Nelegalno ubijanje životinja nije samo ekološki, nego i socio-ekonomski problem i potrebno ga je što prije rješavati, jer je situacija u Crnoj Gori, kada je riječ o krivolovu, alarmantna, a prije svega treba definisati nulto stanje i strogo primjenjivati kaznenu politiku.
To je saopšteno u prvom dijelu konferencije „Krivolov u Crnoj Gori – izazovi i rješenja problema“, koju je organizovao Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Aleksandar Stijović, rekao je da je problem krivolova jedan od prvih kojim se počeo paviti na početku mandata i ispostavilo se da je problem značajno kompleksniji, nivo organizovanosti krivolova višeslojan, te da je rješenje potrebno tražiti kroz multisektorski sistematski pristup, uz podizanje ekološke svijesti o važnosti očuvanja i održivog korišćenja prirodnih resursa i konačno strogu primjenu kaznene politike za počinioce.
„Smatramo da je u narednom periodu stepen saradnje između nadležnih institucija, potrebno podići na još veći nivo, a sve u cilju smanjenja stope krivolova. Vrijeme je da se konačno pooštri kaznena politika, odnosno da se poštuju zakonski propisi. Suguran sam da bi se time stepen krivolova smanjio“, naveo je Stijović.
Predstavnik CZIP, Aleksandar Perović, vjeruje da svi problemi vezani za krivolov potiču od loše organizacje lovstva u Crnoj Gori.
„Postali smo izvor crne honike kada su u pitanju zaštićene vrste. Svakodnevno se u Crnoj Gori odstreljuju strogo zaštićene vrste. Zadnji je trenutak da se uozbiljimo, da odradimo reviziju učinjenog, da Lovački savez bude funkcionalan i da krenemo od dobrih osnova. Prije svega treba da definišemo nulto stanje, a onda da pišemo programe. Iskustva nema, moramo da idemo na teren i da definišemo nulto stanje, a kad to odradimo svaki dokumnet i program će biti mnogo bolji“, objasnio je Perović.
Kazao je da ga kao biologa boli da u 21. vijeku Crna Gora nikada nije uradila sistematičan monitoring kada su u pitanju krupne zvijeri, ali i ptičije vrste.
Sekretar Lovačkog saveza Crne Gore, Mladen Ćabak, kazao je da je krivolov prisutan svuda u svijetu, pa tako i u Crnoj Gori, a sve slučajeve su, kako je dodao, snažno osudili i javno tražili da se pronađu počinioci.
„Krivolov šteti svima nama i zato podržavamo sve projekte koji će doprinijeti njegovom istrebljenju. Želimo najaviti da će Lovački savez Crne Gore početi obuku svih lovočuvara za sticanje stručnog zvanja čuvar/čuvarka lovišta i rezervata. Nadamo se da će tako obučeni lovočuvari biti još spremniji u vršenju svojih dužnosti među kojima je sprečavanje krivolova“, rekao je Ćabak.
Aleksandar Dragićević iz Koalicije za održivi razvoj smatra da je danas sav lov u Crnoj Gori zapravo krivolov i da nije urađeno ništa da se to spriječi.
Stijović je odgovorio da je Ministarstvo pokrenulo određeni broj aktivnosti iz svoje nadležnosti, ali da proces teče sporije nego što je očekivano, jer nema dovoljno administrativnih kapaciteta i jer su ove godine veliki problemi zadesili cijelu zemlju, a to su poplave, suše, požari.
Predstavnica CZIP, Marija Stanišić, ukazala je da je jedan od velikih problema na terenu korišćenje nelegalnih sredstava u lovstvu.
„Za posljednje tri godine na terenu smo zatekli 55 ilegalnih vabilica za prepelice. Zabilježili smo oko 456 iligalnih pucnjava u područjima gdje lova ne bi trebalo da bude. Jedan od problema koji se kontinuirano ponavlja su mreže koje vlasnici imanja na području Zete postavljaju kako bi zaštitili usjeve, a žrtve većinom budu zaštićene vrste ptica“, navela je Stanišić.
Rekla je da se iste vabilice vrte što znači da se nakon korišćenja i oduzimanja vabilice, ona ponovo vraća na mjesto gdje je bila što ukazuje na to da se taj problem kontinuirano ne rješeva.
Kada je riječ o nelegalnim sredstvima za lov, problem, kako je kazala Stanišić, predstavljaju i čeke i mamci.
„Za posljednje tri godine smo podnijeli 26 krivičnih prijava Tužilaštvu i policiji i imali smo 18 inicijativa za vršenje inspekcijskog nadzora iz domena Zakona o divljači i lovstvu i Zakona o zaštiti prirode. Polovina krivičnih prijava koje smo podnijeli je odbačena. Za pola nikad i ne dobijemo odgvor“, kazala je Stanišić.
Od ukupno 83 prijave Tužilaštvu za krivično djelo ubijanje i mučenje životinja, 50 odsto je, kako je naveča, odbačeno u startu.
„Od prijava koje završe predu sudom u zadnjih pet godina imamo 21 uslovnu kaznu, dvije novčane kazne i dvije kazne u javnom interesu kada je riječ o ubijanju i mučenju životinja. A što se tiče nezakonitog lova statistika je još poraznija- pet uslovnih osuda, dvije kazne zatvora i dvije novčane kazne. Potrebna je edukacija i sudstva i tužilaštva kako bi se konkretno tretirali problemi iz oblasti zaštite životne sredine“, navela je Stanišić.
Ona smatra da je, kada je riječ o krivolovu, stanje alarmantno i da pod hitno treba da se rješavaju problemi i daju konkretne aktivnosti i rokovi do kada svi imaju obavezu da nešto urade da bi se situacija poboljšala.
Predstavnik CZIP, Bojan Zeković, naveo je da je osam vabilica registrovano samo za jednu noć-u avgustu ove godine.
Zeković je ukazao da postoji nelogičnost i neusklađenost isporučenih podataka lovačkih društava za različite vrste.
„Kada su u pitanju ptičije vrste, npr. velikog tetrijeba, vidimo problematične podatke gdje 2008. imamo 86 jedinki, 2009. imamo 37 jedinki, a 2010. imamo 1141 jedinku. Takođe, vidimo da u periodu 2017. do 2018. imamo dupli pad brojnosti, odnosno sa 1163 jedinke na 590 jedinki“, istakao je Zeković.
Konsultant Marija Vugdelić, predstavljajući Nacrt nacionalnog akcionog plana za borbu protiv nelegalnog ubijanja ptica, rekla je da nelegalno ubijanje životinja nije samo ekološki, nego i socio-ekonomski problem.
„Zakonski okvir je koliko toliko adekvatan, ali definitivno je potrebno unapređenje cijelog okvira. Što se tiče strateškog okvira, zaklučak je da je potrebna bolja integracija politika zaštite prirode i politika lovstva i da je, posebno u lovstvu, potrebno jačati segment zaštite. Postoji rasutost nadležnosti, jer pitanje krivolova, ili lova, spada u domen zaštite prirode, domen lovstva, pa onda imamo i dio koji je u domenu poljoprivrede, šumarstva“, objasnila je Vugdelić.
Dugoročna vizija Nacionalnog akcionog plana je da se, kako je rekla, u potpunosti eliminiše svaki oblik nelegalnog ubijanja ptica na teritoriji Crne Gore, a prvi cilj je da se do 2030. godine nelegalno ubijanje ptica smanji za minimum 50 odsto“, kazala je Vugdelić.
Predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Miloš Janković, rekao je da je u protekloj lovnoj godini u lovištima Crne Gore na poslovima čuvanja lovišta bio zaposlen 31 upravnik i 72 lovočuvara, odnosno ukupno 103 lica.
Kazao je da su u toku aktivnosti na formiranju radne gupe koja će uspostaviti tješnju saradnju između svih relevantnih institucija.
„Zakoni nisu toliko loši. Zaprvo su i dobri, ali primjena može biti problematična“, rekao je Janković.
Na pitanje da li može da definiše rokove za buduće korake koje će ministarstvo preduzeti u cilju suzbijanja krivolova, Janković je zaključio da ne može precizno reći kada će se baviti ovim problemima. Konkretno pitanje se odnosilo na formiranje radne grupe za borbu protiv krivolova i ponovno pokretanje postupka izmjena Zakona o lovstvu i divljači, te mogućnosti da građani i nevladin sektor učešćem doprinesu radu pomenutih grupa.