U cilju unapređenja položaja Roma i Egipćana i njihovog uključivanja u sve društvene tokove, nevladina organizacija Multimedijal Montenegro (MMNE) pokrenula je projekat „Unapređenje socio-ekonomskog statusa romske populacije kroz sticanje novih znanja i vještina i promovisanje romskog identiteta i kulturne baštine”.
Brojnim aktivnostima, koje će u narednih šest mjeseci realizovati uz podršku Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, kako je na današnjoj konferenciji kazao predsjednik te nevladine organizacije i koordinator projekta, Željko Đukić, pokušaće da smanje diskriminciju i stigmatizaciju prema ovim manjinskim grupama.
Đukić je sopštio da pokreću kampanju kako bi podigli svijest javnosti i informisali širu populaciju o pravima Roma i Egipćana, ali i edukovali pripadnike ovih nacionalnih manjina o načinima za unapređenje njihove socio-ekonomske situacije, ali i o njihovoj kulturi i tradiciji.
“Motivaciju za ovaj projekat dobio sam još prije mnogo godina, s obzorom da sam se kao tinejdžer družio sa RE populacijom. U okviru projekta biće mnogo zalaganja i angažovanja, realizovaće se intezivna kampanja na društenim mrežama, konstantno će se raditi na rješavanju jezičkih barijera, već smo počeli sa snimanjem dokumentarnog filma i reportaža o životu RE, da bi informisali javnost da RE populacija ima ista prava kao i mi. Takođe, imamo ozbiljne planove za 8. April, dan Romske populacije. Kroz projekat ćemo direktno raditi sa pripadnicima romske nacionalnosti koji su bez posla, koji su socijalno ugroženi, a posebno sa onima koji nemaju osnovno i srednješkolsko obrazovanje, a samim tim ni mogućnosti za zaposlenje. Promovisaćemo obrazovanje i sticanje vještina kao način za unapređenje socio-ekonomskog statusa u društvu, a pružićemo im i konkretne savjete kako bi stekli nove vještne, a samim tim i lakše došli do posla”, najavio je predsjednik NVO Multimedijal Montenegro.
On je kazao i da će kroz organizaciju večeri romske muzike, raditi na promociji romske kulture, tradicije i običaja, a planiraju i sportske aktivnosti.
“Kako bi cijeli projekat imao uspjeha, blisko ćemo sarađivati sa institucijama lokalnih samouprava, razmjenjivati podatke, ali i praviti planove za dalje aktivnosti u ovoj oblasti.Na kraju, uzimajući u obzir iskustvo stečeno kroz projekat, ali i akumulirano znanje institucija, ljudi sa kojima ćemo razgovarati tokom projekta, sačinićemo prijedloge mjera za dugoročno unpređenje položaja RE populacije na području Bijelog Polja i Berana”, poručio je Đukić.
Današnjoj konferenciji prisustvovao je i višegodišnji borac za prava Roma, Rafet Mulić koji je od strane Savjeta Evrope izabran za fascilitatora za opštine Bijelo Polje i Berane. On je istakao da su Romi danas znatno vidljiviji u društvu, ali i njihovi problemi, što je donijelo još veće izazove.
“Iako su napravljeni veliki pomaci, to još uvijek nije dovoljno. Romska zajednica je jako specifična, tako da nam zaista treba mnogo snage i energije da bismo shvatili njihove potrebe, ali i uvidjeli njihove mogućnosti. Oni su drugačiji od nas i to ih čini jedinstvenim, ali nam sa druge strane to i otežava da im se približimo i pomognemo im”, naveo je Mulić.
Ipak, istakao je da su Romi uspjeli da i poslije 1000 godina opstanu, uprkos brojnim izazovima, nemaštini, probelmima…
“I to samo zato što su inteligentan narod, zato im treba dati šansu, osposobiti ih, dati im znanja i vještine, jer su sposobni i zaslužuju da budu maksimalno uključeni u sve društvene tokove. Svi zajednički moramo dati doprinos tome, jer ćemo se i mi bolje osjećati ako naši prijetlji iz romske zajednice budu živjeli kao mi”, poručio je Mulić.
