Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Strugar: Ne možemo očekivati da crnogorsko društvo bude otporno na lažne vijesti

On je, komentarišući to što se veći dio ove kampanje za izbor predsjednika 2023 ''prebacio na društvene mreže'', pojasnio da su društvene mreže postale jedan od bitnijih kanala komunikacije, kao i da političke partije u svojim izbornim kampanjama te kanale mogu da koriste neograničeno i bez ikakve kontrole

Građani u Crnoj Gori zanemaruju i opraštaju dezinformacije samo ukoliko su njihove lične ideologije u skladu sa uređivačkom politikom medija koji plasira taj sadržaj, ocijenio je stručnjak za komunikacije, Miodrag Strugar i dodao da se ne može očekivati da crnogorsko društvo bude otporno na lažne vijesti.

„Znamo svi da je medijska pismenost na niskom nivou i kao rezultat imamo građane koji nijesu otporni na lažne vijesti, koje su većinom šire namjerno i iz interesa. Moram da napomenem da imamo i nenamjerno širenje dezinformacije, kada građanin zbog toga što mu je ta informacija iz nekog razloga zanimljiva, počne da je dijeli sa drugima“, kazao je Strugar.

On je, komentarišući to što se veći dio ove kampanje za izbor predsjednika 2023 „prebacio na društvene mreže“, pojasnio da su društvene mreže postale jedan od bitnijih kanala komunikacije, kao i da političke partije u svojim izbornim kampanjama te kanale mogu da koriste neograničeno i bez ikakve kontrole.

„Znamo da se putem društvenih mreža lakše dolazi do neke publike, ali se mnogo i lažnih informacija plasira preko te platforme. Osnovni problem vidim u tome što tradicionalni mediji često prenose lažne i manipulativne informacije sa društvenih medija“, ukazao je Strugar.

On je rekao i da tradicionalnim medijima publika više vjeruje, jer iza njih, kako je dodao, bi trebalo da stoje novinari koji poštuju Etički kodeks.

Prema njegovim riječima, broj informacija, koji su ljudi primali prije deset godina, je neuporediv sa današnjim brojem.

„U toj hrpi informacija, uz nizak stepen medijske pismenosti, teško građani mogu da se sami izbore s tim šta je prava, a šta lažna informacija. Nažalost, ovi koji koriste novije tehnologije za manipulativan ili štetan sadržaj, ne biraju način kako da plasiraju informacije koje nijesu korisne za naše društvo“, kazao je Strugar.

Na pitanje kako riješiti nekontrolisano širenja dezinformacija koje, između ostalog, prati i ovu izbornu kampanju, Strugar odgovara da tu glavnu ulogu treba da imaju tradicionalni mediji i Javni servis.

„Obaveza svakog novinara je traganje za istinom, a samim tim i borba protiv dezinformacija. Ne smije da se prenosi objave sa društvenih medija bez provjere tačnosti i vjerodostojnosti tog sadržaja, bez traženja mišljenja druge strane i nezavisnog izvora“, poručio je Strugar.

Mišljenja je da građani „medijima opraštaju dezinformaciju ukoliko je uređivačka politika tog medija u skladu sa ideologijom koju podržava“, kao i da se ne može očekivati da mediji sa strane nemaju uticaj na ono što se događa u Crnoj Gori.

Upitan da prokomenatiriše istraživanje Centra za demokratsku tranziciju koje je pokazalo da većina građana smatra da na izbore u Crnoj Gori utiču mediji iz regiona, Strugar je rekao da je napredak tehnologije doveo do toga da je svima dostupan medijski sadržaj iz bilo koje države.

„Svi mediji su sada u ruci, u jednom mobilnom telefonu“, kazao je Strugar.

Kako je rekao, nije ni slučajno da su mediji iz regiona zainteresovani za izbore u Crnoj Gori, jer su i političke strrukture iz te države za rezultate izbora.

“Mediji utiču na javno mnjenje, a pošto znamo da mediji iz regiona, pretežno iz Srbije, imaju svoju publiku u Crnoj Gori, onda će imati uticaj i na izbore i na sve drugo”, komentariše Strugar.

