Dijete koje se danas rodi u Crnoj Gori, kad odraste ostvariće 63 procenta svog produktivnog potencijala kao odrasla osoba sa završenim kompletnim obrazovanjem i dobrim zdravljem, navodi se u najnovijem izdanju Indeksa ljudskog kapitala (HCI) Svjetske banke, kojim se mjere ishodi ljudskog kapitala širom svijeta prije pandemije.
Vrijednost HCI za Crnu Goru između 2010. i 2020. porasla je sa 59 na 63 procenta.
Međutim, pandemija COVID-19 prijeti dosadašnjim ostvarenjima, s obzirom na to da vlade u cijelom svijetu nastoje osigurati daljnje pružanje zdravstvenih i obrazovnih usluga uprkos ograničenjima usmjerenim na zaštitu javnog zdravlja, kao što je zatvaranje škola.
“Nezapamćena kriza uzrokovana COVID-19 povećava hitnost ulaganja u ljudski kapital,” kaže Emanuel Salinas, šef kancelarije Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.
“Visoko-kvalifikovana radna snaga je neophodna da bi se zemlja mogla nositi sa složenim izazovima kao što je pandemija, a za građane Crne Gore je od ključnog značaja da imaju više boljih radnih mjesta. Pozdravljamo napredak Crne Gore na poboljšanju kvaliteta obrazovanja, koje je zabilježeno u ovom izvještaju. To predstavlja korak u dobrom pravcu, ali ostalo je još mnogo toga da se uradi”, navedeno je u saopštenju.
Pri procjeni obrazovanja u Crnoj Gori, izvještaj pokazuje da u prosjeku djeca mogu očekivati da će završiti 12,8 godina školovanja do 18. godine života. Međutim, kad se uzme u obzir kvalitet učenja, to predstavlja ekvivalent tek 8,9 godina efektivnog obrazovanja, navedeno je u saopštenju.
“Kvalitet učenja je od najvećeg značaja za razvoj ljudskog kapitala. To znači da poboljšanje kvaliteta podučavanja i učenja na nastavi i u školama u cijeloj zemlji predstavlja put za povećanje ljudskog kapitala i omogućavanje ostvarivanja potencijala za rast.
Ovogodišnji izvještaj uključuje i analizu desetogodišnjeg razvoja ljudskog kapitala u 103 zemlje od 2010. do 2020. Albanija, Azerbejdžan i Rusija spadaju među deset zemalja koje su ostvarile najveći napredak u oblastima zdravstva i obrazovanja na svijetu”, navedeno je u saopštenju.
Svjetska banka, kako se navodi, pomaže vladama u izradi dugoročnih rješenja kojima će se u periodu nakon pandemije izgraditi otpornije, inkluzivnije ekonomije.
“Na primjer, u Bosni i Hercegovini, Svjetska banka pruža podršku zdravstvenom sektoru kroz finansiranje medicinske opreme, potrošnog materijala i objekata kao odgovor na pandemiju COVID-19.
Globalno, HCI izvještaj navodi i potrebu za boljim prikupljanjem podataka, što bi kreatorima politike u zemljama omogućilo pružanje ciljane podrške onima kojima je najpotrebnija.
Indeks ljudskog kapitala Svjetske banke sagledava put djeteta od rođenja do 18. godine života u kritičnim aspektima, kao što su preživljavanje (od rođenja do 5. godine); očekivane godine osnovnog i srednjeg obrazovanja prilagođene za kvalitet; zaostajanje djeteta u rastu; i stope preživljavanja odraslih. Na osnovu podataka do marta ove godine, HCI za 2020. daje početno stanje ključnih parametara prije pandemije, što može pomoći za donošenje odluka o politici i investicijama tokom oporavka nakon pandemije”, navedeno je u saopštenju.