Dio članova Advokatske komore uputio je, na zajedničkoj mejl listi, ovom strukovnom udruženju zahtjev da stane iza peticije kojom traže da se Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica „pod hitno ukloni iz pravnog sistema ili bitno izmijeni“, što je predsjednik Komore Zdravko Begović kategorično odbio.
Pobjeda je imala uvid u obrazloženje peticije, kao i u Begovićev odgovor kolegama kojima je poručio da „budući da tokom trajanja javne rasprave Advokatska komora nije dobila ni od jednog svog člana prijedlog da se uključi u analizu predloženog teksta zakona i rješenja datih u istom, te eventualno uputi primjedbe ili sugestije, to Advokatska komora na današnji dan nema osnov da, u skladu sa svojim nadležnostima, učestvuje u rješavanju ovog pitanja“.
Obrazloženje
“Svi slobodni građani treba da imaju pravo na svoj stav i u pogledu ocjene pravnih propisa, a naročito mi, koje advokatska profesija upućuje i obavezuje da iznosimo pravne stavove i dajemo pravna mišljenja. Poštujemo Vašu namjeru da javno iznesete stav povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Međutim, ne možemo prihvatiti Vaš poziv u pogledu aktivnog sudjelovanja Advokatske komore u daljem distribuiranju i potpisivanju predmetnog izjašnjenja”, istakao je Begović.
Podsjeća da su donošenju zakona prethodile sve potrebne procedure, pa i javna rasprava u kojoj je učešće mogla da uzme i Advokatska komora i njeni članovi pojedinačno.
“Podsjećamo da ovo nije zakon kojim su direktno ili posredno regulisana prava i obaveze advokata, niti se njegovim odredbama utiče na naš status”, naveo je Begović.
Peticiju je kolegama uputio advokat Pavle Tripković, a naslovio je „Advokati Crne Gore u odbrani prava i pravde“, navodeći, pored ostalog, kako je Zakon o slobodi vjeroispovijesti proizveo društvene potrese u Crnoj Gori „počev od fizičkih sukoba u parlamentu, preko građanskih protesta i litija, pa do hapšenja i krivičnog progona sveštenika i brojnih vjernika“.
“Vođeni isključivo pravnom strukom i etičkim kodeksom advokature, smatramo profesionalno odgovornim i moralnim da ustanemo protiv ovog očigledno neustavnog i sistemskim zakonima protivnom zakonu, kojim se na najgrublji način vrši diskriminacija titulara imovine vjerskih zajednica i krše elementarna pravila građanskog prava”, naveo je Tripković u peticiji za koju je tražio podršku kolega.
Nabrojao je i sedam razloga u pokušaju da potkrijepi svoje tvrdnje: „Neprihvatljivost da se u sekularnoj državi izvršna vlast brutalno upliće u prava vjerskih zajednica; neodrživost diskriminatorskog pristupa vlasti u prava i slobode vjernika u Crnoj Gori; nedopuštenost pravnog zadiranja u kanonsku strukturu, njen vjerski kontinuitet i imovinu“.
“Nedozvoljenost prenosa isključive sudske nadležnosti u nadležnost organa državne uprave; protivpravnost prenosa tereta dokazivanja prava svojine sa pretendenta na imaoca; protivpravnost nacionalizacije imovine vjerskih zajednica bez isplate pravične naknade i selektivni pristup kod primjene Zakona i zloupotreba ovlašćenja radi ostvarivanja političkih ciljeva”, piše, pored ostalog, u peticiji.
U dopisu koji je uputio kolegama navodi da im se obraća u ime grupe „advokata koji su se okupiili radi izjašnjenja u vezi sa neustavnim Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica Crne Gore“.
Ističe i kako je peticiju podržalo više od 200 advokata, članova Advokatske komore Crne Gore.
Više advokata, prema saznanjima Pobjede, ne čekajući stav Komore, odgovorilo je Tripkoviću da ne žele da budu dio ove kampanje.