Komentarišući to što se na društvenim mrežama ne može kontrolisati izborna tišina, Strugar kaže da je „izborna tišina prevaziđena kategorija“.

„Izborna tišina se poštovala dok smo samo imali štampane medije, televizuju i radio. U eri interneta, društvenih mreža, ne vidim zbog čega ona više postoji, jer nju će možda poštovati tradicionalni mediji, ali na društvenim medijima i društvenim mrežama se to ne može iskontrolisati i ne može se regulisati“, rekao je Strugar.

Poziva medije da se u toku svog rada, ne samo u toku ove predizborne kampanje, pridržavaju Etičkog kodeksa i da provjeravaju da li su objavljene infomacije u skladu sa njim.

„Kada bi svi tradicionalni mediji poštovali Etički kodeks, što im je profesionalna obaveza, mi bi smo imali mnogo bolje situaciju, nego što je to danas. Jer danas je tako da imamo dva izbora: ako pratite medije možete biti dezinformisani, a ako ih ne čitate onda ste neinformisani“, zaključio je Strugar.

Izvršna direktorica PR Centra, Milena Kalezić, komentarišući izbornu kampanju za predsjednika Crne Gore, kazala da je tradicionalno društvo, kao što je crnogorsko, opterećeno populističkim i manipulativnim konceptom bavljena politikom koji će se odraziti na jezik i na sadržaj kampanja.

„Ali, svi treba da budemo svjesni toga da ne postoji sistem bez slabosti i da izazovi, kao što su brza produkcija, društvene mreže, brzo širenje lažnih vijesti, populacija koja ima nisku medijsku pismenost opterećuju stare i nove demokratije“, istakla je Kalezić.

Zato zbog važnosti trenutka, kako je poručila, “treba da postavimo visoka očekivanja, da očekujemo fer kampanju i da kandidati ne koriste govor mržnje”.

„Kampanje da budu fer, da predsjednicki kandidati ne koriste govor mržnje ili govor koji bi mogao izazvati nekoga da koristi silu, da izbjegavaju diskriminaciju, pogotovo stereotipe o osobama suprotnog pola i da ne objavlju lažne informacije o svojim protivnicima“, navela je Kalezić.

Prema riječima Kalezić, alati oglašavanja spotovi, bilbordi, koji se koriste u izbornoj kampanji, „trpe sve“ I „Časti mi“, i „Za budućnost“ i „Nego ko“.

Ali političko oglašavanje ugrožava politiku javne debate i zato bi nam jako prijalo, da u ovoj kampanji vidimo što veči broj situacija koje su manje kontrolisane, što više suočavanja, razmjenu činjenica i sve one situacije kroz koje bi što bolje mogli upoznati kandidate“, kazala je Kalezić.

Ona je pozdravila apel Agencije za elektronske medije (AEM), koja je kao regulatorno tijelo pozvala političke partije da partije kroz svoje kampanje vode računa o upotrebi maloljetnika.

Kalezić je podsjetila da prema Konvenciji Ujedinjenih nacija maloljetnici imaju pravo da se bave politikom, to jest da učestvuju, imaju mišljenje i čine dio političke partije.

„Jako je važno da djeca ne budu samo značke i dekoracija u reklamnim spotovima, bilo bi jako lijepo da vidimo zajedničke aktivnosti u kojima će maloljetnici kreirati i pokrenuti sopstvene akcije i u konačnom odlučivati zajedno sa onima kojima želimo da damo naš glas“, kazala je Kalezić.

Ona je poručila da nakon završetka političkih kampanja mora da postoji određena doza odgovornosti u dijelu povlačenja materijala, fotografija, spotova u kojima su maloljetnici, kako bi se izbjeglo etiketiranje i dovođenje u bilo kakvu neprijatnu situaciju.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

1 Komentar
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
Pregedaj sve
Merlin
03.03.2023-20:20 20:20

Smetaju ti mediji iz Srbije, a smeta li ti i to što u Srbiji i Crnoj Gori žive Srbi, koji govore isti jezik, imaju istu veru, prijatelji su, braća i komšije ? Siguran sam da ti ne smetaju Zagrebački, Sarajevski i EU mediji.