Ignorisanje tužilačke organizacije je nastavljeno u postupku pripreme izmjena Zakona o Državnom tužilaštvu, poručio je vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković i, na debati o radnoj verziji Nacrta zakona, koju je juče organizovao potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, ocijenio da su predložene izmjene neprihvatljive i protivustavne.
Stanković je kazao da su poziv za debatu dobili u petak poslije radnog vremena i da se na poziv odazvao isključivo zbog lične i profesionalne kurtoazije. On smatra da predložene izmjene nijesu u korist tužilačke organizacije i nacionalnih interesa Crne Gore.
– Ovakva rješenja za nas su neprihvatljiva. Ona su pod političkim uticajem, a ukoliko budu prihvaćena, to će značiti stradanje prava, pravne sigurnosti, vladavine prava i na kraju pravne države – kazao je Stanković. On je problematizovao rješenje člana 7 radne verzije Nacrta koji se odnosi na prestanak funkcije rukovodiocima državnih tužilaštava, a kojim je, između ostalog, predviđeno da rukovodiocu prestaje ta funkcija i ispunjenjem uslova za sticanje prava na penziju.
Prema njegovim riječima, takvo rješenje nije isto u odnosu na ostale državne tužioce i istakao da je riječ o diskriminatorskom odnosu koji je „ad hominem“ pristup sa ciljem da se sa mjesta glavnog specijalnog državnog tužioca ukloni Milivoje Katnić.
Stanković je kazao da se predloženim rješenjima derogiraju zakoni o penzijsko-invalidskom osiguranju i o radu. – Ovdje se korisniku prava oduzima status subjekta prava. Ovim zakonom stečeno pravo pretvara se u obavezu – naveo je Stanković. On je još ocijenio da je način na koji se definiše v.d. VDT-a direktno suprotan Ustavu Crne Gore kojim je definisano da VDT mora biti iz reda tužilaca, što se predloženim rješenjem ne definiše na taj način, što bi moglo dovesti do situacije da na tu funkciju bude izabrana osoba iz nekog preduzeća ili korporacije.
Ugledni pravnici
– Tačno je da je Venecijanska komisija (VK) rekla da broj uglednih pravnika može biti jednak broju državnih tužilaca u Tužilačkom savjetu, ali su to oni dalje razradili da ne bi trebalo da se prekida mandat uglednim pravnicima u Tužilačkom savjetu – kazao je Stanković. On je dodao da bi trebalo razraditi mogućnost da se oni biraju dvotrećinski, da u predlaganju mogu da učestvuju nevladine organizacije, univerzitet, Advokatska komora, Udruženje sudija. Stanković smatra da stav VK u tom dijelu nije uopšte ispoštovan, i da se ne radi o kvalifikovanoj većini prilikom izbora, već o prostoj. – U praksi to bi izgledalo tako da parlament bira pet uglednih pravnika u Tužilačkom savjetu, šesti član je predstavnik Vlade, sedmi bi bio v.d. VDT-a i ostala četiri mjesta bili bi državni tužioci. To bi bio dominantan uticaj politike u Tužilačkom savjetu – naveo je Stanković. On je još kazao da se predlaže da u Tužilačkom savjetu ne može biti bivših tužilaca što je diskriminacija, jer je u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore. Govoreći o predloženom rješenju koje se odnosi na disciplinski postupak, on je naveo da bi trebalo precizirati šta je to ,,znatna šteta ugledu države“ kako bi se spriječile zloupotrebe. – Ako smo svi za evropske integracije i put Crne Gore u evropsku porodicu, nadam se da nećete dozvoliti takav luksuz da Crna Gora ne postane član evropske porodice – poručio je Stanković.
Mišljenja Venecijanske komisije
Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je na debati o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu da predloženi akt nije usmjeren personalno protiv bilo koga.