Plan
Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, uz podršku prosrpskog i proruskog bloka u našoj zemlji, mjesecima organizuje proteste u pokušaju da prisili državu da ovaj zakon povuče, a sada insistiraju da se iz njega uklone određeni članovi koji se odnose na pitanja imovine.
U prvom talasu kampanje cilj im je bio stvaranje slike o ogromnoj masovnosti njihovih protestnih molebana i litija, a posljednjih sedmica prešli su u, očito drugu fazu kampanje, koja podrazumijeva javnu podršku stručnjaka iz raznih oblasti – od ljekara, profesora, sportista do organizovane podrške studenata.
Plan za ovu fazu, jasno je, jeste i pokušaj da se u javnosti stvori slika da protesti koje organizuju nijesu prosrpski i antidržavni, već građanski, a to im je omogućio dio crnogorskih intelektualaca, suverenista, svojim potpisima na raznim peticijama podrške SPC koje ovih dana „kruže“ državom.
Nakon što je podrška grupe univerzitetskih profesora SPC nedavno prošla bez velikog interesovanja javnosti, organizatori su prešli na drugačiju strategiju.
U jeku epidemije korona virusa protestnoj litiji SPC u Nikšiću pridružila se grupa tamošnjih ljekara, više od 60, brutalno kršeći mjere Ministarstva zdravlja donešene za sprečavanje širenja kovida-19. Opravdanje za ovaj skandal pokušali su da podvedu pod „borbu za svetinje“, odnosno pravom SPC da u Crnoj Gori raspolaže našim kulturnim i sakralnim nasljeđem.
Od tada je „buknula“ nova kampanja – ljekari iz raznih gradova medijima prosljeđuju pisma podrške sa potpisima, a onda su pisma podrške počeli da prosljeđuju i ostali – prosvjetni radnici, novinari, akademska zajednica, književnici…
Podrška od još 67 doktora
Ljekare iz Nikšića, koji su nedavno bili na litiji, njih više od 60, podržalo je još 37 doktora iz Budve, 23 iz Kotora i sedmoro iz Tivta.
Kolegijum direktora Kliničkog centra Crne Gore u ponedjeljak je saopštio da nema opravdanja za organizovano učešće pojedinih ljekara na nedavnim litijama, kao ni podrška koja je nakon toga uslijedila od nekih njihovih kolega.
– Neprihvatljivo je to što su pojedini ljekari prekršili mjere NKT koje su propisale njihove kolege. Oni su time ugrozili i svoje i javno zdravlje, pogazili Hipokratovu zakletvu i unizili struku, kao što to rade i svi oni koji se naknadno solidarišu s njima – poručili su oni.
Numanović: Ljekari da pokažu kako se poštuje struka
Poštovanje mjera i preporuka koje propisuje NKT obaveza su svakog građanina, a naročito ljekara, koji moraju dodatno da edukuju stanovništvo o tome kako sačuvati zdravlje i živote – saopštio je predsjednik Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Suad Numanović.
Poručio je da su ljekari u obavezi da ličnim primjerom pokažu kako se poštuje struka i nauka.
“Vodeći se time, ljekari i ukupno medicinsko osoblje dali su nemjerljiv doprinos u dosadašnjoj uspješnoj borbi Crne Gore sa ovom pošasti, koja je zatekla i mnogo razvijenije zemlje Zapada. Zato očekujem od ljekara da u ovoj teškoj situaciji u kojoj se nalazimo nastave da doprinose u ovoj zajedničkoj borbi, do konačne pobjede nad virusom. Hipokratova zakletva jednoga ljekara humanistu obavezuje na čuvanje zdravlja građana, a ne na nepoštovanje stručnih, preventivnih mjera. Zar se nepoštovanjem mjera daje bilo kakav doprinos našem društvu”, istakao je Numanović.