Strože kazne za govor mržnje

Učesnici današnje debate „ Za mržnju nemamo kad – kako unaprijediti regulativu i samoregulaciju u Crnoj Gori kako bi se spriječilo širenje govora mržnje i dezinformacija”“ ukazali su danas na ogromnu društvenu štetu koju uzrokuje poplava govora mržnje u javnom prostoru i založili se za strožije kažnjavanje ovog nezakonitog vida komunikacije, saopšteno je iz Instituta za medije.

Na debati koju je u susret Dana novinara Crne Gore organizovao Institut za medija Crne Gore, kako se navodi, učesnici/ce debete su pozvali na proaktivniji djelovanje svih u lancu odgovornosti, kako bi se spriječile teže društvene posledice.

“Posebno je ukazano na odgovornost političara koji „zapaljivom“ retorikom, kako je ocijeno, doprinose porastu uvredljivog i govora mržnje u javnom prostoru. Učesnici, pravni stručnjaci, predstavnici regulatora, kancelarije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, novinari saglasili su se da su tradicionalni i etablirani mediji u Crnoj Gori „otporniji“ na govor mržnje, u odnosu na onlajn portale i onlajn medije”, dodaje se u saopštenju.

Dekanica Pravnog fakulteta Aneta Spaić ocijenila da i pored „adekvatnog“ regulatornog okvira, u Crnoj Gori nema sistemskog odgovota na potrebu suzbijanja govora mržnje, da on nije uvezan, te da i pored upozorenja Savjeta Evrope nema sistematičnog praćenja šta na tom polju rade Ministarstvo ptravde, policija i sudovi.

„Krivična djela izazivanja govora mržnje se najčešće ne procesuiraju, a veliki broj krivičnih prijava završi pred prekršajnim sudovima“, kazala je ona.

Navela je da je od 275 prijava tokom 2019. i 2020. godine, jedna trećina odbačena, dodaju iz Instituta, da su svega dvije bile osuđujuće sa kaznom od četiri mjeseca i uslovnom, dok su ostale bile novčane, sa najvisočijom kaznom od 600 eura.

„To bi u narednom periodu trebalo biti promijenjeno i kaznenu politiku kreirati u pravcu osvješćivanja i istinske svrhe kaznene politike u Crnoj Gori“, poručila je ona.

Pomoćnica direktora Agencije za elektronske medije Sunčica Bakić založila se da se mjere na suzbijanju govora mržnje moraju „više usmjeriti na odgovornost onih koji su ga izrekli, a ne isljučivo na ograničenje kanala komunikacije kojima se ona širi“ i konstatovala „poražavajući porast govora mržnje i netolerancije u crnogorskom društvu“.

„To nije borba jedne institucije, već čitavog društva i ako želimo efikasnost moramo se bolje uveziti i ići na srž problema-na protagoniste govora mržnje koji su često zaštićeni poslaničkim i drugim iminuitetima i ostaju izvan ove priče“, navela je Bakić.

Na odgovornost političara u širenju zapaljivog govora ukazala je i zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Nerma Dobradžić, institucije koja se u poslednje vrijme suočava sa rastom broja žalbi na govor mržnje.

Ona je apelovala na jačanje kulture dijaloga, podizanje svijesti, a posebno na edukaciju mladih.

Stručnjak za medijsko pravo Peter Noorlander, iz organizacije Global Rights Hub ukazao je da praksa zemalja u EU pokazuje na sve više pritužbi da zemlje članice, kako je istakao,  “pojedinačno ne čine dovoljno na suzbijanju govora mržnje, te da se u ovom trenutku i na nivou EU i na nivou pojedinačnih zemalja kreiraju politike koje predviđaju strožiji pristup ovoj problematici”.

Napominju, Norlender je skrenuo pažnju i na potrebu kontinuirane edukacije građana kroz medijsku pismenost.

“Glavni urednik RTV Cetinja, Mladen Zadrima založio se za jaču samoregulaciju i suzbijanje govora mržnje posebno u onlajn komentarima i na profilima društvenih mreža medija. Naveo je primjere iz prakse RTV Cetinja uklanjana i moderiranja spornih kometara tokom nedavnih loklanih izbora na Cetinju”, zaključuje se u saopštenju.