Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Spalević: Za 130 godina nestaće Biogradsko jezero

Erozija zemljišta i produkcija nanosa predstavljaju prirodne fenomene, a produkti ovog procesa degradacije zemljišta zasipaju naša jezera (Plavsko, Biogradsko, Skadarsko). Ovi procesi utiču na smanjivanje zapremine prirodnih akumulacija. Kada se negativni proces zasipanja nanosom pojača eutrofikacijom, koja predstavlja proces povećanog prihranjivanja kada dolazi do prenamnoženosti biljkama, a koja biva izraženija kod plitkih voda, navedeni problemi postaju izraženiji.

U razgovoru za Pobjedu, Velibor Spalević sa Odsjeka za geografiju Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore tvrdi, na osnovu sopstvenih istraživanja, da će, ako se ne preduzmu mjere konzervacije zemljišta, za period od 130 godina Biogradsko jezero biti potpuno zasuto nanosom iz Biogradske rijeke.

“Problem je još izraženiji na Plavskom jezeru, gdje se prema današnjim mjerenjima, a upoređujući to sa stanjem od prije 50 godina, površina jezera u posljednjih pet decenija (1970- 2019) smanjila za 15 odsto, sa 2,1 na 1,8 kilometar kvadratni. Na ove procese najviše utiču djelatnosti koje sprovodi čovjek (antropogeni faktor), a u posljednje vrijeme postaje aktuelan i problem klimatskih promjena. Nadalje, prema ranijim podacima dobijenim kartiranjem i prema Cvijiću (1913), a upoređujući to sa današnjim stanjem koristeći savremene računarsko-grafičke metode, dolazimo do zaključka da je Plavsko jezero imalo površinu tri puta veću nego danas – kaže Spalević pitajući se da li će Plavsko i Biogradsko jezero vremenom, za dva ljudska vijeka, postati kao Sušičko jezero na Durmitoru.

“Istraživanja koja sam predvodio na Biogradskoj gori 2004, radeći u timu sa istraživačima Milićem Čurovićem, Arvidasom Povilaitisom, i uz podršku kolege Slobodana Radusinovića, pokazala su da produkcija erozionog materijala u slivu Biogradske rijeke iznosi 17.179 kubnih metara godišnje, te da su stvarni gubici zemljišta iz sliva 7.983 kubnih metara godišnje. To je manje od inicijalne produkcije nanosa, jer sve što se proizvede u slivu ne dospije u jezero. Za ovaj sliv intenzitet erozije zemljišta iznosi 282 metra kubna godišnje po kvadratnom kilometru, a što ukazuje da je ovo područje vrlo slabe erozije – objašnjava Spalević.

On dalje tvrdi da će se tu vremenom pojaviti, kao katalizator ovih procesa, dodatni problem postepenog smanjenja dubine vode jezera.

“Površinski, gornji slojevi se kod plitkih voda brže zagrijavaju na suncu, što dalje utiče na razvoj autotrofnih bakterija, a što će pojačati procese eutrofikacije. Nadalje, još jedan problem ovom ekološkom dragulju pravi otoka Jezerštica, čije vode postepeno potkopavaju svoju desnu obalu, a koja nosi sjeverozapadnu obalu Biogradskog jezera. Na kraju, stručnjaci iz oblasti geologije govore o problemu pukotina (kaverni) koja je zapažena na sjevernom i sjeverozapadnom obodu i na dnu Biogradskog jezera i vodama koje poniru – ističe Spalević.

Ukoliko se, kako tvrdi naš sagovonik, ne pristupi mjerama zaštite od erozije postavljanjem recimo gabiona ili nekih drugih stepenastih stabilizacionih pregrada uzvodno uz Biogradsku rijeku, prema proračunima modela koje su razvili za naše uslove, nanos samo iz Biogradske rijeke bi mogao da zaspe jezero za svega 130 godina.

“Na to od nedavno aktuelne klimatske promjene mogu uticati na ovaj proračun sa dekadom manje ili više. Period od samo dva ljudska vijeka. A dok mi raspravljamo, priroda djeluje… – kaže Spalević.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve