Iako je Crna Gora obezbijedila dovoljne količine doza vakcine protiv korona virusa, stepen imunizacije građana i dalje nije na zadovoljavajućem nivou. Uprkos činjenici da u ovom momentu naša zemlja raspolaže sa gotovo 1,2 miliona doza vakcina, te stalnim apelima zdravstvenih vlasti na imunizaciju stanovništva, prema zvaničnim podacima, vakcinu je do sada primilo tek oko 40 odsto ukupnog stanovništva.
Ni to što nam umiru mladi i potpuno zdravi građani, nerijetko i ispod 25 godina starosti, ali i dramatične brojke o novim slučajevima, nijesu dovoljan alarm za građane Crne Gore da posjete prvi najbliži vakcinalni punkt i prime svoj u dozu vakcine.
Umjesto toga, često se na društvenim mrežama, ali i na internetu mogu čitati komentari kako vakcina nije bezbjedna, te da nije dovoljno ispitana, ali i da će svi koji su vakcinisani, prije ili kasnije, “ zdravljem platiti ” to što su pristali da prime nepoznati sadržaj u svoj organizam.
Poražavajuća je i činjenica da je našim građanima veća motivacija za vakcinu bila Nacionalna digitalna kovid potvrda, bez koje se nije moglo u tržne centre, nego briga o sopstvenom, ali i zdravlju najbližih.
Upravo je i nedavna analiza Dnevnih pokazala da je dnevni broj vakcinisanih imao nagli skok u septembru, kada je Digitalna kovid potvrda postala obavezna, ali ne onda i kada su nam umirali mladi i zdravi, pritom nevakcinisani građani.
Zato se i s pravom postavlja pitanje da li postoji i u kojoj mjeri veza između stepena obrazovanja, ali i nekih drugih parametara, poput životnog standarda, i stepena procijepljenosti stanovništva.
Hrvatski Index nedavno je objavio listu zemalja sa udjelom vakcinisanih građana u ukupnoj populaciji, shodno rezultatima Pisa testova po plasmanu zemlje, bruto domaćim proizvodom (BDP) u američkim dolarima i indeksom percipirane korupcije prema plasmanu zemlje.
Crna Gora se nalazi na začelju te liste, što pokazuje da nizak standard, visoku percepciju korupcije i slabe rezultate Pisa testiranja prati i slab odziv stanovništva na vakcinaciju.
Po toj listi od Crne Gore lošije stoji jedino Bosna i Hercegovina (BiH), a ispred nas su, od zemalja regiona, Slovenija, Hrvatska i Srbija.
Na pitanje Dnevnih da li se stepen imunizacije jedne zemlje može dovesti u vezu sa životnim standardom, nivoom obrazovanja i korupcijom, te moželi se reći da države u kojima se lošije živi i koje imaju slabije rezultate Pisa testiranja imaju i slabije rezultate u vakcinaciji, komunikolog i psiholog Radoje Carević odgovara da “statistike, nažalost, govore tako”.
On pojašnjava da ljudski kapital jedne zemlje u velikoj mjeri korelira sa stepenom vakcinisanosti.
“ Katastrofalni rezultati Pisa testova, loš prosjek inteligencije, veoma loš obrazovni sistem i slično pogoršavaju situaciju. Sklonost učenju smanjuje vašu toleranciju na iracionalne stavove i mišljenja. Kritičkim razmišljanjem se branimo od sujevjerja ili emocionlnih ubjeđenja”, kaže Cerović za Dnevne, uz napomenu kako je škola ujedno i vakcina protiv iracionalnosti.
Smatra i da bi komunikacija zdravstvenih vlasti prema građanima koji još uvijek nijesu vakcinisani, a koji su neodlučni, trebalo da bude “intenzivna, uporna, putem raznih modalieta, unakrsna, uz korišćenje društvenih mreža”.
WPotreban je jedan ili više kanala na kojima građani mogu da otklone sumnje i da riješe nedoumice , da provjere istinitost navoda. I potrebno je razmišljati o njihovim emocijama i naći način da se osnaži i ojača dostupnost naučne i provjerene istine. Ni malo lak zadatak. On nije lak nigdje u svijetu, ali kod nas i u nama sličnim zemljama je posebno izazovan”, rekao je Cerović.
Da se slabiji odziv na masovnu vakcinaciju može dovesti u vezu sa lošijim životnim standardom, nivoom obrazovanja, ali i većoj percepciji na prisutnost korupcije u društvu saglasan je i sociolog Andrija Đukanović.
“Moguće je da to ima veze. Viši nivo razvoja sa sobom nosi odgovornije, informisanije građane, ali i vlast koja se racionalno ponaša i donosi odluke u interesu svih građana. Ovdje kod nas se dugo mislilo da se korona može liječiti rakijom i bijelim lukom. Sigurno je da sa višim nivoom obrazovanja ide i racionalnije ponašanje i povjerenje u nauku i njene rezultate”, kaže Đukanović za Dnevne.
Niži nivo obrazovanja, kako je pojasnio, sa sobom nosi brojne probleme pa i korupciju, ali na krajui nisko povjerenje u nauku.
“ Niži nivo obrazovanja građana karakteriše neinformisanost, veliki uticaj religije, nerazumijevanje kako funkcioniše savremeni svijet. A naše građane su modelirali po tom kalupu. Izloženi decenijskom zatupljivanju sad imamo ovakve rezultate”, smatra Đukanović.
Budući da vakcina nije potpuno djelotvorna, ali da je ipak najbolji način zaštite, Đukanović smara da ne bi ni trebalo voditi neku posebnu kampanja za vakcinaciju.
“Ljudi bi trebalo budu svjesni da je medicina jedini način da se borimo protiv bilo koje bolesti”, rekao je on.