Delegacija Ministarstva zdravlja, predvođena ministrom Dragoslavom Šćekićem učestvuje na dvodnevnom ministarskom sastanku malih zemalja, koji se održava u Luksemburgu, 11. i 12. maja 2023. godine.
Kako je saopšteno iz MInistarstva zdravlja, pored Šćekića, u crnogorskoj delegaciji su i Vladimir Obradović, državni sekretar Ministarstva zdravlja, Mirjana Đuranović, načelnica Odjeljenja za međunarodnu saradnju i Željka Vulanović, samostalni savjetnik u Direktoratu za javno zdravlje.
Sastanak su otvorili Paulet Lenert, potpredsjednica i ministarka zdravlja u Vladi Luksemburga, Ksavijer Betel, premijer Luksemburga i dr Hans Kluge, Regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu.
Svake godine sastanak SCI-a na visokom nivou pruža priliku za raspravu o zdravstvenim planovima i zajedničkim aktivnostima za jačanje zdravstvenih sistema.
“Inicijativa malih zemalja (SCI), uspostavljena 2013. godine, platforma je putem koje 11 država članica evropskog regiona SZO, do dva miliona stanovnika djeluju zajedno na rješavanju zajedničkih problema i razmjeni iskustava za poboljšanje zdravlja stanovništva u svojim zemljama. Andora, Kipar, Estonija, Island, Latvija, Luksemburg, Malta, Monako, Crna Gora, San Marino i Slovenija postavile su zdravlje visoko na političkoj agendi kako bi zastupale potrebe malih zemalja na regionalnoj i međunarodnom nivou, izgradili platformu za bolje zdravlje i otporne zdravstvene sisteme”, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Ministarstvo zdravlja Crne Gore je, dodaju, bilo domaćin prethodnog sastanka malih zemalja na visokom nivou, koji je održan 1. i 2.juna 2022. godine, u Bečićima i ocijenjen od strane učesnica vrlo uspješnim, a rezultirao je usvajanjem Mape puta za djelovanje malih zemalja.
Deveti sastanak SCI je, naglasili su, prilika kojom se obilježava deseta godišnjica ove Inicijative i prva faza sprovođenje Mape puta: unapređenje zdravstvene dostupnosti i dobrobiti; ubrzavanje djelovanja u borbi protiv nezaraznih bolesti i unapređenje mentalnog zdravlja na nivou zajednice; jačanje digitalne transformacije u malim zemljama; globalizacija SCI-a; napredak u ljudskim resursima za zdravlje i zdravi turizam; poboljšanje dostupnosti, dostupnosti i pristupačnosti lijekova.
„Od svog osnivanja prije deset godina Inicijativa malih država je dokazala svoju vrijednost kao forum za razmjenu iskustava i inovacija i pronalaženje zajedničkih rješenja za jedinstvene izazove sa kojima se suočavaju. U malim zemljama nema ništa malo, sve je grande – i ljepota, ali i izazovi, koji se posebno usložnjavaju kada dođemo na teren dostupnost ljekova, koji su u srcu našeg obećanja građanima i suština naše misije – univerzalna zdravstvena zaštita. Mjera u kojoj naši građani imaju dostupne ljekove i mogu ih sebi priuštiti je mjera naše posvećenosti unapređenju zdravlja za sve i napora da smanjimo nejednakosti u zdravlju kao prepreku prosperitetu našeg društva“, poručio je Šćekić, obraćajući se kolegama ministrima zdravlja 11 malih zemalja.
Polazeći od konkretnog izazova sa kojim su suočene sve države Inicijative, a to je dostupnost uskospektralnim penicilinima, kao i činjenice da se dugi niz godina borimo sa tihom pandemijom antimikrobne rezistencije, Šćekić je ocijenio da je potrebno iskoristiti potencijal mreže malih zemalja, kao svojevsnog inkubatora znanja, generisanja korisnih iskustva i dobre prakse.
„Potrebno je da kroz pilot studiju pokušamo da nađemo održivo rešenje za dostupnost i nabavku uskospektralnih penicilina, koje će, nadam se, biti zaostavština nas – kao grupe ministara na čelu sa regionalnim direktorom SZO dr Klugeom, za bolje zdravlje i bezbjedniju Evropu 21. vijeka“, naglasio je Šćekić.
Crna Gora je, kako je istakao ministar zdravlja na panelu o hroničnim nezaraznim bolestima, suočena sa pravom epidemijom pušenja. On je upoznao učesnike sastanka da je Crna Gora, uz podršku SZO i Sekretarijata okvirne konvencije, finalizovala Investicionu studiju slučaja, koja je ukazala da svake godine izgubimo 2000 ljudskih života zbog pušenja.
„U Crnoj Gori imamo sistemski problem sa implementacijom Zakona o kontroli upotrebe duvana. Stoga, radićemo na: povećanju broja inspektora koji su zaduženi za praćenje implementacije;
redefinisanju i proširenju njihovih ovlašćenja uvođenju strože kaznene politike”, istakao je Šćekić.
Prema njegovim riječima, kontrola upotrebe duvana – donosi višestruke benefite – po zdravlje građana, zdravlje ekonomije, zdravlje životne sredine, ali isto tako ubrzava i krucijalne političke procese kao što je proces EU integracija. Jedini način da se odbranimo od neutemeljenih teza duvanske industrije i njenih zagovornika, ocjenjuje Šćekić, jeste da generišemo podatke, razmjenjujemo iskustva upravo kroz mrežu malih zemalja ili kao što smo to učinili u ponedjeljak na sub regionalnom sastanku zemalja Zapadnog Balkana.
„Ako želimo da se ozbiljno uhvatimo u koštac sa kardiovaskularnim bolestima i kancerom, ako želimo da naše društvo bude snažno i sposobno da odgovori na buduće zdravstvene krize – kontrola duvana, kroz sveobuhvatan integrisani pristup, u duhu Okvirne konvencije za kontrolu pušenja, nema alternativu“, poručio je Šćekić u završnici izlaganja.
Pozdravljajuci prisutne, dr Hans H Kluge ponovio je značaj samita u Crnoj Gori i doprinos u smislu razmjene iskustava kako zdravlje može igrati važnu ulogu u promociji održivog turizma.
Podsjećajući na značaj Inicijative “Program saradnje malih zemalja”, dr Kluge je istakao da su rezultati ostvareni u posljednjih 10 godina postojanja ove mreže bez sumnje podstakli i druge zemlje na akciju u cilju unaprijeđenja zdravlja širom regiona.
“Kontinuirano ulaganje u jačanje kapaciteta zdravstvenih radnika, sa fokusom na rešavanje problema migracija i rekalibriranja modela pružanja usluga je od ključnog značaja da bi se zadovoljile zdravstvene potrebe građana”, rekao je on.
Podsjetio je da je okončana globalna vanredna javnozdravstvena situacija, ali COVID i dalje predstavlja prijetnju posebno za ranjive segmente populacije širom regiona. Iskustvo stečeno tokom pandemije je veliko upozorenje da je neophodno ulagati u zdravstvenu sigurnost jer je, kako je kazao, evidentno da ćemo brzo biti suočeni sa novim zdravstvenim krizama.
Po riječima Regionalnog direktora, alarmantni su podaci da svaki šesti muškarac i svaka dvanaesta žena u malim zemljama umire od jedne od četiri hronične bolesti prije navršene 70-te godine života.