Veoma je važno marginalizovanim grupama pružiti podršku, jer iako smo različiti svi smo jedno i jednaki kazali su prolaznici na Trgu nezavisnosti, navodeći da Instalacija “Ja sam simbol otpora” oslikava unutrašnju borbu LGBTI zajednice i otpor je represivnim i fašističkm dimenzijama u društvu.
Instalacija kojom Kvir Montenegro obilježava Dan pobjede nad fašizmom i 17. maj Međunarodni dan borbe protiv homofobije i transfobije biće na Trgu nezavisnosti do 19. maja.
Sugrađanka sa kojom smo razgovarali, kazala je da je instalacija primamljiva posmatračima i svim prolaznicima je preporučila da pročitaju priču neautovane autorke, koja je ispisana na instalaciji.
“Smatram da je važna borba protiv bilo kakve fašizacije društva i stavljanja u bilo kakve okvire. Svi treba da stanemo ovdje da se oglednemo, jer svi mi imamo drugove, prijatelje, članove porodice koji su LGBT i svi treba da budemo jedno, da se volimo. Jer koliko god da se razlikujemo mi smo svi jedno, svi smo ljubav“, kazala je sugrađanka.
Još jedna sugrađanka je kazala da, gledajući instalaciju i poruku na njoj, osjeća unutrašnju borbu ne samo autorke, nego i cijele LGBT zajednice, a instalacija, kako je dodala, reflektuje i borbu protiv represivnih i fašističkih dimenzija u društvu.
“To mi se jako sviđa i mislim da nam je to bilo potrebno, a potrebno je i da LGBT zajednica na ovaj način zauzima javne prostore, koji pripadaju svima nama. Za sebe uzimaju makar jedno malo parče ovako fizički, teritorijalno, a nadam se i u našim srcima, makar onih koji imaju sklanosti da podrže različitosti“, rekla je sagovornica.
Smatra da je to jako važno, naročito sada kada i u svijetu postoje tendencije ka radikalizaciji mišljenja.
“Mislim da je dobro što više da promišljamo o drugosti i drugačijem i da prihvatamo drugoga, kao što bi prihvatili sebe“, poručila je ona.
Sugrađanin je kazao da instalacija ima simboliku i poručio da je veoma važno marginalizovanim grupama pružiti podršku.
“Svi smo jednaki, i pred Bogom i pred ljudima, bez obzira na seksualnu orjentaciju, nacionalnu ili vjersku pripadnost. Posebno podržavam LGBT osobe da imaju sva prava kao svi ostali“, kazao je sagovornik.
Neautovana autorka u pismu je poručila da je svrha instalacije da, u duhu duge istorije kvir otpora privremeno zauzme parče javnog prostora i podsjeti komšiluk na prisustvo kvir ljudi, bilo vidljivih ili nevidljivih, u njihovom gradu.
“Još važnije, ova instalacija slavi neautovane kvir ljude, čije prisustvo i borba za sada ostaju sakriveni, ali jednako važni i vrijedni priznanja. Forma prizme ogledala instalaciji omogućava da se djelimično utopi u svoj kontekst, ali i da ga deformiše i denaturalizuje, onako kako kvir ljudi svojom ljubavlju i prisustvom preispituju i krive ustaljene sisteme”, jasna je autorka.
Trougaona osnova je, kako je pojasnila, aluzija na simbol kojim su kvir ljudi obilježavani od strane nacističkog režima koji je nastojao da ih istrijebi, kako fizički, tako i epistemološki, spaljujući redom sve otiske kvir života, uključujući do tada najveću arhivu kvir istorije i nauke.
“Simbol trougla je u narednim decenijama postao simbol tradicije kvir izdržljivosti, otpora, i antifašističke borbe. Ovom instalacijom se nadovezujemo na tu tradiciju. Prema njenim riječima, instalacija daje prolaznicima mogućnost da sebe u javnom prostoru prepoznaju kao simbol otpora svim oblicima opresije, i otvara prostor za tih i intiman momenat priznavanja i slavljenja sebe, svog prisustva i svog doprinosa”, poručila je autorka.