Ispred lokalne samouprave, danas se obratio rukovodilac Odjeljenja za ljudska i manjinska prava, Miloš Kljajević, koji je kazao da je uvjeren da će NVO Multimedijal Montenegro na kvalitetan način sprovesti projekat „Unapređenje socio-ekonomskog statusa romske populacije kroz sticanje novih znanja I vještina i promovisanje romskog identiteta i kulturne baštine”.
Da Opština Bijelo Polje radi na unapređenju kvaliteta života, kako je rekao Kljajević, potvrđuje i to pri lokalnoj samoupravi funkcioniše Kancelarije za Rome, jedina u Crnoj u Gori, a u kojoj je uposlena jedna pripadnica romske populacije.
“Takođe, tu su lokalni akcioni planovi, strateški dokumenti za socijalnu inkluziju Roma. Nakon isteka prvog, koji je bio pionirski, donijeli smo i novi za period 2018-2022, prateći Nacionalnu strategiju za socijalnu inkulizuju Roma i Egipćana. Pored toga, potpisali smo i novi memorndum sa Savjetom Evrope koji se odnosi na realizaciju programa ROMACTED, obezbjeđujemo i jednokratnu novčanu pomoć ugroženim Romima, a među rijetkima u Crnoj Gori imamo stpendije za studente romske populacije”, naveo je Kljajević, poručujući da će lokalna samouprva uvijek ičvrst oslonac i pouzdan partner Romima.
O položaju Roma i problemima sa kojima se suočavaju, danas je govorio i direktor Opšte bolnice, Kenan Erović. On je istakao da je u želji da bar na neki način pomogne Romima, zajedno sa Rafetom Mulićem, obilazio osnovne škole, sa željom da preko te zdravstvene ustanove, obezbijede stipendiju za one Rome koji žele da nastave svoje školovanje, a potom i da ih uključe u proces rada.
“Nažalost, nije bilo djece koja bi nastavila školovanje, iako smo imali želju da im pomognemo, kao i da ih zaposlimo na mjestima srednje medicinskog osoblja”, kazao je direktor Erović.
Direktor Opšte bolnice je poručio da ta zdravstvena ustanova stoji na usluzi svim građanima.
“U našoj bolnici i radi jedna pripadnica romske populacije na sektoru održavanja higijene, ali sam za to da se ide prema većim instancama, da budemo pozitivan primjer u Crnoj Gori, da završavaju i srednje medicinske škole, kako bi mogli da ih zapošljavamo i na tim pozicijama”, istakao je Erović, naglašavajući da je neophodno raditi na unapređenju sistema obrazovanja za Rome.
I direktorica Doma zdravlja, Mirjana Varagić, kazala je da su, posebno u protekla dva mjeseca, znatno unaprijedili komunikaciju sa Romima, sve sa željom da im usluge te zdravstvene ustanove budu dostupnije.
“Održali smo dva sastanaka, na kojima su oni iznijeli svoje probleme, te smo u skladu sa tim i reagovali. Naime, napravili smo plan vakcinacije Roma protiv korona virusa, dogovorili predavanje u okviru Savjetovališta za žene sa izabranim doktorima, preduzeli smo i aktivnosti vezane za zapošljavanje medijatora u okviru Doma zdravlja, pa već očekujemo da će to biti završeno do juna”, saopštila je dr Varagić.
Istakla je i da su Centar za djecu sa posebnim potrebama učinili dostupnim i djeci romske populacije, pa već četvoro njih koriste taj servis.
O problemu zapošljavanja Roma govorila je Slađana Nedović iz Zavoda za zapošljavanje – Biro rada Bijelo Polje. Ona je kazala da su najveći doprinos rješavanju tog problema dali sami pripadnici romske populacije, svojim angažovanjem.
“Prije 15ak godina, kada smo po prvi put pokrenuli programe za zapošljavanje Roma, naišli smo na barijere koje su postavili upravo oni, nijesu imali povjerenja, a vjerujem da je uzork tome nedostatak obrazovanja. Dakle, prevencija svih problema leži u obrazovanju, jer ukoliko ih na vrijeme uključimo u obrazovni proces, omogućimo im i pomognemo da steknu neka znanja i vještine, onda ih je i lakše zaposliti. Zato smo i organizovali brojne programe osposobljavanja i edukacije Roma, a svi oni koji sada rade su prošli kroz te naše obuke”, navela je Nedović, ističući da je prema nekim podacima 12 pripadnika romske populacije trenutno radno angažovane, što u javnim ustanovama, što kod privatnika.
