Bjelopoljska Đalovića pećina – “pećina nad Vražjim firovima“, sa žičarom za vožnju preko klisure, uskoro će postati jedno od najatraktivnijih mjesta za posjetioce sjevera Crne Gore. Valorizacija ove pećine, kao jedan od najvažnijih razvojnih projekata Vlade, u potpunosti će izmijeniti ovaj dio bjelopoljske opštine i učiniti ga prepoznatljivim. Pećina nad Vražjim firovima je najveća u Crnoj Gori, a njene prirodne ljepote mogu se mjeriti sa najljepšim pećinama u Evropi i svijetu. Nalazi se u Đalovića klisuri, netaknutoj prirodi, koja je, zbog svojih osobenosti, proglašena spomenikom prirode.
Valorizacija Đalovića pećine predstavlja jedan od najvažnijih razvojnih kapitalnih projekata Vlade Crne Gore, koja će u njegovu realizaciju uložiti oko 23 miliona eura.
Đalovića pećina nalazi se 25 kilometara od Bijelog Polja i smatra se jednom od najljepših i najvećih u Evropi. Na putu do pećine prolazi se kroz Bijelo Polje, pored kojeg se nalazi mjesto poznato pod nazivom selo Đalovići. Glavni ulaz u pećinu nalazi se iznad dva jezera Virovi Đavola.
Teško je bilo povjerovati da se potencijali Đalovića pećine mogu lako turistički valorizovati, zbog nepristupačnosti klisure i nedostatka pristupnih puteva, a umnogome i zbog ogromnih finansijskh ulaganja.
Ipak, „Pećina nad Vražjim firovima“ ima ogromne prirodne vrijednosti i predstavlja pravi dragulj prirode koji je Vlada Crne Gore odlučila da valorizuje i učini izuzetnom destinacijom na sjeveru, sa svim njenim karakteristikama i ljepotama, imajući u vidu da ova pećina zaslužuje posebnu pažnju.
Tako već dvije godine, pod budnim okom inženjerskog tima Uprave javnih radova, Đalovića klisura predstavlja veliko gradilište, gdje se iz dana u dan stvaraju uslovi za turističku prepoznatljivost.
Upravo prije nekoliko dana završena je izgradnja oko 5,7 kilometara saobraćajnice Bistrica – manastir Podvrh, u koji je uloženo oko 4,2 miliona eura.
Makadamski, na pojedinim mjestima i teško prohodan put, pretvoren je u modernu dionicu, kojom će se za pet minuta stizati od Bistrice do polazne stanice žičare.
U toku gradnje na više lokacija bilo je neophodno podići zaštitne potporne zidove od kamena – gabione, što je dodatno dalo pečat atraktivnosti.
Nedavno je počela i rekonstrukcija puta od magistrale do Bistrice, sa izgradnjom mosta na rijeci Bistrici, što će omogućiti kompletiranje moderne i bezbjedne dionice od oko 16 kilometara. Vrijednost ovog projekta je pet miliona eura, a ima dodatan značaj i zbog činjenice da će ga koristiti ne samo posjetioci Đalovića pećine, već i stanovnici čitavog ovog bjelopoljskog kraja.
Poseban doživljaj za turiste biće vožnja žičarom, za čiju je izgradnju Vlada Crne Gore opredijelila 3,9 miliona eura. Prva tri stuba su već montirana, kao i polazna stanica.
Žičara će sadržati dvije gondole, imaće kapacitet od 75 putnika na sat, a sam šestominutni prelazak preko Đalovića klisure predstavljaće posebnu atrakciju za posjetioce.
Realizacija ovog projekta pravi je građevinski izazov, imajući u vidu da će se pojedini stubovi nalaziti na samoj planinskoj litici.
Takođe, Uprava javnih radova počela je i sa prvom fazom uređenja platoa ispred pećine, gdje će se nalaziti izlazna stanica žičare i pomoćni objekti. Ugovoreni poslovi obuhvataju i uređenje unutrašnjosti pećine, postavljanje specijalnih staza i osvjetljenja, na način koji će obezbijediti da njene prirodne ljepote ostanu netaknute.
Uprava javnih radova potpisala je i ugovor o izradi glavnog projekta, izgradnji i opremanju objekta Centra za posjetioce na obali rijeke Bistrice u Bijelom Polju, po sistemu „projektuj i izgradi“, u vrijednosti od 893 hiljade eura.
U toku je priprema glavnog projekta, nakon čega će se krenuti i sa građevinskim radovima. Za potrebe izgradnje centra planirana je regulacija korita Bistrice tako da se ni u najmanjem procentu ne dovede u pitanje njena prirodna i ekološka ravnoteža.
Centar za posjetioce sa pratećim sadržajima zahvata površinu od 12 hiljada metara kvadratnih, a sam objekat će se prostirati na 500 kvadrata.
Sadržaće restoran, info-pult sa suvenirnicom, muzejsko-izložbeni prostor, salu za prezentacije, ambulantu, servis za izdavanje opreme, kao i administrativni blok za zaposlene. Objekat će se nalaziti pored puta od naselja Bistrica prema Manastiru Podvrh, a planiran je tako da bude usklađen sa prirodnim okruženjem.
Pored njega biće izgrađen parking sa 42 mjesta za automobile, kao i posebnim mjestima za automobile, motocikle, bicikle, kao i za potrebe lica smanjenje pokretljivosti. Predviđeni su i avanturistički park i šetalište uz rijeku, koje će biti spojeno sa novim mostom na Bistrici.
Za potrebe kompleksa bilo je neophodno izgraditi i kompletnu elektroenergetsku i komunalnu infrastrukturu. U tom cilju, izgrađena je velika trafostanica na Bistrici, vrijednjosti 1,2 miliona eura, kao i elektro infrastruktura duž cijelog puta od Bistrice do početne stanice žičare. Posebna trafostanica opsluživaće samu žičaru.
Direktor Uprave javnih radova Rešad Nuhodžić istakao je da valorizacija Đalovića pećine predstavlja jedan od prioriteta, imajući u vidu brojne benefite, koje će jedan tako moderan kompleks donijeti bjelopoljskom kraju, sjeveru i cijeloj zemlji.
“Pećina predstavlja pravo remek-djelo prirode, njene ljepote, ukrasi, jezera i dvorane svrstavaju je u jednu od najljepših ne samo u našem regionu, već i u cijeloj Evropi. Brojni speleolozi, koji su je posjetili i istraživali, zadivljeni su njenim bogatstvom”, kazao je Nuhodžić za Standard.
Imajući sve to u vidu, Vlada je prepoznala šansu da te prirodne ljepote učini dostupnim svim građanima Crne Gore i stranim posjetiocima.
“Duboko smo ubijeđeni da će pećina nad Vražijim firovima biti prepoznatljiva u cijeloj Evropi. Nova turistička vrijednost, koju će sa sobom donijeti realizacija ovog projekta, dovešće do toga da otvorimo nova radna mjesta, da mladi iz Bijelog Polja i cijelog sjevera ovdje prepoznaju svoju šansu”, dodao je.
Podsjeća da se trenutno na sjeveru realizuju i druge vrijedne turističke investicije, kao što su planinski centri na Cmiljači, Žarskom, Kolašinu i Hajli, a ukupna ulaganja iznose blizu 150 miliona eura.
“Posebno je značajno istaći da će očekivani turistički rezultati imati višestruke pozitivne efekte, jer će doprinijeti kompletnom privrednom razvoju sjevera zemlje i poboljšanju kvaliteta života građana”, zaključio je Nuhodžić u razgovoru za Standard.
Pećina nad Vražjim firovima sastoji se od većeg broja kanala, hodnika i dvorana koji se prema položaju, i opštim morfološkim karakteristikama mogu podijeliti na više cjelina: “Kanal sa jezerima”, “Veliki lavirint”, “Veliki kanal”, a dio pećine u nastavku “Velikog kanala” koji je odvojen sifonima – “Kanal iza sifona”.
Nije poznato koje dužine su njeni hodnici, a speleolozi su do sada istražili više od 16 kilometara njenih kanala. Svi koji su imali priliku da zavire u ovaj svijet, smatraju da ova pećina zaslužuje posebnu pažnju.
Vjeruje se da ne postoji pećinski nakit koji je do sada otkriven, a da se ne nalazi u Đalovića klisuri – od kanala ispunjenih vodom, pećinskih jezera kroz koja se može vrlo lako kretati manjim gumenim čamcima, sifona, dvorana visokih preko 30 metara, visokih stalaktita i stalagmita, do kristalne ruže, vrlo rijetkog pećinskog nakita.
Vlada Crne Gore investiranjem u valorizaciju Đalovića pećine, koje obuhvata izgradnju kompletne saobraćajne i elektroenergetske infrastrukture, novog mosta na Bistrici sa rekonstrukcijom puta Gubavač-Bistrica, centra za posjetioce na Bistrici, montažu žičare i uređenje same pećine sa pomoćnim objektima, učiniće pećinu nad Vražijim firovima, novim turističkim biserom Crne Gore.