– Ono što Crnoj Gori treba je veća vladavina prava. Ako neko budućnost Crne Gore i njenih integracionalnih procesa veže za sebe lično, pravi veliku grešku i državi veliku štetu. Niko ne može biti iznad nacionalnih interesa. Zakonska rješenja treba da tražimo u duhu sistematskih rješenja nagomilanih problema. Odustalo se od promjene zakona o Specijalnom tužilaštvu i to malo možete čuti u javnoj debati – kazao je Abazović.
On je rekao da se cijelo poglavlje mišljenja Venecijanske komisije (VK) bavi time da taj zakon u toj formi nije bio dobar.
– Našli smo politički konsenzus i pokušali da objasnimo zašto ne treba ići u takvo zakonsko rješenje i napravili veliki iskorak ka ovom rješenju koje nije u suprotnosti sa VK. Dosad nijesmo imali funkcionalni Tužilački savjet. Ne možemo da nalazimo rješenja šireg konsenzusa i izaberemo VDT-a u punom mandatu. Mislim da je sasvim logično i pravedno da se traže rješenja koja su moguća – rekao je Abazović.
Zoran Vujičić iz Građanske alijanse ocijenio je da pojedini članovi zakona nijesu usklađeni sa preporukama Venecijanske komisije o političkom uticaju na tužilaštvo.
Takođe, rekao je da su izmjene urađene tako da je VDT-a moguće postaviti po volji aktuelne političke većine, a to znači da će moći i po volji neke sljedeće političke većine te da se o tome mora razmišljati.
On je kazao i da rezultati tužilaštva do sada nijesu na zadovoljavajućem nivou, što je konstatovala i Evropska komisija u izvještajima. Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić kazala je da samo država koja je svjesna svojih slabosti i krene da ih mijenja, može na pravilan način da dođe na mjesto koje zaslužuje. – Možemo mi da govorimo, reformišemo i mijenjamo šta god hoćemo, ako ne stvorimo jake institucije. Samostalnosti i nazavisnosti ne može biti bez odgovornosti. Nemojmo da kvarimo instituciju tužilaštva zbog par pojedinaca – navela je Pavličić.
Tužilaštvo, kako je istakla, veoma je značajna institucija Crne Gore i u njoj rade profesionalci i ljudi koji znaju svoj posao. Ona je rekla da put Crne Gore u Evropu ne vodi preko Strazbura, Brisela i Luksemburga, nego preko domaćih institucija.
Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić kazao je da se čini da se otišlo previše u detalje, a da se zaboravilo na suštinu. – Činjenica je da sa ovim tužilaštvom nemamo ubrzanje evropskih integracija. Vjerujem da unaprijeđenom debatom i dijalogom možemo doći do najboljih rješenja – kazao je Marić.
„Na Dritana uvijek spadaju stvari koje su najteže“
Na pitanje novinara nakon debate, ko je radio izmjene i dopune Zakona o državnom tužilaštvu, a uzimajući u obzir da se u javnosti taj akt naziva ,,Dritanovim zakonom“, vicepremijer je odgovor da ,,na Dritana uvijek spadaju one stvari koje su najteže i koje neće niko da radi“.
– Nije važno čiji je zakon, Dritanov, Markov, Petrov, Marijin, već je važno da dođemo do zakonskog rješenja koje će biti funkcionalno. Radio ga je kabinet potpredsjednika Vlade zato što sam ja, sticajem okolnosti, i predsjednik političke partije i pokušavam tu kopču sa parlamentarnom većinom da držim. Informisani su pravovremeno oko svega, imali smo više sastanaka u Skupštini Crne Gore na liderskom nivou, gdje smo usaglašavali tekst i odustajali od nekih ranijih rješenja. Bilo je teško doći do ukupnog kompromisa. Jako sam zadovoljan i dinamikom i brzinom i razumijevanjem koje je postojalo među parlamentarnom većinom – rekao je Abazović.
Javnu raspravu nazvao je vrlo konstruktivnom, bez obzira na kritike.
– Neke kritike su na mjestu. VDT Ivica Stanković je značajan dio debate posvetio vrlo konstruktivnim prijedlozima – zaključio je Abazović.
Pozivom na debatu u pet do 12 omalovažili učesnike
Iz kabineta potpredsjednika Vlade, u pozivu medijima na jučerašnju debatu, najavljeno je da će učesnici biti, između ostalih, ambasadori Kvinte, neformalne grupe zemalja koju čine Sjedinjene Američke Države i velika evropska četvorka, Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Italija.
Ambasadora na debati nije bilo, Velika Britanija i Delegacija EU su poslali osoblje nižeg nivoa koje je samo bilježilo dešavanja i koje nije uzimalo učešće u raspravi.
Takođe, na poziv za učešće u debati nijesu se odazvali ni predstavnici Udruženja tužilaca, Udruženja sudija, Udruženja pravnika, kao ni organizacije civilnog društva Akcija za ljudska prava (HRA), Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) i Centar za monitoring (CeMI).
HRA je saopštila da nije prisustvovala debati jer su na nju pozvani u petak na kraju radnog vremena u 17 časova, što im, kako navode, nije ostavilo dovoljno vremena za pripremu.
– U pismu potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću, ponovili smo isto što smo prošle godine napisali i predsjednici odbora Skupštine Crne Gore Marti Šćepanović, kada nas je samo dan ranije pozvala na raspravu o predlogu zakona o medijima – smatramo da je pozivanje na ovakav način na ozbiljne debate neprimjereno i da omalovažava učesnike – navodi se u saopštenju.
Iz HRA kažu da su apelovali da Vlada obezbijedi odgovarajuću javnu raspravu o konačnom Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu u skladu s propisima, prema kojima ona mora da traje najmanje 20, a najviše 40 dana.
Iz Udruženja pravnika saopšteno je da je debatu o izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu bilo neophodno zakazati blagovremeno u skladu sa propisima i na način koji omogućava učesnicima kvalitetnu pripremu.
Oni su podržali stav Akcije za ljudska prava da bi javna rasprava u skladu s propisima morala da traje najmanje 20, a najviše 40 dana.
Iz Udruženja pravnika su kazali da njihovi predstavnici danas nijesu mogli da prisustvuju debati koju je organizovala Vlada jer su poziv za učešće dobili u petak, u kasnim popodnevnim satima, a da ozbiljnost teme i sadržaj izmjena zahtijevaju temeljnu pripremu i održavanje sjednice Upravnog odbora Udruženja.
U HRA su još naveli da na osnovu letimičnog pregleda Nacrta zakona, pozdravljaju usvajanje njihovih prijedloga u pogledu sprečavanja sukoba interesa kod svih članova Tužilačkog savjeta, ali da je sa druge strane primjetno da dokument sadrži odredbe koje je VK ranije kritikovala.
– Posebno zabrinjava što se ostalo pri tome da v.d. stanje može da se produžava unedogled tako što bi se vršioci dužnosti VDT-a smjenjivali, čime se izigrava ustavno rješenje za izbor VDT, koje zahtijeva i učešće opozicije – zaključili su oni.
Protestovali zbog netransparentnosti
Grupa građanskih aktivista okupila se ispred stare zgrade Vlade u susret javnoj debati o Nacrtu zakona o državnom tužilaštvu.
Građanska aktivistkinja Maja Miličković kazala je da Vlada ,,koja se klela u transparentnost“ donosi zakone ,,preko noći“ bez javnih rasprava i uticaja civilnog društva.
Aleksandra Radoman kazala je da nije jasno zašto se na ovaj način odvijaju stvari te da se u Crnoj Gori ne pamti da je rađeno iza leđa građana.
– Ne smatramo da je tužilaštvo i sudstvo odgovorilo na način na koji je trebalo, ali ne smatramo ni da su ovi ljudi sposobni da donesu dobre promjene – dodala je Radoman.