I Dženada Rizvanović iz Kancelarije za Rome je ukazala na problem zapošljavanja, naglašavajući da Romi nijesu prihvaćeni dovoljno, te da su još uvijek u velikoj mjeri izražene predrasude.
“Međutim, iskreno se nadam da će se ta situacija promijeniti, jer su Romi sposobni za rad, mogu obavljati razne poslove i to jako odgovorno”, naglasila je Rizvanović, poručujući da je jako važno dati šansu Romima i kroz direktnu komunikaciju ih bolje upoznati.
Da je obrazovanje ključno za integraciju Roma složili su se svi učesnici današnje konferencije, međutim, prema riječima pedagoškinje iz OŠ “Risto Ratković”, Azemine Fetić, nije ih lako uključiti u obrazovni proces.
“Nerijetko i sami obilazimo naselja i upisujemo tako romsku djecu, ali ta jezička barijera i opisemnjavanje je jako veliki problem. Međutim, tu se ne zavrašavaju izazovi, jer često romska djeca ne budu prihvaćena, pa se vršnjaci i ne druže sa njima, ali zato organizujemo razne radionice kako bi to riješili i integrisali ih. Takođe, dešava se i kada ih uključimo u obrazovni proces da oni izostaju sa nastave, uglavnom i napuštaju školu, a samo je jedan učenik romske populacije završio osnovnu školu do kraja”, saopštila je Fetić.
I socijalna zaštita je jako bitan faktor koji utiče na unapređenje položaja Roma, a da pripadnici te populacije prilično dobro poznaju svoja prava iz te oblasti, kazala je Vanja Mašković iz Centra za socijalni rad.
“Oni poznaju svoja prava iz oblasti socijalne i dječije zaštite, neki od njih i ostvarju ta prava preko našeg Centra za socijalni rad. I zaista moram istaći da je veliki pomak napravljen kada je riječ o položaju Roma, posebno u poslednjih nekoliko godina. Međutim, tu su i novi problemi, ranije nijesmo imali slučajeve da Romi napuštaju svoju djecu, a sada ih je već dvoje napušteno. Takođe, na evidenciji maloljetničkih delikvenata nije bilo romske djece, što danas nije slučaj. Čini mi se da je romska zajednica ranije bila više povezana, ali uprkos tome, sada imamo mlade obrazovane Rome, posebno žene, koje su spremne da se bore za bolji život svoje zajednice i zaista je napredak jako vidljiv”, navela je Mašković, dodajući da Centar za socijalni rad ima odličnu saradnju sa svim institucijama koje tretiraju pitanja Roma.
Govoreći o problemu prosjačenja Roma, Demir Ličina iz Centra bezbjednosti saopštio je da je povećano prisustvo osoba iz drugih opština koje dolaze u Bijelo Polje i prosjače, a najviše iz Berana.
“Što se tiče stope kriminaliteta, mi nemamo posebnu evidenciju za pripadnike RE populacije, a zahvaljujući pojedinim Romima uspjeli smo da rasvijetlimo I neka teška krivična djela, što potvrđuje da imamo dobru saradnju, tako da nam se uvijek mogu obratiti kada misle da su im ugoržena neka prava”, istakao je Ličina.
Predsjednica NVO Romi sa sjevera, Zineta Selimović, na današnjoj konferenciji takođe je ukazala na niz problema sa kojima se suočava romska populacija. Ona je istakla da većinska zajednica često govori o njihovima problemima, iako ih ne može bolje znati od njih samih
“Brojne organizacije već godinama realizuju projekte koji se navodno odnose na unapređenje položaja Roma, međutim, mi nikada nikakve koristi nijesmo vidjeli od toga, niti su nam pomogli na bilo koji način”, podvukla je Selimović, ističući da na posao čeka 22 Roma, koji su radno sposobni i spremni za tržište rada.