenim institucijama.

“Pogrešno je uvjerenje da postoje rizične grupe ljudi. Postoji samo rizično ponašanje”, poručuju iz IJZ.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve