Kao što turisti i po nekoliko puta uvećaju broj kupača u primorskim mjestima tokom sezone u Crnoj Gori, tako se uvećava i broj plovila koja zgusnu pomorski saobraćaj u ljetnjim mjesecima. To, međutim, ne prati i dovoljan nadzor, smatra Petar Antonioli, mještanin budvanskog Starog grada, ispod čijih bedema je vezano stotine plovila, od barki i skutera, do skupocjenih jahti.
“Velike nam probleme prave skuteri i parasejling gliseri koji prolaze bukvalno na desetak metara od kupača. Kada smo ovdje prije neki dan imali humanitarni plivački maraton, skuteri su proletjeli na pet metara od nas”, priča Antonioli, ali i dodaje da probleme ne prave samo iznajmljeni skuteri i gliseri.
“I jahte prave ozbiljne probleme, plove mimo plovnog puta i ulijeću u luku neprilagođenom brzinom, što izaziva velike talase; znači, dok negdje neko ne padne sa broda i dok se neko ne povrijedi, mislim da ovdje niko ništa neće preduzeti”, navodi mještanin budvanskog Starog grada.
Problemi kod Luštice
Da svi ne poštuju propise, uočljivo je i u Boki Kotorskoj, gdje je u više navrata nevladina organizacija Naša akcija upozoravala na ugrožavanje bezbjednosti na moru kod Luštice.
Patricija Pobrić, iz ove organizacija, navodi kao primjer prekomjeran broj plovila u Plavoj špilji, poznatoj izletničkoj atrakciji, gdje taksi brodići voze turiste na obilazak i kupanje.
Iako ovaj problem nije od juče, svake godine je sve izraženiji, kaže Pobrić i navodi brojke kotorskog Instituta za biologiju mora koji je objavio da preko 250 plovila na dan istovremeno uđe u špilju.
“Ta plovila uglavnom ulaze dok im motor radi, a pošto se tu kupaju turisti, kajakaši, vozači bordova, ta interakcija kupača, propelera i plovila je na alarmantnom nivou”, upozorava Pobrić i dodaje da se na cijelom primorju mora više i bolje kontrolisati iznajmljivanje plovila maloljetnicima i osobama koje nemaju dovoljno znanja da njima upravljaju.
Česte kazne za prebrzu vožnju
Za sada nema ukupne statistike o broju i najčešćoj vrsti nesreća i prekršaja iz oblasti pomorske sigurnosti i bezbjednosti ovog ljeta na Crnogorskom primorju. No, u Boki Kotorskoj, koja je omiljena destinacija nautičara, inspekcija najčešće piše kazne za prekoračenje brzine.
Inspektor pomorske sigurnosti Željko Lompar je dio inspekcijskog tima koji kontroliše područje od Platamuna do Kotora, gdje je ljeti značajno povećana frekvencija pomorskog saobraćaja.
Lompar navodi da samo broj kruzera koji stižu u kotorsku luku prelazi 550, a da je procijenjeni broj jahti koje će uploviti u zaliv oko 20.000. Najčešći prekršaj je nepoštovanje brzine plovila, za što su propisane kazne od 1.500 do 20.000 eura za pravna lica, a za fizička do 2.000 eura.
“Brzine su u Boki limitirane na deset čvorova, a u Kumboru i tjesnacu Verige na šest, pa su najčešći prekršaji prekoračenje brzine, i to od strane fizičkih lica koji su vlasnici plovila. Ali, fokus naših patrola je na približavanju obali, da zaštitimo plivače”, navodi Lompar koji podsjeća da je zona do koje skuteri mogu da se približe obali 200 metara, dok plivači u toj zoni mogu da plivaju do 100 metara od obale, pa ta “tampon zona” sprječava kontakt.
”Bezbjednost je najbitnija”
Brojnim kupačima na Slovenskoj plaži, jednoj od najposjećenijih plaža Budvanske rivijere, nude se razni zabavni sadržaji, poput džet ski skutera. U jednom od od sportsko-rekreativnih centara za njihovo iznajmljivanje vlasnik Igor Labović kaže da postoje mnogi propisi koji regulišu njihovo poslovanje, kao što je punoljetstvo onih koji iznajmljuju plovila i tačno određen poligon za brzu vožnju.
“Džet ski skutere mogu iznajmiti samo oni između 18 i 60 godina starosti. Tu je instruktor kao pratnja koji odvodi grupu iza ostrva Sv. Nikola, gdje je tačno propisan poligon za polusatnu vožnju”, kaže Labović.
Navodi i da je instruktor obučen i za nadgledanje vožnje, a da je u skuterima ugrađen sistem koji ne dozvoljava da se približavaju jedan drugom, pomoću kojeg se može u svakom trenutku pratiti lokacija i brzina skutera.
No, nisu samo vlasnici i upravitelji plovila odgovorni za bezbjednost na moru, pravila jednako trebaju poštovati i svi ostali, od ribara i ronilaca do kupača.
U našoj anketi, Slobodan iz Vranja kaže da nije zabrinut za svoju sigurnost kao plivač, jer je obilježen prostor za bezbjedno kupanje u moru.
“Čini mi se da je previše barki tu blizu obale, ali mi ionako nismo neki veliki plivači, pa se rađe držimo plićaka”, kaže njegova supruga Tanja.
Sonja iz Banjaluke predlaže da se obilježena zona za kupače na Slovenskoj plaži proširi.
“Ovdje je najviše kupača, a ljudi koji imaju barke i druga plovila imaju mnogo više od plivača prostora i za sidrenje i plovidbu tamo prema ostrvu i dalje u akvatoriju”, riječi su Sonje.
Vlasnik jednog od sportsko-rekreativnih centara Igor Labović naglašava da je bezbjednost najvažniji segment njihovog posla i uspješne sezone.
“Zabranjeno je glisiranje uz obali i uz bove, non stop imamo kontrole Lučke kapetanije i plovne jedinice MUP-a, jer nikome ne odgovara da se nešto loše desi. To hoće li biti bolja ili lošija sezona zavisi od vremena i toga kakva je platežna moć gosta, ali bezbjednost je najvažnija”, zaključuje Labović.
Pitanje pomorske sigurnosti i bezbjednosti aktuelizovano je nedavnim slučajem u akvatorijumu zaliva Trašte kod Tivta kada je gliser iz još nepoznatih razloga teško povrijedio ronioca u blizini marine Luštica Bay.
Prošle godine su u nesreći na Velikoj plaži kod Ulcinja u udesu turističkog broda i “banane” sa turistima, koju je vukao skuter, poginule dvije osobe, a još dvije su teško povrijeđene.
A budvanska tragedija koja se desila u neposrednoj blizini Starog grada, kada je mještanina usmrtio gliser u blizini plaže Pizana gdje je zabranjeno kretanje plovila ostala je pravno neprocesuirana. Istraga o tome ko je upravljao gliserom, ni danas, poslije petnaest godina, nije dala rezultate.