Uprkos protestima opozicije, izbori u Crnoj Gori su generalno slobodni i pošteni, navodi se u izvještaju Stejt departmenta o stanju ljudskih prava u 2018. godini.
Kako se ističe u dokumentu, problem je i dalje korupcija, trgovina ljudima, napadi na novinare, kao i zločini koji uključuju nasilje protiv LGBT populacije. Nekažnjivost je, takođe, i dalje problem, jer Vlada nije kažnjavala službenike koji su kršili ljudska prava.
Naglašava se da je bilo izvještaja o prebijanju u zatvorima širom zemlje, a među žrtavama su bile i LGBT osobe.
“Vlada je procesuirala neke policajce i zatvorske čuvare optužene da su prekoračili svoja ovlašćenja, ali bilo je odlaganja u sudskim postupcima”, navodi se u izvještaju, te dodaje da su nevladine organizacije primijetile da je jedan broj policajaca koji su prekršili pravila službe, uključujući slučajeve prekomjerne upotrebe sile, ostao na dužnosti.
Nije bilo izvještaja u vezi sa uslovima u zatvorima koji bi izazvali zabrinutost za ljudska prava.
“Civilne vlasti efektivno kontrolišu crnogorsku policiju i Agenciju za nacionalnu bezbjednost”, stoji u izvještaju Stejt departmenta.
Međutim, NVO su kao prepreke većoj efikasnosti navele korupciju, nedostatak transparentnosti i uticaj vladajućih političkih partija na tužioce i zvaničnike Ministarstva unutrašnjih poslova.
“Oni su primijetili da ne postoji jasan mehanizam za istraživanje slučajeva nekažnjavanja. Postojalo je i široko rasprostranjeno mišljenje da su lične veze uticale na sprovođenje zakona. Niske plate ponekad doprinose korupciji i neprofesionalnom ponašanju policijskih službenika”, piše u izvještaju.
Ustav i zakon, dodaje se, predviđaju nezavisno sudstvo, ali neke nevladine organizacije, međunarodne organizacije i pravni eksperti tvrde da su politički pritisak i korupcija uticali na tužioce i sudije.
“Proces imenovanja sudija i tužilaca ostao je donekle politizovan, iako zakon predviđa da Tužilački savjet bira tužioce”, ocjenjuje se u dokumentu i ističe da nema prijava o političkim zatvorenicima u Crnoj Gori.
Vlada poštuje slobodu izražavanja
Kada je riječ o poštovanju građanskih sloboda, navodi se da Ustav predviđa slobodu izražavanja, uključujući i medijsku, a Vlada je generalno poštovala ta prava.
“Nezavisni mediji su generalno izrazili širok spektar političkih i društvenih stavova, uključujući članke i programe koji su kritični prema vlastima”, ističe se u izvještaju.
Napadi na novinare i dalje predstavljaju ozbiljan problem.
“Nezavisni i opozicioni mediji žalili su se na nepravedno postupanje i ekonomski pritisak ministarstava i vladinih agencija”, piše u dokumentu u kom se naglašava da Vlada nije ograničavala ili ometala pristup internetu ili cenzurisala online sadržaje, niti je bilo zvaničnih izvještaja da je nadgledala privatnu komunikaciju posredstvom interneta bez odgovarajućih zakonskih ovlašćenja”, piše u dokumentu.
Dodaje se da Vlada nije ograničavala akademske slobode ili kulturne događaje.
“Ustav i zakon predviđaju slobodu mirnog okupljanja. Vlada je uglavnom poštovala ovo pravo, ali u nekoliko navrata, Ministarstvo unutrašnjih poslova je zabranilo radnicima i LGBT grupama da se okupe kako bi izrazili svoje negodovanje”, kaže se u izvještaju Stejt departmenta.
Korupcija i dalje prisutna
Ukazuje se da Zakon predviđa krivične sankcije za korupciju, ali da ga Vlada nije efikasno sprovodila, te je korupcija i dalje problem.
“Neki vladini zvaničnici često su bili nekažnjeno umiješani u korupciju. Javnost je korupciju smatrala endemskom u Vladi, te u javnom sektoru na lokalnom i nacionalnom nivou. Ovo je posebno bio slučaj u oblastima zdravstva, visokog obrazovanja, pravosuđa, carina, političkih stranaka, policije, urbanog planiranja, građevinske industrije i zapošljavanja”, ističe se u dokumentu.
Blage kazne za silovanja i nasilje u porodici
Vlasti, naglašava se, uglavnom sprovode zakone kada je riječ o silovanjima i nasilju u porodici.
“U većini slučajeva kazna predviđena zakonom za silovanje, uključujući i silovanje u braku, je jedna do deset godina zatvora. Stvarne kazne su uglavnom bile blage, u prosjeku tri godine”, konstatovao je Stejt department, dodajući da se nasilje u porodici generalno kažnjava novčanom kaznom ili jednogodišnjim zatvorom.
Prema izvještajima nevladinih organizacija, sudovi često nisu procesuirali nasilje u porodici, a kada su to činili – kazne su bile blage.
Selektivni abortusi i zlostavljanje djece
Navodi se i da su medicinski stručnjaci primijetili da u Crnoj Gori postoje selektivni abortusi, a u izvještaju se ukazuje i da je svako treće dijete izloženo emocionalnom zlostavljanju, te da je svako četvrto bilo žrtva fizičkog zlostavljanja.
“Mnoga djeca, posebno srednjoškolci, bila su izložena alkoholu, drogama i nasilju. Ombudsman je primijetio da su žrtve seksualnog zlostavljanja nad djecom obično djevojčice u dobi od 14 do 16 godina. Nasilnici su uglavnom bili bliski rođaci djece, a zlostavljanje se obično događalo kod kuće”, ističe se u dokumentu, u kom se dodaje da su vlasti procesuirale zlostavljanje djece kada su imale dovoljno dokaza, a vlada je radila na podizanju javne svijesti o važnosti prijavljivanja takvih slučajeva.
Dječji brakovi ozbiljan problem
Ukazuje se i da se kazne za organizovanje prisilnih brakova kreću od šest mjeseci do pet godina zatvora, a da su presude rijetke.
Dječji brakovi bili su ozbiljan problem, posebno u RAE (Romi, Egipćani i Aškalije) populaciji, jer se prema izvještaju UNICEF-a iz 2018. godine, 56,4 odsto Romkinja vjenčalo prije 18 godina, a 36 odsto se porodilo prije nego što je napunilo 18 godina.
“U RAE zajednicama nastavljen je običaj kupovine ili prodaje nevjesta djevica”, piše u dokumentu i naglašava se da je Vlada sprovela neke mjere za sprječavanje maloljetničkih brakova.
Novi objekti dostupni OSI, stari ne
Kako se ističe, vlasti su generalno sprovodile i zahtjev da nove javne zgrade budu dostupne osobama sa invaliditetom, ali većina javnih objekata, uključujući zgrade i javni prevoz, ga nemaju.
Radnici koristili pravo da se pridruže sindikatima i kolektivno pregovaraju
U izvještaju se navodi i da su sloboda udruživanja i pravo na kolektivno pregovaranje predviđeni Zakonon, koji garantuje prava radnika, uključujući pripadnike oružanih snaga, da formiraju i pridruže se nezavisnim sindikatima, kolektivno pregovaraju i vode štrajkove.
“Vlada je generalno sprovodila zakon”, ocijenjeno je u izvještaju u kom se zaključuje da je vlada generalno poštovala slobodu udruživanja, dok su poslodavci često zastrašivali radnike uključene u sindikalnu aktivnost, a radnici su iskoristili svoje pravo da se pridruže sindikatima i da se uključe u kolektivno pregovaranje.