Sbutega: Pomorstvo Crne Gore proživljava najgoru krizu u svojoj istoriji

Na promociji knjiga „Pomorsko pravo" autora Borislava V. Ivoševića i Časlava Pejovića, za koju je naveo da je najvjerovatnije riječ o najkompletnijem djelu koje je na ovu temu napisano na prostoru bivše Jugolsavije

Odgovorni kadrovi u državnim institucijama i pomorskoj privredi nedovoljno su kompetentni i nisu u stanju da prate izuzetno složena kretanja na globalnom planu u pomorstvu, uključujući i oblast pomorskog prava, ocijenio je admiral Bokeljske mornarice Antun Sbutega.

Antun Sbutega

Na promociji knjiga „Pomorsko pravo” autora Borislava V. Ivoševića i Časlava Pejovića, za koju je naveo da je najvjerovatnije riječ o najkompletnijem djelu koje je na ovu temu napisano na prostoru bivše Jugolsavije, Sbutega je kazao i da su dvije domaće brodarske kompanije (Crnogorska i Barska plovidba, prim. aut.) sa ukupno četiri broda u gubicima sa minimalnim izgledima za oporavak, a pogotovo za razvoj.

Za neriješen staus i nepostojanje evidencije pomoraca, kao krivce naznačio je, između ostalih, i njih same, jer bez obzira na brojnost i ekonomsku snagu (donose između 200 i 300 miliona eura čistog profita godišnje u Crnu Goru) nisu dovoljno organizovani i prisutni u javnom životu.

“Nažalost, kao što je poznato, u zadnje tri decenije, pomorstvo Crne Gore preživjelo je najgoru krizu u svojoj istoriji i još je proživljava. Od republika bivše Jugoslavije u kojoj je pomorstvo bilo relativno najrazvijenije, zbog dramatičnih okolnosti svima poznatih krajem prošlog vijeka vezanih za raspad Jugoslavije, sankcija, ali i nekompetencije i nedostatka pomorske politike, Crne Gora je ostala bez brodogradnje, Luka Bar podijeljena je na dvije mikro-luke, koje zajedno imaju samo oko dva miliona tona prometa, a teorijski kapacitet je od pet do šest miliona. Ne govorim ovo iz neke jugonostalgije, već su ovo podaci mimo emocija i uvjerenja. Dvije brodarske kompanije imaju ukupno četiri broda, a svi su u gubicima sa minimalnim izgledima za oporavak a pogotovo za razvoj”, kazao je Sbutega.

Kako ej naznačio, to je pored ostalog i posljedica činjenice da su odgovorni kadrovi u državnim institucijama i pomorskoj privredi nedovoljno kompetentni.

“Da ne kažem nekompetentni i nisu u stanju da prate izuzetno složena kretanja na globalnom planu u pomorstvu, uključujući i oblast pomorskog prava, pa je u tom pogledu knjiga „Pomorsko pravo” Borislava Ivoševića i Časlava Pejovića, izuzetno dragocjena. Istina, u toku protekle decenije došlo je do veoma dinamičnog razvoja nekih novih oblika pomorske privrede u Crnoj Gori. Prije svega nautičkog turizma, izgradnje marina velikih kapaciteta, kao i iznimnog povećanja dolazaka brodova za kružno putovanje, prije svega u Kotor. No i to zahtijeva kreiranje adekvatne i efikasne pomorske politike i iznalaženje rješenja za rješavanje problema koje svaki razvoj donosi, kao i pravnih i ekonomskih rješenja”, kazao je Sbutega.

Crna Gora je, kako je naveo, država sa relativno najviše pomoraca na svijetu.

“Otprilike, preko jedan posto stanovništva, sa zaradom koja iznosi između 200 i 300 miliona godišnje, je najveći čisti prihod koji ulazi u Crnu Goru”, kazao je Sbutega.

U poređenju sa turizmom i zaradom od oko milijardu i profitom od oko 15 odsto, očigledno je koliko su pomorci danas značajni za Crnu Goru.

“Nego, i na tom planu postoje brojni problemi. Nije riješen staus i evidencija pomoraca, uz ostale poznate probleme o kojima se često piše u medijima. Za to su odgovorni i sami pomorci koji nisu dovoljno organizovani i nisu dovoljno prisutni u javnom životu, bez obzira na njihovu brojnost i ekonomsku snagu”, kazao je Sbutega.

On je govorio i o manjku naučnih i stručnih radova i knjiga iz raznih disciplina i pored činjenice da je došlo do povećanja broja fakulteta i nastavnika.

“Nažalost, dogodilo se suprotno, tako da imamo smanjenje kvaliteta obrazovanja, nedostatak naučnih institucija koje se bave pomorstvom, popud nekadašnjeg, davno ugašenog, Instituta za pomorstvo i turizam. Nedostatak stručnih časopisa za pomorstvo u Crnoj Gori, odsustvo adekvatne pomorske politike i hiperprodukcija pomoraca, ne obećavaju sjajnu budućnost, ukoliko se nešto radikalno ne promijeni. U tom kontekstu ova knjiga dobija na značaju”, kazao je Sbutega.

On je rekao i da bi nastavnici u školama i na fakultetima trebalo da slijede primjer autora knjige, “da svoje karijere ne grade stičući obrazovanje, akademske titule i praksu u skromnim dimenzijama Crne Gore, čije je pomorstvo u permanentnoj krizi već duži niz godina, već da se specijalizuju na renomiranim institucijama najrazvijenijih pomorskih zemalja”.

Kako je naznačio, posljednjih 150 godina Boka je dala više uglednih stručnjaka za pomorsko pravo kao što su bili Anton Verona, Niko Verona, Vladislav Brajkovi, Petar Brajković i Marija Radulović, koji su djelovali u Trstu, Beču, Zagrebu i Kotoru.

Komentari

avatar